Go na content

Go na table of contents

’A yuru fu krutu’ doro

’A yuru fu krutu’ doro

’A yuru fu krutu’ doro

OPENBARING, a lasti buku fu Bijbel, e fruteri wi taki wan engel di e frei mindrisei fu hemel, abi „têgo bun nyunsu fu meki bekènti leki prisiri nyunsu”. A e taki nanga wan tranga sten: „Frede Gado èn gi en glori, bika a yuru doro te a sa tyari krutu kon” (Openbaring 14:6, 7). Na ini a ’yuru fu krutu’, Gado sa meki wan krutuboskopu bekènti èn a sa tyari a krutu dati kon tu. Wan „yuru” na wan syatu pisi ten nomo. A o kon leki a heimarki fu „den lasti dei”. Wi e libi na ini den lasti dei now.​—2 Timoteyus 3:1.

Ala sma di lobi regtfardikifasi, e feni en wan bun nyunsu fu yere taki ’a yuru fu krutu’ de fu kon. Na a ten dati Gado o puru den futuboi fu en na ini a pina di den ben e pina na ini na ogri-ati grontapu disi di no abi lobi.

Na ini a ten disi, a disiten ogri seti fu sani o kisi pori na a kaba fu ’a yuru fu krutu’. Ma bifo dati e pasa, wi e kisi a deki-ati: „Frede Gado èn gi en glori.” Yu e du dati? Disi wani taki dati yu musu du moro leki fu taki nomo dati yu e bribi na ini Gado (Mateyus 7:21-23; Yakobus 2:19, 20). Te wi abi a yoisti frede gi Gado, dan wi o sori taki wi e lespeki en. Frede gi Gado musu meki wi tapu fu du ogri (Odo 8:13). A musu yepi wi fu lobi san bun èn fu tegu gi san ogri (Amos 5:14, 15). Efu wi e lespeki Gado, dan wi sa arki en bun. Noiti wi o abi so furu fu du taki wi no abi ten fu leisi en Wortu, Bijbel, doronomo. Ala ten wi o frutrow tapu en nanga wi heri ati (Psalm 62:8; Odo 3:5, 6). Den wan di e lespeki en trutru, e frustan taki en leki Mekiman fu hemel nanga grontapu, na a Moro Hei Tiriman di de. Na wan lobi-ati fasi den e saka densrefi ondro en leki a Sma di abi a reti fu taigi den na sortu fasi den musu libi. Efu wi e frustan taki wi musu poti moro prakseri na den sani disi, dan meki wi du dati nownow, sondro fu draidrai.

A ten fu san na engel ben taki pe Gado sa tyari a krutu kon, na „a dei fu Yehovah” sosrefi. So wan „dei” ben doro gi owruten Yerusalem na ini 607 b.G.T., fu di den sma di ben e tan na ini a foto dati, no ben poti prakseri na den warskow di Yehovah ben gi den nanga yepi fu den profeiti fu en. Den ben meki sani kon moro ogri gi densrefi fu di den ben denki taki a dei fu Yehovah no ben o doro ete. Yehovah ben warskow den: „A de krosibei, èn a e hasti ensrefi fu tru” (Sefanya 1:14). Wan tra „dei fu Yehovah” ben doro gi owruten Babilon na ini 539 b.G.T. (Yesaya 13:1, 6). Fu di den Babilonsma ben e frutrow tapu den bigi skotu lontu a foto èn tapu den gado fu den, meki den no ben arki den warskow fu den profeiti fu Yehovah. Ma na ini wán neti, den Mediasma nanga den Persiasma ben teki a makti Babilon abra.

San o miti wi na ini a ten disi? Wan tra, moro bigi „dei fu Yehovah” (2 Petrus 3:11-14). Gado krutu „Babilon a Bigiwan”. Soleki fa a skrifi na ini Openbaring 14:8, dan wan engel na hemel e meki bekènti: „Babilon a Bigiwan fadon.” Dati pasa kaba. A no abi makti tapu den futuboi fu Yehovah moro. Sma na heri grontapu si krin taki Babilon a Bigiwan e bedrigi sma, èn taki a e horibaka gi orloku. Heri esi Babilon a Bigiwan o kisi pori krinkrin. Fu dati ede, Bijbel e gi sma na ala sei a deki-ati: „Komoto drape [fu Babilon a Bigiwan] . . . efu unu no wani abi prati nanga en na den sondu fu en, èn efu unu no wani meki den rampu fu en kon na un tapu tu. Bika den sondu fu en kon so furu taki den doro te na hemel, èn Gado memre den ogridu fu en.”​—Openbaring 18:4, 5.

San na Babilon a Bigiwan? Dati na a kerki sistema na heri grontapu di de a srefi leki Babilon fu owruten (Openbaring, kapitel 17, 18). Luku na sortu fasi den de a srefi:

• Den priester fu owruten Babilon ben de dipidipi na ini a politiek fu a kondre. Furu kerki na ini a ten disi e du a srefi sani tu.

• Furu tron den priester fu Babilon ben e horibaka gi a kondre te den srudati ben go na feti. Furu tron den kerki na ini a ten disi na den fosiwan di e go blesi den srudati di e go na feti.

• Den leri nanga den gwenti fu owruten Babilon ben meki taki sma ben e libi wan doti sekslibi. Te kerki tiriman na ini a ten disi e poti den markitiki fu Bijbel na wan sei, dan wan lo fu den kerki fesiman nanga den sma di e go na kerki e bigin libi wan hurulibi. Wan tra sani, na taki Babilon a Bigiwan e tyari ensrefi leki wan huru, fu di a e bumui nanga grontapu afersi èn nanga politiek; dati meki Openbaring e kari en wan huru-uma.

• Bijbel e taki sosrefi dati Babilon a Bigiwan e libi „na ini bun bigi gudu”. Na ini owruten Babilon, den sma di ben e orga sani na ini a tempel ben bai bun bigi pisi gron, èn den priester ben tron bigi bisnisman. Na ini a ten disi, Babilon a Bigiwan abi furu presi pe sma kan go fu anbegi. Ma boiti dati, dan a abi wan lo bisnis nanga gron sosrefi. Den sani di a e leri sma nanga den fesadei di a poti, e tyari bigi gudu gi en èn gi den bisnisman fu grontapu.

• Na ini owruten Babilon a ben de wan aladei sani fu anbegi popki, fu bonu, èn fu du towfruwroko. A srefi sani e pasa na furu presi na ini a ten disi. Den sma fu Babilon ben e si dede leki wan fasi fu abra go na wan tra sortu libi. Babilon ben lai tempel nanga tra kerki-oso di sma ben meki spesrutu gi den gado fu den, ma den sma fu a foto dati ben e gens den anbegiman fu Yehovah. Babilon a Bigiwan e bribi èn e du den srefi sani leki sma fu a ten dati.

Na ini owruten, Yehovah ben gebroiki tranga politiek èn srudati tirimakti fu strafu den wan di no ben wani arki Yehovah kwetikweti èn di no ben du en wani sosrefi. Dati meki den Asiriasma ben pori Samaria na ini 740 b.G.T. Den Babilonsma ben pori Yerusalem na ini 607 b.G.T. èn den Romesma ben du a srefi tu na ini 70 G.T. Boiti dati, den Mediasma nanga den Persiasma ben pori Babilon tu na ini 539 b.G.T. Bijbel taki dati na ini a ten fu wi, den politiek tirimakti di de leki wan werdri meti, o go feti nanga ’a huru-uma’ èn den sa meki en de nanga sososkin so taki sma sa si suma a de trutru. Den sa pori en krinkrin.—Openbaring 17:16.

Den tirimakti fu grontapu sa du so wan sani trutru? Bijbel e taki dati ’Gado sa poti en na ini den ati’ fu du disi (Openbaring 17:17). A sa pasa wantronso, sondro fu sma fruwakti dati. A sa skreki sma, èn nowan sma o man si na fesi taki disi o pasa.

San yu musu du? Aksi yusrefi: ’Mi de na ini wan kerki organisâsi ete di kon pori fu di a e leri èn e du sani di e sori taki a de wan pisi fu Babilon a Bigiwan?’ Srefi efu yu no de na ini so wan organisâsi, toku yu musu aksi yusrefi: ’A fasi fa Babilon a Bigiwan e tyari ensrefi abi krakti na mi tapu?’ Fa a e tyari ensrefi? A no e krutu sma di e libi wan yayolibi èn di lobi gudu nanga prisiri moro leki den lobi Gado. Sosrefi a no e krutu sma di e wisiwasi a Wortu fu Yehovah èn di no e poti prakseri na a Wortu fu en (srefi te a abi fu du nanga pikin sani nomo). Denki bun fosi yu gi piki tapu den aksi disi.

Efu wi wani taki Yehovah feni wi bun, dan a de tumusi prenspari taki wi e sori nanga den sani di wi e du èn nanga den sani di wi wani, taki wi no de wan pisi fu Babilon a Bigiwan trutru. Ten no de fu draidrai. Bijbel e warskow wi taki a kaba sa kon wantronso, bika a e taki: ’Esi-esi den o fringi Babilon a bigi foto trowe, èn noiti moro sma o feni en.’​—Openbaring 18:21.

Ma moro sani o pasa ete. Yehovah Gado sa du ete wan tra sani na ini a ’yuru fu krutu’ dati. A sa krutu a politiek sistema fu heri grontapu, den tiriman fu grontapu, nanga ala sma di e weigri fu si Yehovah leki a sma di abi a reti fu tiri nanga yepi fu en hemel Kownukondre di a gi na Yesus Krestes (Openbaring 13:1, 2; 19:19-21). A fisyun fu a profeititori di skrifi na ini Danièl 2:20-45 e agersi den politiek tirimakti, fu sensi a ten fu owruten Babilon te go miti a ten disi, nanga wan bun bigi popki di meki fu gowtu, solfru, kopro, isri, nanga kleidoti. A profeititori ben taki fu a ten fu wi: „A Gado fu hemel sa opo wan kownukondre di noiti no sa kisi pori.” Bijbel e taki fu den sani di a Kownukondre dati sa du ete na ini ’a yuru fu a krutu’ fu Yehovah: „A sa broko ala den kownukondre disi [di libisma meki] na pisipisi èn tyari wan kaba kon na den, èn ensrefi sa tan te ten di no skotu.”​—Danièl 2:44.

Bijbel e warskow tru anbegiman fu no lobi „den sani fu grontapu”, dati na a fasi fa sma na ini a grontapu disi e libi. Nanga a fasi fa den e libi, den e sori taki den no sabi a tru Gado (1 Yohanes 2:15-17). Den bosroiti di yu e teki nanga den sani di yu e du, e sori taki yu e horibaka gi a Kownukondre fu Gado nanga yu heri ati? Yu e poti a Kownukondre na a fosi presi na ini yu libi trutru?​—Mateyus 6:33; Yohanes 17:16, 17.

[Faki na tapu bladzijde 14]

O ten a kaba sa kon?

„A Manpikin fu libisma o kon na wan yuru di unu no ben prakseri.”​—Mateyus 24:44.

„Tan na ai bika unu no sabi a dei noso a yuru.”​—Mateyus 25:13.

„A no sa kon lati.”​—Habakuk 2:3.

[Faki na tapu bladzijde 14]

Yu ben o seti yu libi tra fasi efu yu ben sabi a dei?

Efu yu ben sabi seiker taki a krutudei fu Gado ben o kon baka wan tu yari fosi, dan yu ben o kenki a fasi fa yu e libi now? Efu na owru seti fu sani disi tan moro langa leki san yu ben denki, dan yu meki disi abi krakti na yu tapu so taki yu no de nanga so furu faya moro na ini yu diniwroko gi Yehovah?​—Hebrewsma 10:36-38.

Fu di wi no sabi soifri o ten a kaba sa kon, meki wi abi na okasi fu sori taki wi e dini Gado fu di wi wani du dati trutru. Den wan di sabi Yehovah, e frustan taki awinsi sma e bigin anbegi en fayafaya na a lasti momenti, dan dati no sa meki taki Gado o feni den bun, bika A e si san de na ini sma ati.​—Yeremia 17:10; Hebrewsma 4:13.

Den sma di lobi Yehovah trutru, e si en leki a moro prenspari sma na ini den libi. Furu tru Kresten abi wan wroko neleki ala tra sma. Ma den no e wroko fu di den wani kon gudu; den e wroko fu man bai nofo nyanyan nanga tra sani di den abi fanowdu, èn fu kan prati sani nanga trawan (Efeisesma 4:28; 1 Timoteyus 6:7-12). Den abi prisiri tu na wan fasi di fiti èn ten na ten den e rostu pikinso tu. Ma den e du den sani disi fu man kisi krakti baka, no fu di den wani du san ala tra sma e du (Markus 6:31; Romesma 12:2). Neleki Yesus Krestes, den e prisiri fu du a wani fu Gado.​—Psalm 37:4; 40:8.

Tru Kresten wani libi èn dini Yehovah fu têgo. Kande den abi fu wakti pikinso moro langa fu kisi den blesi dati, ma disi no wani taki dati a howpu fu den de fu soso.

[Faki/​Prenki na tapu bladzijde 15]

Suma abi a reti fu tiri?

Efu wi wani frustan fu san ede Gado e gi pasi taki sma e pina, dan a fosi sani di wi musu sabi na suma abi a reti fu tiri.

Fu di Yehovah na a Mekiman, meki en abi a reti fu tiri grontapu èn sosrefi ala sani di e libi na en tapu. Ma Bijbel e sori taki na a bigin fu a libisma historia, wan strei bigin efu Yehovah abi a reti fu tiri hemel nanga grontapu. Satan Didibri ben feni taki Yehovah ben poti tumusi furu wet. A ben feni taki Yehovah ben lei gi wi fosi papa nanga mama fu di a no ben fruteri den soifri san ben o pasa efu den ben o pasa a wet fu Gado èn efu den ben o du sani soleki fa densrefi wani. A ben taki sosrefi dati a ben o moro bun efu libisma ben o tiri densrefi, sondro a yepi fu Gado.​—Genesis, kapitel 2, 3.

Efu na wantewante Gado ben pori den wan di ben opo densrefi teige en, dan dati ben o sori taki a abi furu makti, ma a no ben o sori suma abi a reti fu tiri. Na presi taki Yehovah pori den wantewante, a gi pasi so taki engel nanga libisma ben o man si fa sani ben o waka. Aladi dati ben wani taki dati libisma ben o pina, toku a ben de wan okasi gi wi tu fu kon gebore.

Boiti dati, Yehovah srefi ben du wan tumusi bigi sani di ben aksi furu fu en. Na wan lobi-ati fasi a seti sani gi den sma di ben o gi yesi na en, èn di ben o sori bribi na ini a frulusu ofrandi fu en Manpikin. Den sma disi ben o man kon fri fu sondu nanga den bakapisi fu sondu èn den ben o man libi na ini Paradijs. Efu a de fanowdu, dan Yehovah sa gi den wan opobaka fu dede sosrefi.

Fu di Gado no seti a strei disi wantewante, meki den futuboi fu en abi na okasi fu sori taki den e warderi a lobi di Gado sori gi den. Den abi na okasi tu fu sori taki den e tan getrow na Yehovah awinsi san e pasa. A de prenspari fu seti a strei so taki ala sma sabi suma abi a reti fu tiri èn efu libisma o tan getrow na Gado, bika na so fasi libisma nanga engel o tan lespeki den wet fu Gado. Efu den no e lespeki den wet fu Gado, dan trutru vrede no o de noiti. *

[Futuwortu]

^ paragraaf 36 A buku Kon krosibei na Yehovah, di Yehovah Kotoigi tyari kon na doro, e taki moro fini fu a strei di Satan bigin èn fu tra sani di abi fu du nanga a tori disi.

[Prenki]

A sistema fu politiek tirimakti na heri grontapu sa kon na wan kaba