Go na content

Go na table of contents

Hori a dei fu Yehovah bun na prakseri

Hori a dei fu Yehovah bun na prakseri

Kapitel twenti

Hori a dei fu Yehovah bun na prakseri

1. Fa yu ben firi di yu ben kon sabi fu a fosi leisi taki Gado sa frulusu wi dyonsro fu den problema fu na owru sistema disi?

WÁN fu den fosi sani di yu ben kon sabi fu Bijbel na taki Yehovah abi na prakseri fu meki heri grontapu kon tron wan paradijs. Na ini a nyun grontapu dati, orloku, ogridu, pôtifasi, siki, pina, nanga dede no sa de moro. Srefi den dedewan sa kon na libi baka. Fu tru, wi kan fruwakti wan kefalek moi ten! A ten dati sa kon trutru fu di wi abi a buweisi taki a denoya fu Krestes leki Kownu bigin sensi 1914, èn sensi a ten dati wi de na ini den lasti dei fu na ogri grontapu disi. Na a kaba fu den lasti dei disi, Yehovah sa pori a sistema di de now èn a sa tyari wan nyun grontapu kon soleki fa a pramisi!

2. San na „a dei fu Yehovah”?

2 Bijbel e kari a ten fu a pori disi di musu kon ete, „a dei fu Yehovah” (2 Petrus 3:10). A de „a dei fu Yehovah en atibron” di sa kon tapu a heri grontapu fu Satan (Sefanya 2:3). A heimarki sa de a „feti na tapu a bigi dei fu na Almakti Gado . . .  di sma e kari Har–Magedon [Armagedon]”. Na ini a feti disi, „den kownu fu a heri grontapu pe sma e libi” sa kisi pori (Openbaring 16:14, 16). A fasi fa yu e libi e sori taki yu e bribi trutru taki „a dei fu Yehovah” de krosibei?​—Sefanya 1:14-18; Yeremia 25:33.

3. (a) O ten a dei fu Yehovah sa kon? (b) Fu san ede a bun taki Yehovah no fruteri wi „a dei, noso a yuru dati”?

3 Bijbel no e fruteri wi soifri sortu dei Yesus Krestes sa kon leki a Sma di Yehovah sa gebroiki fu pori a seti fu Satan. „Nowan sma sabi a dei, noso a yuru dati, srefi den engel fu hemel nanga a Manpikin no sabi, ma soso a Tata sabi”, na so Yesus ben taki (Markus 13:32). Te sma no lobi Yehovah trutru, dan den no sa wani hori na prakseri taki a dei fu en de krosibei èn leki bakapisi fu dati den e go suku grontapu sani. Ma den sma di lobi Yehovah trutru sa dini en nanga den heri ati, awinsi o ten na ogri grontapu disi sa kon na wan kaba.​—Psalm 37:4; 1 Yohanes 5:3.

4. Sortu warskow Yesus ben gi wi?

4 Yesus e warskow den sma di lobi Yehovah: „Tan luku, tan na ai, bika unu no sabi o ten a reti ten de” (Markus 13:33-37). A e gi wi a rai fu no poti tumusi furu prakseri na nyanyan nanga dringi, noso fu no ’broko wi ede tumusi nanga na aladei libi’, bika den sani disi kan meki wi frigiti o seryusu a ten fu wi de.​—Lukas 21:34-36; Mateyus 24:37-42.

5. San o pasa tapu a dei fu Yehovah, soleki fa Petrus ben fruteri?

5 Petrus e gi wi a srefi rai tu fu hori „a denoya fu a dei fu Yehovah” bun na prakseri, te „hemel o bron gowe èn den sani fu hemel nanga grontapu di faya srefisrefi o smèlter gowe”. „Den hemel”, namku ala den libisma tirimakti, sa kisi pori. A srefi sani o pasa nanga „grontapu”, noso a heri libimakandra fu ogri sma. Den „sani fu hemel nanga grontapu”, dati wani taki den sani di den sma fu na ogri grontapu disi e du noso a fasi fa den e denki, no sa de moro. Sobun, a denki di sma abi taki den man libi sondro Gado, a doti fasi fa den e libi, èn a feti di den e feti fu kon gudu, no sa de moro. Wan „nyun hemel [a hemel Kownukondre fu Gado] nanga wan nyun grontapu [wan nyun libimakandra na grontapu]” sa kon na ini a presi fu den sani disi. „Drape regtfardiki fasi o tan” (2 Petrus 3:10-13). Den sani disi di o seki heri grontapu, sa bigin wantronso tapu wan dei nanga wan yuru di wi no e fruwakti.​—Mateyus 24:44.

Tan poti prakseri na a marki

6. (a) Fa a piki di Yesus ben gi den disipel fu en abi fu du nanga a kaba fu a Dyu seti? (b) Sortu pisi fu a piki di Yesus ben gi, e taki fu den sani di ben o pasa sensi 1914?

6 Te wi luku a ten na ini san wi e libi, dan a de prenspari taki wi kon sabi heri bun san na den finifini sani fu a marki di e sori taki wi e libi na ini den lasti dei, noso na „a kaba fu a grontapu sistema”. Na ini Mateyus 24:3 den disipel ben poti wan aksi gi Yesus. A piki di Yesus ben gi den de fu feni na ini vers 4 te nanga 22. Hori na prakseri taki wan tu fu den sani di a ben kari na ini den vers dati, ben abi wan pikin kontru na a ten fu a Dyu seti na mindri 33 G.T. nanga 70 G.T. Ma a profeititori abi wan bigi kontru na ini a pisi ten sensi 1914. Disi na a pisi ten fu Krestes „denoya èn fu a kaba fu a grontapu sistema”. Mateyus 24:23-28 e fruteri wi san ben o pasa fu 70 G.T. te nanga a denoya fu Krestes. Den sani di skrifi na ini Mateyus 24:29–25:46 e pasa na ini a ten fu a kaba.

7. (a) Fu san ede ibriwan fu wi musu du muiti fu si fa sani di e pasa now na grontapu, na wan kontru fu a marki? (b) Piki den aksi na a kaba fu a paragraaf disi, aladi yu e sori fa a marki kon tru sensi 1914.

7 Ibriwan fu wi musu poti bun prakseri na den sani di e pasa na grontapu èn na a fasi fa sma e tyari densrefi. Wi musu pruberi fu si san den sani disi abi fu du nanga a kontru fu a marki. Te wi e luku san den sani disi abi fu du nanga Bijbel profeititori, dan dati sa yepi wi fu hori a dei fu Yehovah bun na prakseri. Boiti dati, a sa yepi wi tu fu taki nanga overtoigi te wi e warskow tra sma taki a dei dati de krosibei srefisrefi (Yesaya 61:1, 2). Meki wi hori den sani disi na prakseri te wi e luku den aksi di e kon now. Den aksi disi e poti prakseri na wan tu pisi fu a marki di skrifi na ini Mateyus 24:7 nanga Lukas 21:10, 11.

Bijbel ben taki na fesi taki ’a wan pipel ben o opo go feti nanga a trawan èn a wan kownukondre nanga a trawan’. Fa a profeititori disi kon tru na wan kefalek wondru fasi sensi 1914? Fa a de nanga orloku sensi a ten dati?

Na ini 1918, wan siki ben de di kiri moro sma leki den sma di dede na ini a Fosi Grontapufeti. San ben de a siki dati? (Luku a Sabi-buku, kapitel 11, paragraaf 7.) Sortu difrenti siki e kiri milyunmilyun sma ete, awinsi datra kon sabi fa fu dresi furu siki?

San e sori taki furu sma na grontapu e mankeri nyanyan, awinsi sabidensiman meki furu nyun sani na ini a wan hondro yari di pasa?

Fu san ede yu abi na overtoigi taki 2 Timoteyus 3:1-5, 13 no e taki fu a fasi fa a libi ben de ala ten, ma fu a fasi fa den takru situwâsi kon moro ogri aladi wi e doro a kaba fu den lasti dei?

A wroko fu prati sma fu makandra

8. (a) Soleki fa Yesus ben taki na ini Mateyus 13:24-30, 36-43, dan sortu sani ben o pasa tu na a ini den lasti dei fu a grontapu disi? (b) San na agersitori fu Yesus wani taki?

8 Yesus ben taki fu tra prenspari sani di ben o pasa na ini den lasti dei fu a grontapu disi. Wan fu den sani disi na taki Gado ben o prati „den manpikin fu a kownukondre” fu „den manpikin fu na ogriwan”. Yesus ben taki fu a pratiwroko disi na ini na agersitori fu wan aleisi gron pe wan feanti ben kon sai takru wiwiri. „Na aleisi” na ini na agersitori fu en wani taki den tru salfu Kresten. „A takru wiwiri” na den sma di e taki dati den na Kresten, ma den e tyari densrefi leki „manpikin fu na ogriwan” fu di den lobi a grontapu srefisrefi di Didibri e tiri. Den sma disi prati fu „den manpikin fu a kownukondre [fu Gado]” èn den sa kisi pori (Mateyus 13:24-30, 36-43). Ma a prati disi feni presi kaba?

9. (a) Sortu bigi prati ben kon, baka a Fosi Grontapufeti na mindri ala sma di ben taki dati den na Kresten? (b) Fa den salfu Kresten sori taki den ben de tru futuboi fu a Kownukondre?

9 Baka a Fosi Grontapufeti, dan wan prati ben kon na mindri ala sma di ben taki dati den na Kresten. Tu grupu ben kon de: (1) Den kerki tiriman fu Krestenhèit èn den bakaman fu den. Den sma disi ben e horibaka fayafaya gi a Volkenbond (now den Verenigde Nâsi) aladi den ben tan getrow tu na a kondre fu den. (2) Den tru Kresten fu a pisi ten baka a grontapufeti dati. Den no ben e horibaka gi den kondre fu a grontapu disi, ma gi a Mesias Kownukondre fu Gado (Yohanes 17:16). Den sma disi sori taki den ben de tru futuboi fu a Kownukondre fu Gado fu di den ben e preiki „a bun nyunsu disi fu a kownukondre” na heri grontapu (Mateyus 24:14). San ben de a bakapisi?

10. San ben de a fosi sani di pasa leki bakapisi fu a Kownukondre preikiwroko?

10 A fosi sani di ben pasa, na taki Gado ben tyari a fikapisi fu den sma di salfu nanga santa yeye kon na wán. Den sma disi abi a howpu fu de nanga Krestes na ini a hemel Kownukondre. Aladi den sma disi ben e libi na ini difrenti kondre, toku den ben de wán, fu di den ben tyari kon makandra na ini a srefi organisâsi. Dyonsro den lastiwan fu den salfu Kresten sa tyari kon wán.​—Openbaring 7:3, 4.

11. (a) Sortu wroko e tan go doro, èn nanga sortu profeititori dati e kruderi?

11 Baka dati, Krestes ben bigin tiri a wroko fu tyari „wan bigi ipi” kon makandra di „komoto fu ala kondre nanga lo nanga pipel nanga tongo”. Disi na den „tra skapu” di o pasa „a bigi banawtu” èn den sa go na ini a nyun grontapu fu Gado (Openbaring 7:9, 14; Yohanes 10:16). A wroko disi fu preiki a Kownukondre fu Gado e feni presi bifo a kaba e kon, èn disi e tan go doro te na a dei fu tide. A bigi ipi fu tra skapu na wan grupu fu milyunmilyun sma now èn den e yepi a salfu fikapisi na wan getrow fasi fu meki a tumusi prenspari boskopu fu a Kownukondre bekènti. A boskopu disi de fu yere na ini ala kondre.

San o pasa na ini a ten di e kon?

12. O langa wi musu preiki ete bifo a dei fu Yehovah e kon?

12 Ala den buweisi di wi ben si na fesi e sori taki den lasti dei e kon na wan kaba, èn taki a dei fu Yehovah de krosibei. Ma profeititori de ete di musu kon tru, bifo a dei dati di e frede sma e bigin? Iya. Wan reide fu san ede wi kan taki dati, na fu di a pratiwroko no kaba ete di sa sori suma e horibaka gi a Kownukondre èn suma no e du dati. Na ini son kontren sma ben kisi gens furu yari langa, ma moro nanga moro nyun disipel e kon now. Srefi na den presi pe sma no wani arki a bun nyunsu, Yehovah e tan sori sari-ati fu di a e meki wi gi kotoigi. Sobun, tan go doro nanga a wroko! Yesus e gi wi a dyaranti taki te a wroko klari, dan a kaba sa kon.

13. Soleki fa 1 Tesalonikasma 5:2, 3 e taki, dan sortu prenspari sani musu pasa ete, èn san dati sa wani taki gi wi?

13 Wan tra tumusi prenspari Bijbel profeititori e taki na fesi: „Te den e taki: ’Vrede èn nowan kefar no de!’, dan wan pori o kon na den tapu wantronso neleki a pen di wan bere-uma e kisi te a de fu kisi en pikin; den no sa man lowe kwetikweti” (1 Tesalonikasma 5:2, 3). Wi no sabi na sortu fasi den sma sa meki a boskopu bekènti taki „vrede èn nowan kefar no de”. Ma disi no sa wani taki kwetikweti taki den grontapu tiriman lusu ala den problema fu libisma trutru. Den sma di e hori a dei fu Yehovah bun na prakseri no sa meki sma kori den nanga a boskopu dati. Den sabi taki wantewante baka dati, wan pori sa kon wantronso.

14. Sortu sani o pasa na ini a bigi banawtu? San o pasa fosi èn fa sani o waka baka dati?

14 Na a bigin fu a bigi banawtu, den tiriman sa de teige Babilon a Bigiwan, a seti fu falsi bribi na heri grontapu, èn den sa pori en (Mateyus 24:21; Openbaring 17:15, 16). Baka dati, den kondre sa de teige den sma di e horibaka gi a tiri fu Yehovah. Disi sa meki Yehovah atibron nanga den politiek tirimakti nanga den bakaman fu den, èn a bakapisi fu dati sa de taki den sa kisi pori krinkrin. A pori di den sa kisi na ini Armagedon sa de a heimarki fu a bigi banawtu. Dan, Gado sa fringi Satan nanga den ogri yeye fu en go na ini wan dipi peti, so taki den no sa man abi krakti moro tapu libisma. Disi sa de a kaba fu a dei fu Yehovah te a nen fu en sa kisi glori.​—Esekièl 38:18, 22, 23; Openbaring 19:11–20:3.

15. Fu san ede a ben o de wan don sani fu denki taki a dei fu Yehovah de fara ete?

15 A kaba fu a grontapu disi sa kon na a yoisti ten, soleki fa Gado seti sani. A no sa kon lati (Habakuk 2:3). Hori na prakseri taki a pori fu Yerusalem na ini 70 G.T. ben kon esi-esi, di den Dyu no ben fruwakti en. A ben kon tapu wan ten di den ben prakseri taki kefar no ben de moro. Èn san ben pasa nanga Babilon fu owruten? A ben abi furu makti, a ben bribi taki nowan sma ben man wini en, èn a ben abi tranga skotu. Ma a foto disi fadon na ini wán neti. Na so a disiten ogri grontapu sa kisi pori wantronso. Te dati e pasa, dan meki wi sori taki wi e anbegi a tru Gado na ini wánfasi fu di wi hori a dei fu Yehovah bun na prakseri.

Takimakandra fu luku baka san wi leri

• Fu san ede a de tumusi prenspari fu hori a dei fu Yehovah bun na prakseri? Fa wi kan du dati?

• San a pratiwroko di e feni presi now wani taki gi ibriwan fu wi?

• San o pasa ete bifo a dei fu Yehovah e bigin? San ibriwan fu wi musu du fu dati ede?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 180, 181]

Dyonsro den lasti dei sa kon na wan kaba te a grontapu fu Satan sa kisi pori