Go na content

Go na table of contents

San e pasa nanga a grontapu disi?

San e pasa nanga a grontapu disi?

San e pasa nanga a grontapu disi?

Nyunsu fu seryusu problema nanga sani di e meki sma skreki kon tron aladei sani na heri grontapu! San disi wani taki?

SMA E FREDE TAKI OGRI O MITI DEN: Bom e sutu panya na ini wowoyo. Sma e sutu nanga gon na tapu skoromisi, skoromeester, nanga studenti. Sma e teki pikin-nengre tyari gowe te papa nanga mama no e luku. Na deiten fufuruman e ròs umasma nanga owru man.

A SITUWÂSI FU KERKI: Kerki e horibaka gi grupu di e feti teige makandra na ini orloku. Kerki tiriman kisi krutu fu di den horibaka gi sma di kiri ipi-ipi trawan di de fu wan tra lo noso kondre. Priester abi seks nanga yongu sma; kerki e kibri a tori disi. Moro nanga moro sma no e go na kerki moro; kerki-oso de fu seri.

A GRONTAPU: Bigi busi e lasi gowe fu di sma wani du bisnis. Son busi no de moro; pôtisma koti ala den bon fu meki krofaya. Watra na ini a gron kon doti, a no bun moro fu dringi. Doti di fabriki e trowe na ini liba nanga se, nanga nyun sani di sma e gebroiki fu fanga fisi, meki taki fisi no de moro na son presi. A loktu doti so te, taki sma no man bro bun moro.

NA EKONOMIA SITUWÂSI: Moro furu sma na a zuidsei fu a Sahara na ini Afrika, e wroko sowan 480 Amerkan dala wan yari. Gridi bisnisman e meki taki wrokope e tapu; dusundusun sma e lasi wroko. Bedrigiman e meki taki sma lasi ala a moni di den ben e kibri den heri libi langa.

NYANYAN E MANKERI: Sowan 800.000.000 sma na heri grontapu e go sribi nanga angri.

ORLOKU: Moro leki 100.000.000 sma lasi libi leki bakapisi fu den orloku di sma feti na ini a di fu twenti yarihondro. Nofo kefalek fetisani de now di kan pori a heri libisma famiri omeni tron. Borgufeti. Na heri grontapu sma e du ogri-ati sani fu gens tirimakti.

PESTSIKI NANGA TRA SIKI: A Spaanse griep di ben bigin na ini 1918, kiri 21.000.000 sma. Nownow AIDS kon tron „a moro takru siki na ini a historia fu libisma di panya na heri grontapu”. Kanker nanga ati-siki e meki sma firi sari na heri grontapu.

Luku den difrenti sani di e pasa na ini a nyunsu. Den sani e pasa na wan tu presi nomo, noso den e pasa na heri grontapu? Den wani taki wan sani?

[Faki/​Prenki na tapu bladzijde 5]

Gado e broko en ede nanga wi trutru?

Furu sma e firi brokosaka te den e si den ogri di e pasa, noso te den lasi wan sma, noso wan sani di den lobi. Den e aksi densrefi fu san ede Gado no e du wan sani so taki den sani disi no e pasa.

Gado e broko en ede nanga wi. Nownow kaba a e gi wi rai di wi kan frutrow èn a e trowstu wi trutru (Mateyus 11:28-30; 2 Timoteyus 3:16, 17). A seti sani fu puru ogridu, siki, nanga dede fu ala ten. Den bun sani di a seti gi wi e sori taki a no lobi sma fu wán kondre nomo, ma a lobi sma fu ala nâsi, lo, nanga tongo.​—Tori fu den Apostel 10:34, 35.

Wi e broko wi ede trutru nanga den sani di Gado abi na prakseri fu du? Yu sabi suma na a Mekiman fu hemel nanga grontapu? San na en nen? San a abi na prakseri fu du? Na ini Bijbel, ensrefi e gi piki tapu den aksi disi. Drape a e taigi wi sortu sani a e du fu tyari wan kaba kon na ogridu, èn sosrefi na siki nanga dede. Efu wi wani kisi wini fu disi, dan san wi musu du? Wi musu kon sabi suma na en èn san a abi na prakseri fu du. Ma wi no kan fruwakti fu kisi wini fu den sani di a seti gi wi, efu wi no e bribi na ini en, a no so? (Yohanes 3:16; Hebrewsma 11:6) A de prenspari tu fu du san a e aksi fu wi (1 Yohanes 5:3). Yu lobi Gado so te, taki yu wani du san a e aksi fu yu?

Efu wi wani frustan fu san ede Gado e gi pasi taki ala sortu problema de na ini a ten disi, dan wi musu frustan wan tumusi prenspari tori fosi. Bijbel e fruteri wi fu a tori disi. Na tapu bladzijde 15 fu a brochure disi yu kan leisi san na a tori.