Go na content

Go na table of contents

Yehovah Na Kownu

Yehovah Na Kownu

Kapitel Tutenti

Yehovah Na Kownu

Yesaya 24:1-23

1, 2. (a) Suma sa ondrofeni na atibron fu Yehovah? (b) ¿A de so, taki Yuda no sa kisi strafu, èn fa wi du sabi dati?

BABILON, Filistia, Moab, Siria, Etiopia, Egipti, Edom, Tirus, Asiria — den alamala sa ondrofeni na atibron fu Yehovah. Yesaya taki na fesi fu den rampu di sa kon na tapu den nâsi nanga den foto disi di lobi feti. Ma fa a de nanga Yuda? ¿Den sma di e libi na ini Yuda no sa kisi strafu fu den sondu fasi fu den? ¡A tori fu a historia e sori krin taki dati no de so kwetikweti!

2 Prakseri san ben pasa nanga Samaria, a mamafoto fu a tin-lo kownukondre Israèl. A nâsi dati no ben hori ensrefi na a frubontu di a ben meki nanga Gado. A nâsi no ben hori ensrefi aparti fu den godelowsu sani di den nâsi lontu en ben du. Na presi fu dati, den sma di ben e libi na ini Samaria „ben tan du ogri sani fu afrontu Yehovah; . . . fu dati ede Yehovah en ati ben bron srefisrefi nanga Israèl, so taki a ben puru den komoto na en fesi”. Yehovah ben puru Israèl nanga tranga komoto na ini en kondre, èn „Israèl ben gowe fu en eigi kondre èn ben go na ini katibo na Asiria” (2 Kownu 17:9-12, 16-18, 23; Hosea 4:12-14). A sani di ben pasa nanga Israèl e sori taki wan takru sani o pasa nanga a sisa kownukondre fu en, Yuda.

Yesaya E Taki na Fesi fu a Pori fu Yuda

3. (a) Fu san ede Yehovah gowe libi a tu-lo kownukondre Yuda? (b) Sortu fasti bosroiti Yehovah abi?

3 Son kownu fu Yuda ben de getrow, ma moro furu fu den no ben de getrow. Srefi na ondro a tiri fu wan getrow kownu, soleki Yotam, a pipel no ben drai baka krinkrin gi falsi anbegi (2 Kownu 15:32-35). A godelowsufasi fu Yuda e doro wan heimarki na a ten fu a tiri fu na ogri-ati Kownu Manase, di, soleki fa wan Dyu gwenti e sori, e kiri a getrow profeiti Yesaya fu di a e gi sma komando fu sa en na pisipisi. (Teki gersi Hebrewsma 11:37.) A godelowsu kownu disi „ben tan kori Yuda nanga den sma di e libi na ini Yerusalem fu du moro takru sani leki den nâsi di Yehovah ben wai puru fu na fesi fu den manpikin fu Israèl” (2 Kroniki 33:9). Na ondro a tiri fu Manase, a kondre e kon pori moro srefi, leki di den Kanansma ben e tiri en. Fu dati ede Yehovah e fruklari: „Luku, mi e tyari wan rampu kon na tapu Yerusalem nanga Yuda, di efu iniwan sma e yere fu dati, en skin sa gro . . . èn mi sa figi Yerusalem krin nomo neleki fa wan sma e figi a komki sondro anu krin, e figi en krin èn e drai en tapu. Èn mi sa libi a fikapisi fu a famirigudu fu mi trutru èn sa gi den na ini na anu fu den feanti fu den, èn den sa tron sani di ala den feanti fu den sa fufuru èn sa pori, fu di den ben du san takru ini na ai fu mi èn ben e afrontu mi doronomo.”​—2 Kownu 21:11-15.

4. San Yehovah sa du nanga Yuda, èn fa a profeititori disi kon tru?

4 Neleki wan komki di wan sma e drai tapu èn e meki ala sani fadon di de na ini, na so a kondre sa kon leigi sondro taki libisma e libi na ini. A pori disi fu Yuda nanga Yerusalem di sa kon, de agen wan tori di Yesaya e taki fu en na ini wan profeititori. A e bigin: „¡Luku! Yehovah e meki a kondre kon leigi èn a e pori en, èn a drai a gron fu en tapu èn a panya den sma di e libi na ini a kondre go na ala sei” (Yesaya 24:1). A profeititori disi e kon tru di den legre fu Babilon, di e broko go nanga tranga na ini Yerusalem na ondro a tiri fu Kownu Nebukadnesar, pori Yerusalem nanga en tempel, èn di a moro bigi pisi fu den sma di e libi na ini Yuda dede fu a feti-owru, angriten èn fu pestsiki ede. Den e tyari moro furu fu den Dyu di e tan na libi, go na ini katibo na Babilon èn den wan tu Dyu di den e libi na baka, lowe go na Egipti. Na so a kondre Yuda e pori èn a de krinkrin sondro sma na ini. Srefi no wan osometi e tan abra. A kondre di no abi sma na ini, e tron wan gran sabana nanga takru brokopresi pe soso werdri meti nanga fowru e tan.

5. ¿Sma sa de di no sa kisi a krutu fu Yehovah? Tyari dati kon na krin.

5 ¿Yehovah sa handri moro bun nanga iniwan sma leki nanga trawan na ini Yuda na a ten fu a krutu di sa kon? Yesaya e piki: „A musu kon de a srefi gi a pipel leki gi a priester, a srefi gi a futuboi leki gi a masra fu en, a srefi gi na uma-futuboi leki gi a misi fu en, a srefi gi a baiman, leki gi a seriman, a srefi gi a sma di e leni trawan sani, leki gi a sma di e leni sani fu trawan, a srefi gi a sma di e teki rente, leki gi a sma di e pai a rente. Sondro misi sma sa meki a kondre kon leigi, èn sondro misi sma sa fufuru ala sani fu en, bika Yehovah srefi taki a wortu disi” (Yesaya 24:2, 3). Gudu nanga grani di sma abi fu dini na ini a tempel no sa meki taki Yehovah e handri tra fasi nanga den. Yehovah sa handri na a srefi fasi nanga ala sma. A kondre kruka na so wan fasi taki ala sma di e tan na libi — priester, futuboi nanga masra, baiman nanga seriman — musu go na ini katibo.

6. Fu san ede Yehovah e puru a blesi fu en fu a kondre?

6 Fu no meki sma frustan sani tra fasi, meki Yesaya e taki o bigi a rampu disi di sa kon, sa de èn a e tyari a reide fu dati kon na krin: „A kondre go sari, a broko gowe. A fatu gron kon drei, a broko gowe. Den heisma fu a pipel fu a kondre kon drei. Èn a kondre srefi kon pori na mindri den sma di e libi na ini, bika den pasa den wet, den kenki na ordru, èn den broko a frubontu di e tan te ten di no skotu. Fu dati ede a fluku srefi pori a kondre, èn sma e taki dati den wan di e libi na ini, abi fowtu. Dati meki den sma di e libi na ini a kondre kon moro mendri, èn pikinso sma di kan dede, tan abra” (Yesaya 24:4-6). Di den Israèlsma ben kisi a kondre Kanan, dan den ben si taki a de „wan kondre pe merki nanga oni e lon” (Deuteronomium 27:3). Toku den ben tan abi a blesi fu Yehovah fanowdu. Efu den ben tan hori den wet nanga den komando fu en na wan getrow fasi, dan a kondre ben sa „gi en froktu”, ma efu den ben pasa den wet nanga den komando fu en, dan den ben sa ’gebroiki den muiti fu den fu soso’ fu wroko a gron èn a gron „no [ben sa] gi en froktu” (Lefitikus 26:3-5, 14, 15, 20). A fluku fu Yehovah ben sa ’nyan a kondre krinkrin’ (Deuteronomium 28:15-20, 38-42, 62, 63). Now Yuda musu fruwakti fu ondrofeni a fluku dati.

7. Fa a Wetfrubontu ben sa de wan blesi gi den Israèlsma?

7 So wan 800 yari bifo a ten fu Yesaya, den Israèlsma ben de klariklari fu meki wan frubontu nanga Yehovah èn den ben agri fu hori densrefi na a frubontu (Exodus 24:3-8). Den kondisi fu a Wetfrubontu dati ben sori taki efu den ben gi yesi na den komando fu Yehovah, dan den ben sa kisi furu blesi fu en. Ma efu den no ben hori densrefi na a frubontu, dan den no ben sa kisi a blesi fu en moro. Den feanti fu den ben sa tyari den go na ini katibo (Exodus 19:5, 6; Deuteronomium 28:1-68). A Wetfrubontu disi, di Yehovah ben gi nanga yepi fu Moses, ben musu tan wroko fu wan ten di no skotu èn di den no sabi. A ben sa kibri den Israèlsma, te leki a Mesias ben sa kon.​—Galasiasma 3:19, 24.

8. (a) Fa a pipel „pasa den wet” èn „kenki na ordru”? (b) Na sortu fasi „den heisma” na den fosiwan di e „kon drei”?

8 Ma a pipel „broko a frubontu di e tan te ten di no skotu”. Den pasa den wet di den ben kisi fu Gado, èn no e poti prakseri na den. Den „kenki na ordru” fu di den ben waka baka du di de akruderi wet èn di ben de difrenti fu den wan di Yehovah ben gi (Exodus 22:25; Esekièl 22:12). Fu dati ede Yehovah sa puru a pipel na ini a kondre. A no sa sori sari-ati na ini a krutu di e kon. „Den heisma”, den heihei-sma, sa de na mindri den fosiwan di sa „kon drei” fu di Yehovah no sa gi den kibri moro èn a no sa feni den bun moro. Leki wan kontru fu disi, dan te a pori fu Yerusalem e kon krosibei, dan den Egiptisma fosi èn baka dati den Babilonsma, e meki den kownu fu Yudea tiri na ondro a makti fu den. Baka dati, Kownu Yoyakin nanga tra memre fu a kownu famiri de na mindri den fosiwan di den tyari go na ini katibo na Babilon.​—2 Kroniki 36:4, 9, 10.

Prisiri No De na ini a Kondre Moro

9, 10. (a) Sortu rol gronwroko e prei na ini Israèl? (b) San a wani taki dati ibriwan sma ’e sidon na ondro en eigi droifibon èn figabon’?

9 A nâsi Israèl na wan libimakandra di e du gronwroko. Sensi a ten di den Israèlsma ben go na ini a Pramisi Kondre, den seti densrefi gi wan libi fu prani èn fu kweki meti. So bun, gronwroko e teki wan prenspari presi na ini a wet di Israèl ben kisi. Yehovah e gi a komando taki den musu hori wan fruplekti sabadei rostu gi a gron ibri di fu seibi yari, so taki a gron kan kon fatu baka (Exodus 23:10, 11; Lefitikus 25:3-7). Den dri alayari fesa di a nâsi e kisi a komando fu hori, poti na wan ten di e fadon na a srefi ten te den e wroko a gron.​—Exodus 23:14-16.

10 Droifidyari de furu na ini a heri kondre. Den Buku fu Bijbel e kari win, wan sani di meki fu a droifibon, leki wan presenti fu Gado di „e meki taki na ati fu libisma di kan dede e prisiri” (Psalm 104:15). A sidon di ibriwan sma ’e sidon na ondro en eigi droifibon èn figabon’ e sori taki na ondro a regtfardiki tiri fu Gado sani e go bun èn taki vrede nanga seikerfasi de (1 Kownu 4:25; Mika 4:4). Te den e koti droifi nanga bun bakapisi, dan den e si dati leki wan blesi. A de wan reide fu singi èn fu de nanga prisiri (Krutubakra 9:27; Yeremia 25:30). A kontrari de tru tu. Te den droifibon e kon drei noso no e meki droifi èn den droifidyari e tron maka-busibusi, dan dati e sori taki Yehovah puru a blesi fu en. A de wan ten fu bigi sari.

11, 12. (a) Fa Yesaya e sori a situwâsi di sa de a bakapisi fu a krutu di Yehovah sa tyari kon? (b) Fu sortu takru fruwakti Yesaya e taki?

11 A fiti fu dati ede taki Yesaya e gebroiki droifidyari nanga den froktu fu den fu sori a situwâsi di e kon fu di Yehovah e puru a blesi fu en fu a kondre: „A nyun win go sari, a droifibon kon drei, ala den wan di ben prisiri fu ati, go soktu. A prisiri fu den sinsin tapu, a babari fu den wan di breiti pasa marki tapu, a prisiri fu a harpu tapu. Den e dringi win sondro singi; a sopi kon bita gi den wan di e dringi en. A foto di no abi sma na ini, kon broko; ibri oso sroto so taki sma no kan go na ini. Wan babari de na den strati fu a mankeri fu win ede. Ala prisiri pasa gowe; a prisiri fu a kondre gowe. Wan situwâsi di e frede sma, libi na baka na ini a foto; a portu masi kon tron soso wan ipi broko ston.”​—Yesaya 24:7-12.

12 A sinsin nanga a harpu na moi pokusani di den e gebroiki fu prèise Yehovah èn fu sori taki den e prisiri (2 Kroniki 29:25; Psalm 81:2). A poku fu den no sa de fu yere na a ten disi te Gado sa tyari en strafu kon. Wan prisiri kotiten fu droifi no sa de. No wan babari fu prisiri ede sa de na ini den brokopresi fu Yerusalem, nanga a portu fu en di „masi kon tron soso wan ipi broko ston” èn den oso fu en „sroto”, so taki no wan sma kan go na ini. ¡Dati na trutru wan takru fruwakti gi den sma di e libi na ini wan kondre di ala ten ben abi so wan fatu gron!

Wan Fikapisi E „Bari wan Prisiri Babari”

13, 14. (a) San na den wet fu Yehovah di abi fu du nanga a koti di sma e koti nyanyan? (b) Fa Yesaya e gebroiki den wet di abi fu du nanga a koti di sma e koti nyanyan fu sori taki son sma sa pasa a krutu fu Yehovah libilibi? (c) Fu sortu sani getrow sma fu Yudea kan de seiker ala di sari ten fu tesi de na den fesi?

13 Fu man koti den olijf, dan den Israèlsma e naki den bon nanga tiki so taki a froktu sa fadon. Soleki fa a Wet fu Gado e taki, dan den no mag go na den bigi taki fu den bon fu piki den olijf di e tan abra. Èn den no musu piki den droifi di tan abra, baka te den koti a nyanyan fu den droifidyari fu den. Den musu libi a nyanyan di e tan abra, gi den pôtiwan — „gi a dorosei-sma di e tan na ini [a] kondre, gi a boi di no abi papa èn gi a weduwe” — so taki den kan piki a nyanyan di den kotiman libi na baka (Deuteronomium 24:19-21). Yesaya e gebroiki den wet disi di den ben sabi heri bun, fu sori a tru tori di e gi sma trowstu, taki sma sa tan na libi te Yehovah sa tyari a krutu fu en kon: „Na so a sa kon de na ini a mindri fu a kondre, na mindri den pipel, leki a naki di sma e naki na olijfbon, leki a piki di sma e piki droifi, baka te den kotiman kaba koti den droifi. Densrefi sa opo a sten fu den, den sa bari wan prisiri babari. Ini a heifasi fu Yehovah den sa opo den sten hei trutru komoto na a se. Dati meki den musu gi Yehovah glori na ini a kontren fu leti, na tapu den èilanti fu se a nen fu Yehovah, a Gado fu Israèl. Singi de di wi yere fu a moro farawe presi fu a kondre: ’¡Moimoi sani gi a Regtfardikiwan!’”​—Yesaya 24:13-16a.

14 Neleki fa wan tu froktu e tan na a bon noso na a droifibon, baka te sma e koti a nyanyan, na so wan tu sma sa tan abra, baka te Yehovah e tyari a krutu kon — „a piki di sma e piki droifi, baka te den kotiman kaba koti den droifi”. A profeiti taki fu den sani disi kaba, soleki fa a skrifi na ini vers 6. A e taki dati „pikinso sma di kan dede, tan abra”. Ma ala di den no de furu, toku sma sa de di sa pasa a pori fu Yerusalem nanga Yuda libilibi. Baka ten wan fikapisi sa drai kon baka fu katibo fu libi na ini a kondre baka (Yesaya 4:2, 3; 14:1-5). Ala di reti-atisma sa ondrofeni sari ten fu tesi, toku den kan de seiker taki frulusu nanga prisiri de na den fesi. Den sma di pasa a pori libilibi sa si taki a profeiti wortu fu Yehovah sa kon tru. Den sa kon frustan taki Yesaya na wan tru profeiti fu Gado. Den sa kon furu nanga prisiri fu di den e si a kontru fu den profeititori di abi fu du nanga a meki di sani meki kon bun baka. Awansi fu pe den ben panya go — efu fu den èilanti fu a Mindrikondre Se na Westsei, Babilon na ini „a kontren fu leti” (pe son opo noso Owstusei), noso fu iniwan tra farawe presi — den sa prèise Gado bika a kibri den, èn den sa singi: „¡Moimoi sani gi a Regtfardikiwan!”

No Wan Sma Kan Lon gi a Krutu fu Yehovah

15, 16. (a) Fa Yesaya e firi fu san sa pasa nanga a pipel fu en? (b) San sa pasa nanga den sma di e libi na ini a kondre èn di no de getrow?

15 Ma now a fruku tumusi fu de nanga prisiri. Yesaya e tyari den sma fu a ten fu en go baka na a ten pe den e libi, èn a e taki: „Ma mi e taki: ’¡Mangrifasi de gi mi, mangrifasi de gi mi! ¡Helu fu mi! Den toriman handri na wan feradelek fasi. Srefi nanga a tori di den toriman e tori trawan, den handri na wan feradelek fasi.’ Frede nanga na olo nanga a trapu de na yu tapu, yu di e libi na ini a kondre. Èn a musu pasa taki iniwan sma di e lon gi a babari fu a sani di e meki sma frede, sa fadon go na ini na olo, èn iniwan sma di e kren komoto na ini na olo, sa fadon na ini a trapu. Bika srefi den sroisi di de na tapu sa kon opo trutru, èn den fondamenti fu a kondre sa seki. A kondre priti opo krinkrin, a kondre seki krinkrin, a kondre kon degedege krinkrin. A kondre e slenger krinkrin neleki wan drunguman, èn a seki go-kon neleki wan wakti-oso. Èn a fowtu fu en kon hebi na en tapu, èn a musu fadon, so taki a no sa opo baka.”​—Yesaya 24:16b-20.

16 Yesaya furu nanga sari fu san sa pasa nanga a pipel fu en. A situwâsi lontu en e meki a kisi a firi taki a siki èn e sari. Furu sma de di e handri na wan feradelek fasi èn den e meki den sma di e libi na ini a kondre, kon frede. Te Yehovah no e gi kibri moro na den sma di e libi na ini Yuda èn di no de getrow, dan den sa frede dei nanga neti. Den no sa de seiker fu a libi fu den. Den no sa man lon gi a rampu di sa kon na den tapu fu di den libi den komando fu Yehovah èn no e poti prakseri na a koni fu Gado (Odo 1:24-27). Rampu sa kon ala di sma di e handri na wan feradelek fasi na ini a kondre, e gebroiki lei nanga bedrigifasi fu tyari a pipel go na wan pasi di e tyari pori kon èn e pruberi fu overtoigi den taki ala sani sa kon bun baka (Yeremia 27:9-15). Feanti di komoto na dorosei sa kon inisei èn sa fufuru ala den sani fu den èn sa tyari den gowe na ini katibo. Ala den sani disi e banawtu Yesaya srefisrefi.

17. (a) Fu san ede no wan sma sa man lon gi a krutu? (b) San sa pasa nanga a kondre te Yehovah e sori a makti di a abi fu krutu sma, komoto na hemel?

17 Toku a profeiti musu meki bekènti taki sma no sa man lon gi a krutu. Awansi pe sma e pruberi fu lon go, rampu sa miti den. Son sma lon gi wán rampu kande, ma wan trawan sa miti den — no wan seikerfasi sa de. A sa de neleki nanga wan meti di sma e onti èn di e misi fu fadon na ini wan olo, ma a e fadon na ini wan trapu. (Teki gersi Amos 5:18, 19.) Yehovah sa sori a makti di a abi fu krutu sma, komoto na hemel èn sa seki den fondamenti fu a kondre srefi. Neleki wan drunguman, na so a kondre e slengerslenger èn e fadon; a kon hebi nanga fowtu èn a no man opo baka (Amos 5:2). A krutu fu Yehovah no sa kenki. A kondre sa pori krinkrin.

Yehovah Sa Tiri na ini Glori

18, 19. (a) San „a legre fu a hei presi” wani taki kande, èn fa Yehovah e tyari den wan disi kon na wan „na ini na ondrogron strafu-oso”? (b) Fa kande Yehovah sa poti prakseri na „a legre fu a hei presi” „baka kefalek furu dei”? (c) Fa Yehovah e poti prakseri na „den kownu fu a gron”?

18 A profeititori fu Yesaya e kon na wan moro bigi fasi now. A e sori go na a lasti kontru fu a prakseri fu Yehovah: „A musu pasa na a dei dati taki Yehovah sa poti en prakseri na a legre fu a hei presi na ini a hei presi, èn na den kownu fu a gron na tapu a gron. Èn fu tru, sma sa tyari den kon na wan, neleki fa sma e tyari strafuman kon na wan na ini na olo èn e sroto den na ini na ondrogron strafu-oso; èn baka kefalek furu dei sma sa poti prakseri na den. Èn a furu mun kon redi fu syen ede èn a faya son kon kisi syen, bika Yehovah fu den legre tron kownu na tapu a Sionbergi èn na ini Yerusalem èn na fesi den owru man fu en nanga glori.”​—Yesaya 24:21-23.

19 „A legre fu a hei presi” kande wani taki den ogri yeye di de den „grontapu tiriman fu a dungru disi, . . . den godelowsu yeye makti na den hemel presi” (Efeisesma 6:12). Den ogri yeye disi ben abi kefalek bigi krakti tapu den grontapumakti (Danièl 10:13, 20; 1 Yohanes 5:19). A marki fu den na fu drai sma puru fu Yehovah èn fu a soifri anbegi fu en. Den abi bun bakapisi ini a kori di den kori Israèl fu waka baka den kruka sani di den nâsi di de na den lontu e du. Fu dati ede den musu kisi a krutu fu Gado. Ma Satan nanga den ogri yeye fu en musu gi Gado frantwortu te A e poti en prakseri na den te fu kaba èn na den tiriman fu grontapu, „den kownu fu a gron na tapu a gron”. Satan nanga den ogri yeye fu en meki den tiriman disi drai den baka gi Gado èn fu pasa den wet fu en (Openbaring 16:13, 14). Na wan agersi fasi Yesaya e taki dati Gado sa tyari den kon na wan èn sa „sroto den na ini na ondrogron strafu-oso”. „Baka kefalek furu dei”, kande te Gado lusu Satan nanga den ogri yeye fu en (ma no „den kownu fu a gron na tapu a gron”) fu wan syatu pisi ten na a kaba fu a Dusun Yari Tiri fu Yesus Krestes, dan A sa tyari a lasti strafu kon na den tapu di den musu kisi.​—Openbaring 20:3, 7-10.

20. Fa èn o ten Yehovah „tron kownu” na ini owruten èn na ini a ten disi?

20 Na so a pisi disi fu a profeititori fu Yesaya ben gi den Dyu wan kefalek moi dyaranti. Na a reti ten fu Yehovah, a ben sa meki Babilon fu owruten fadon èn meki den Dyu drai go baka na a mamakondre fu den. Na ini 537 b.G.T., di a e sori a krakti nanga a soevereiniteit fu en na a fasi disi fu a bun fu a pipel fu en, dan fu tru, sma ben kan taigi den: „¡Yu Gado tron kownu!” (Yesaya 52:7) Na ini a ten disi, Yehovah ’ben tron kownu’ na ini 1914, di a ben poti Yesus Krestes leki Kownu na ini En Kownukondre na hemel (Psalm 96:10). A ’ben tron kownu’ tu na ini 1919, di a ben sori a krakti fu en kownumakti fu di a ben fri Israèl na yeye fasi fu katibo na ini Babilon a Bigiwan.

21. (a) Fa ’a furu mun sa kon redi fu syen ede èn a faya son sa kon kisi syen’? (b) Sortu kari di sa de fu yere sa abi en moro bigi kontru?

21 Yehovah sa „tron kownu” baka, te a e tyari wan kaba kon na Babilon a Bigiwan èn na a tra pisi fu a godelowsu seti fu sani disi (Sakaria 14:9; Openbaring 19:1, 2, 19-21). Baka ten, a Kownukondre tiri fu Yehovah sa de so kefalek moi, taki no a furu mun di e skèin krin na neti, no a faya son di e skèin twarfu yuru brekten, sa abi a srefi glori leki en. (Teki gersi Openbaring 22:5.) A son nanga a mun sa syen, fu taki en so, fu teki densrefi gersi a glori Yehovah fu den legre. Yehovah sa tiri leki a moro hei makti. Ala sma sa si na almakti krakti nanga glori fu en (Openbaring 4:8-11; 5:13, 14). ¡Dati na trutru wan tumusi moi fruwakti! Na a ten dati a kari fu Psalm 97:1 sa de fu yere na heri grontapu na ini a moro bigi kontru fu en: „¡Yehovah srefi tron kownu! Meki grontapu prisiri. Meki den furu èilanti prisiri.”

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 262]

Poku nanga a prisiri di sma e prisiri no sa de fu yere moro na ini a kondre

[Prenki na tapu bladzijde 265]

Son sma sa pasa a krutu fu Yehovah libilibi, neleki fa froktu e tan abra na ini a bon baka te sma koti a nyanyan

[Prenki na tapu bladzijde 267]

Yesaya e furu nanga sari fu san sa pasa nanga a pipel fu en

[Prenki na tapu bladzijde 269]

No a son, no a mun sa abi a srefi glori leki Yehovah