Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 14

De eerlijk na ini ala sani

De eerlijk na ini ala sani

„Wi wani du ala sani nanga wan krin ati.”​—HEBREWSMA 13:18.

1, 2. Fa Yehovah feni en te a e si taki wi e du ala muiti fu de eerlijk?

 WAN boi di komoto fu skoro e waka go na oso èn na pasi a e feni wan portmoni di lai nanga moni. San a o du? A kan hori en gi ensrefi. Ma na presi fu dati, a e tyari a portmoni baka gi a sma di abi en. Te a boi en mama yere san a du, dan a breiti nanga en.

2 Furu papa nanga mama breiti te den pikin fu den de eerlijk. Wi hemel Tata Yehovah breiti te wi de eerlijk, fu di en na wan Gado di lobi san tru, a „no e fruteri lei” (Psalm 31:5). Fu di wi wani taki a breiti nanga wi, meki wi e „du ala sani nanga wan krin ati” (Hebrewsma 13:18). Wi o taki fu fo situwâsi pe a kan muilek gi wi fu de eerlijk. Baka dati wi o taki fu den wini di a abi te wi e du muiti fu de eerlijk.

WI MUSU DE EERLIJK NANGA WISREFI

3-5. (a) Fa wi kan kori wisrefi? (b) San o yepi wi fu de eerlijk nanga wisrefi?

3 Efu wi wani de eerlijk nanga trawan, dan wi musu de eerlijk nanga wisrefi fosi. A sani disi no makriki ala ten. Na ini a ten fu den fosi Kresten, den brada na ini a gemeente Laodisea ben denki taki Gado ben breiti nanga den sani di den ben e du, ma fu taki en leti, den ben e kori densrefi (Openbaring 3:17). Wi ben kan kori wisrefi tu na a fasi dati tu.

4 A disipel Yakobus ben taki: „Efu wan sma denki taki a e anbegi Gado, ma a no e basi en tongo, dan a e kori ensrefi. A sma disi e anbegi Gado fu soso” (Yakobus 1:26). Kande wi e denki taki solanga wi e du wan tu bun sani, dan Gado no e broko en ede efu wi grofu, efu wi e taki sani fu spotu trawan, noso efu wi e fruteri lei. Ma efu wi e denki so, dan na kori wi e kori wisrefi. San kan yepi wi fu no kori wisrefi?

5 Te wi e luku na ini wan spikri, dan wi man si wi fesi ma wi no man si wi ati. Na te wi e leisi Bijbel wi man si san de na ini wi ati. Bijbel kan yepi wi fu kon sabi san na den bun fasi fu wi èn san na den swakifasi fu wi. Wi e kon sabi sortu kenki wi musu tyari kon na ini a fasi fa wi e denki, fa wi e tyari wisrefi, èn fa wi e taki. (Leisi Yakobus 1:23-25.) Ma efu wi feni taki wi no abi nowan fowtu, dan wi no o man tyari den kenki kon di de fanowdu. Dati meki wi musu gebroiki Bijbel fu kon si fa wi de trutru (Sari singi 3:40; Hagai 1:5). Begi e yepi wi tu fu si wisrefi leki fa wi de trutru. Wi kan begi Yehovah fu ondrosuku wi èn fu yepi wi fu si den swakifasi fu wi so taki wi kan kenki den (Psalm 139:23, 24). Wi sabi taki „Yehovah e tegu gi sma di e bedrigi trawan, ma a de bun mati nanga den sma di ati krin”.​—Odo 3:32.

WI MUSU DE EERLIJK NA INI NA OSOFAMIRI

6. Fu san ede wan masra nanga wan wefi musu de eerlijk nanga makandra?

6 A prenspari srefisrefi fu de eerlijk na ini na osofamiri. Te wan masra nanga wan wefi no e kibri sani gi makandra, dan den e firi bun na ini a trowlibi èn den man frutrow makandra trutru. Son leisi trowpatna e du sani di e sori taki den no de eerlijk nanga makandra. Fu eksempre, wan sma di trow kan du noso taki sani di e meki wan sma di no de en trowpatna denki taki a abi lobifiri gi en. Kande a e luku porno, noso kande a e hori nanga wan tra sma sondro taki en patna sabi dati. Luku san a psalm skrifiman taki: „Mi no sidon nanga sma di lobi lei. Mi no e moksi nanga sma di e hoigri” (Psalm 26:4). Yu kan pori yu trowlibi efu yu no de eerlijk nanga yu trowpatna, srefi te a abi fu du nanga sani di yu e prakseri nomo.

No meki noti pori yu trowlibi

7, 8. Fa yu kan gebroiki Bijbel fu leri den pikin fu yu fu san ede a prenspari fu de eerlijk?

7 Pikin musu leri tu taki a prenspari fu de eerlijk. Papa nanga mama kan gebroiki Bijbel fu leri den dati. Na ini Bijbel wi e leisi fu sma di no ben de eerlijk: Akan ben tron wan fufuruman, Gehasi ben lei fu kisi moni, èn Yudas ben fufuru moni èn bakaten a tori Yesus gi 30 pisi solfru moni.​—Yosua 6:17-19; 7:11-25; 2 Kownu 5:14-16, 20-27; Mateyus 26:14, 15; Yohanes 12:6.

8 Ma Bijbel lai eksempre tu fu sma di ben de eerlijk: Yakob ben gi den boi fu en deki-ati fu tyari a moni go baka di den ben feni, Yefta nanga en umapikin ben du san den ben pramisi Gado, èn Yesus ben de eerlijk srefi na ini muilek situwâsi (Genesis 43:12; Krutuman 11:30-40; Yohanes 18:3-11). Den eksempre disi kan yepi pikin fu frustan fu san ede a prenspari fu de eerlijk.

9. Te papa nanga mama de eerlijk, dan fa dati kan yepi den pikin fu den?

9 Bijbel e taki: „Yu e gi trawan leri, ma yu no e leri yusrefi? Yu e preiki gi sma: ’No fufuru’, ma yu e fufuru?” (Romesma 2:21) Papa nanga mama kan leri wan prenspari sani fu a Bijbel gronprakseri disi. Pikin sabi te den papa nanga mama no e du san den taki. Te wi e taigi den pikin fu wi fu de eerlijk aladi wi srefi no eerlijk, dan wi o bruya den pikin. Te pikin e si taki den papa nanga mama e lei, awinsi na gi pikinpikin sani srefi, dan kande den o du dati tu. (Leisi Lukas 16:10.) Ma te pikin e si taki den papa nanga mama de eerlijk, dan wan dei te den srefi abi pikin, dati kan yepi den fu de eerlijk tu.​—Odo 22:6; Efeisesma 6:4.

WI MUSU DE EERLIJK NA INI A GEMEENTE

10. Fa wi kan de eerlijk te wi e taki nanga wi Kresten brada nanga sisa?

10 Wi musu de eerlijk tu nanga wi Kresten brada nanga sisa. Te wi e taki nanga trawan, dan fosi yu denki wi kan bigin taki sma tori, noso wi kan fruteri ogri-ati lei fu den srefi di kan gi den porinen. Te wi e fruteri wan sani baka sondro taki wi sabi efu a tru, dan a kan taki wi e panya wan lei. A moro bun te wi e ’hori wi mofo’ (Odo 10:19). Te wi de eerlijk, dan dati no wani taki dati wi musu taki ala san wi e denki, ala san wi sabi, noso ala san wi yere. Srefi efu a sani di yu wani taki tru, toku a kan de so taki yu e bumui na ini sma tori, noso kande a no de fanowdu fu taki a sani baka fu di a kan hati sma firi (1 Tesalonikasma 4:11). Son sma e taki grofu fu di den feni taki krin taki na krin libi. Ma wi leki a pipel fu Yehovah wani taki na wan switi fasi ala ten.​—Leisi Kolosesma 4:6.

11, 12. (a) Fu san ede wan sma di du wan sondu musu fruteri den owruman krin san pasa? (b) Sortu aksi wi musu poti? (c) Fa wi kan de eerlijk nanga Yehovah en organisâsi?

11 Yehovah gi owruman a frantwortu fu yepi a Kresten gemeente. A moro makriki gi den owruman fu yepi wi te wi de eerlijk nanga den. Fu san ede? Efu yu siki èn yu e go na datra fu suku yepi, dan yu ben o fruteri en krin san e du yu, a no so? Efu yu no du dati, dan fa a o man yepi yu? Na so a de tu taki te wi meki wan seryusu fowtu, dan wi no musu lei taki wi no du a sani dati. Na presi fu dati, wi musu go na den owruman èn wi musu fruteri den krin san pasa (Psalm 12:2; Tori fu den apostel 5:1-11). Ma prakseri wan tra situwâsi: San yu ben o du efu yu kon sabi taki wan mati fu yu meki wan seryusu fowtu? (Lefitikus 5:1) Yu ben o taki: „Mi no o go konkru mi mati na de owruman”? Noso yu o hori na prakseri taki den owruman abi a frantwortu fu gi en a yepi di a abi fanowdu so taki a kan meki sani bun baka nanga Yehovah?​—Hebrewsma 13:17; Yakobus 5:14, 15.

12 Wi musu de eerlijk tu nanga Yehovah en organisâsi te wi musu meki wi preikiwroko raportu. Efu wi wani pionier noso efu wi wani du wan tra sani na ini a diniwroko, dan wi musu de eerlijk tu te wi e skrifi sani na tapu a formulier.​—Leisi Odo 6:16-19.

13. Fa wi kan de eerlijk te wi e du bisnis nanga wi Kresten brada nanga sisa?

13 Kresten no e du bisnis na ini a Kownukondre zaal noso te den de na ini a preikiwroko. Te wi e du bisnis nanga wi brada noso sisa, dan wi no musu fruwakti sani fu den soso fu di den na Kotoigi. Efu Kotoigi e wroko gi yu, dan pai den biten, pai den san yu pramisi den èn seti ala sani di lanti taki dati yu musu seti gi den. Kande yu musu pai datra verzekering gi den, noso kande yu musu pai den srefi te den vrij (1 Timoteyus 5:18; Yakobus 5:1-4). Èn efu yu e wroko gi wan Kotoigi, yu no musu fruwakti taki a o du sani gi yu di a no e du gi den tra wrokoman (Efeisesma 6:5-8). Sorgu taki yu wroko den yuru di yu musu wroko èn du a wroko di yu musu du.​—2 Tesalonikasma 3:10.

14. San Kresten musu du fosi den du bisnis nanga makandra?

14 San wi musu du te wi wani du bisnis nanga wan brada noso wan sisa? Kande wi e bosroiti fu bigin wan bisnis noso kande wi e leni moni. Wan moi Bijbel gronprakseri de di kan yepi wi na ini den situwâsi disi: Skrifi ala sani! Di a profeiti Yeremia bai wan gron, a meki wan gronpapira nanga wan kopi fu en. A meki kotoigi poti den nen tapu wan fu den papira, dan a kibri den tu papira disi gi te a ben o abi den fanowdu (Yeremia 32:9-14; luku sosrefi Genesis 23:16-20). Son sma no wani meki den sortu papira disi fu di den feni taki a gersi leki den no e frutrow den brada. Ma te sma e skrifi ala sani finifini, dan problema no e kon èn sma no o man taki bakaten taki den no ben frustan makandra bun. Boiti dati, sma no o kisi trobi tu. Srefi te wi e du bisnis wi musu hori na prakseri taki a freide na ini a gemeente prenspari moro a bisnis di wi e du.​—1 Korentesma 6:1-8; luku „Ete wan tu sani” 30.

WI MUSU DE EERLIJK NA SKORO, NA WROKO ÈN NA INI BISNIS

15. Fa Yehovah feni en te sma e bedrigi trawan na ini bisnis?

15 Wi musu de eerlijk nanga ala sma, srefi nanga sma di no de Yehovah Kotoigi. A prenspari gi Yehovah taki wi de eerlijk. „Wan wegi di no soifri na wan tegu sani gi Yehovah, ma wan bun wegiston e gi en prisiri” (Odo 11:1; 20:10, 23). Na ini Bijbel ten, sma ben gwenti gebroiki wegi te den ben e du bisnis. Ma son bisnisman ben e bedrigi den klanti fu den fu di den ben e puru pikinso fu san den ben musu gi den, noso den ben e meki den pai moro leki san den ben musu pai. Neleki fa a ben de na ini Bijbel ten, na so furu sma na ini a ten disi e bedrigi trawan te den e du bisnis. Na ini a ten dati, Yehovah no ben lobi en te sma ben e bedrigi trawan èn te na a dei fu tide a no lobi a sani dati.

16, 17. Na sortu fasi sma gwenti bedrigi trawan?

16 Wi alamala kan kon de na ini situwâsi pe wi kan du sani di no de eerlijk. Fu eksempre, te wi go suku wan wroko, te wi e meki lanti papira, noso te wi e meki eksame na skoro. Furu sma feni taki a no fowtu fu lei, fu meki wan tori moro span, noso fu piki wan aksi na so wan fasi taki den e kori trawan. A sani disi no e fruwondru wi. Bijbel e taki dati na ini den lasti dei fu a grontapu disi, „sma o lobi densrefi nomo. Den o lobi moni. . . . Den no o lobi san bun.”​—2 Timoteyus 3:1-5.

17 Son leisi a kan gersi leki sani e waka bun gi sma di no de eerlijk (Psalm 73:1-8). A kan pasa srefi taki wan Kresten lasi en wroko, taki a lasi en moni, noso taki sma na wroko du ala sortu fruferi sani nanga en soso fu di a eerlijk. Ma awinsi fa a no fa, a bun fu de eerlijk ala ten. Fu san ede?

WI O KISI BLESI TE WI DE EERLIJK

18. Fu san ede a prenspari fu abi wan bun nen?

18 Te wi de eerlijk èn te wi de fu frutrow, dan wi o abi wan bun nen. Furu sma na ini a grontapu disi no de so. Ibriwan fu wi kan kon abi wan bun nen (Mika 7:2). A kan taki son sma o lafu yu te yu de eerlijk èn kande den o taki dati yu don. Ma tra sma o warderi en te yu de eerlijk èn den o frutrow yu. Na heri grontapu, sma sabi Yehovah Kotoigi leki sma di de eerlijk. Son basi wani taki Yehovah Kotoigi wroko gi den fu di den sabi taki den eerlijk. Di tra wrokoman lasi den wroko fu di den no ben de eerlijk, dan nofo tron Kotoigi no lasi den wroko.

Wi kan gi Yehovah grani te wi e wroko tranga

19. Fa Yehovah o si wi te wi de eerlijk?

19 Te yu de eerlijk na ini ala sani, dan yu o abi wan bun konsensi. Wi kan de leki Paulus di ben skrifi: „Wi sabi taki wi abi wan krin konsensi” (Hebrewsma 13:18). Ma san moro prenspari, na taki wi lobi-ati Tata, Yehovah, o si te wi e meki muiti fu de eerlijk na ini ala sani èn a o breiti nanga dati.​—Leisi Psalm 15:1, 2; Odo 22:1.