Yob 36:1-33

  • Elihu e sori fa Gado bigi srefsrefi (1-33)

    • Sani e waka bun nanga sma di e dini Gado. Gado no e luku den ogrisma (11-13)

    • ’Sortu leriman de leki Gado?’ (22)

    • Yob musu prèise Gado (24)

    • „Nowan fu wi kan sabi o bigi Gado de” (26)

    • Gado man basi alen nanga bliksem (27-33)

36  Elihu taki tu:   „Hori pkinso pasensi nanga mi ete,dan mi o taigi yu moro bun sani fu Gado.   Mi o ferteri yu finfini san mi sabi.Mi o sori yu taki mi Mekiman e du san reti.   Den sani di mi e taki a no lei.Den kon fu a sma di abi ala koni.   Gado abi furu makti èn a no o drai baka gi nowan sma.A abi bun furu koni.   A no o meki nowan ogri sma tan na libi.A o krutu den mofinawan na wan reti fasi.   A e tan luku den ret’ati sma.A e poti den leki kownu èn den o kisi grani fu ala ten.   Ma te sma poti bui na den anu fu di den sonduèn den tai den nanga t’tei fu pina den,   dan a o sori den sortu ogri den du.A o sori den taki den sondu fu di den abi bigifasi. 10  A e opo den yesi meki den arki te a e gi den pir’ai.A e taigi den taki den no musu du ogri moro. 11  Efu den e du san a taki èn den e dini en,dan den o abi wan bun libi teleki den dede.Den o abi wan switi libi. 12  Ma efu den no e du san a taki, wan fet’owru* o kiri den.Den o dede sondro fu kisi koni. 13  Den ogrisma* abi bita-ati. Awinsi a tai den, den no e bari suku yepi. 14  Den e dede yonguyongufu di den e moksi* nanga den man di teki en leki wroko fu abi seks nanga trawan na ini a tempel. 15  Ma Gado e ferlusu den mofinawan fu a pina di den e pina.A e opo den yesi meki den arki en te sma e pina den. 16  A o puru yu na nowtu èn a o tyari yu gona wan presi pe yu kan de fri èn pe nowan sani e kwinsi yu.A moro bun n’nyan o de tapu yu tafra èn dati o de wan trowstu gi yu. 17  Dan yu o breiti fu si fa Gado e strafu den ogriwanèn fa a e krutu ala sani na wan reti fasi. 18  Ma luku bun taki na atibron fu yu no e meki yu go du hati sani nanga trawan.*No meki tyuku meki yu lasi pasi. 19  Yu denki taki yu o kisi yepi te yu e bari?Yu denki taki ala a muiti di yu e du o puru yu na nowtu? 20  Yu no musu angri fu neti konte sma e dede wantronso. 21  Luku bun taki yu no bigin du ogri,soso fu di yu no wani nyan pina. 22  Gado abi makti moro ala sma.Sortu leriman de leki en? 23  Suma man taigi Gado san a musu du?*Suma man taigi en: ’Yu du wan sani di no bun’? 24  No fergiti fu prèise en fu den sani di a e du.Sma e meki singi fu den sani dati. 25  Ala libisma e si den sani dati.Fu farawe den e luku den. 26  Nowan fu wi kan sabi o bigi Gado de.Nowan sma kan sabi o langa a de na libi kba. 27  A e meki watra tron dampu èn a e hari en go na loktu.A dampu e tron alen. 28  Dan furu watra e fadon fu den wolku.A e fadon na tapu libisma. 29  Suma man ferstan fa den wolku e go na ala sei?Suma man ferstan a bigi b’bari di e kmoto na ini en tenti?* 30  Luku fa a e meki faya koti na hemel*èn fa a tapu a gron* fu a se nanga watra. 31  Nanga den sani disi a e sorgu gi den pipelèn a e gi den bogobogo n’nyan. 32  Nanga en anu a e hori a faya di e koti na hemelèn a e seni en go na a presi pe a musu doro. 33  A dondru e ferteri fu Gadoèn srefi den meti e taki suma* e kon.

Futuwortu

Noso: „wan fetsani (peiri)”.
Noso: „Den sma di drai baka gi Gado na ini den ati”.
Noso kande: „Den e dede”.
Noso: „no e meki yu naki anu fu spotu trawan”.
Noso kande: „Suma man krutu Gado?”, „Suma man aksi en frantwortu fu den sani di a du?”
Hebrewtongo: „kampu”.
Hebrewtongo: „Luku fa a e panya en leti na hemel”.
Hebrewtongo: „rutu”.
Noso kande: „san”.