Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 17

„Gok, luku, mi o strafu yu”

„Gok, luku, mi o strafu yu”

ESEKIÈL 38:3

SAN WI O LUKU: Wi o si suma na „Gok” èn nanga sortu „kondre” a o go feti

1, 2. Sortu bigi feti o feti na ini a ten di e kon, èn sortu aksi wi o luku? (Luku a prenki na a bigin fu a kapitel.)

 FURU sma dede na ini den feti di libisma feti na ini den dusundusun yari di pasa. Milyunmilyun sma dede na ini den tu grontapufeti. Ma a moro bigi feti musu feti ete. A feti disi no o de wan feti fu libisma. A no den tiriman fu grontapu o feti nanga makandra. Ma a feti disi o de ’a feti fu Gado na Almaktiwan’ (Openb. 16:14). A feti disi o bigin fu di wan feanti o kon na ini wan kondre di prenspari gi Gado. Te a sani disi pasa, dan a Moro Hei Tiriman Yehovah o sori a bigi krakti fu en.

2 Wan tu prenspari aksi di wi o luku na: Suma na a feanti disi? Nanga sortu kondre a o go feti? O ten, fu san ede èn fa a o feti nanga a kondre disi? Wi musu kon sabi a piki tapu den aksi disi, fu di den sani disi abi fu du nanga den anbegiman fu Yehovah. Wi e feni den piki na ini a profeititori di skrifi na ini Esekièl kapitel 38 nanga 39.

A feanti​—Gok fu Magok

3. Fruteri san na den prenspari penti fu a profeititori fu Gok fu Magok.

 3 Leisi Esekièl 38:1, 2, 16, 18; 39:4, 11. Disi na den prenspari penti fu a profeititori: „Na den lasti dei” wan feanti di nen „Gok fu . . . Magok” o kon na „a kondre” fu Gado en pipel. Ma te a o du dati, dan Gado o ’kisi wan bigi atibron’ èn a o feti nanga Gok. a Yehovah o wini a feanti fu en nanga den sma di e horibaka gi en èn a o ’meki ala sortu aka, tra sortu fowru nanga busimeti nyan den’. Te fu kaba Yehovah o gi Gok „wan grebi”. Efu wi wani frustan fa a profeititori disi o kon tru na ini a ten di e kon, dan wi musu sabi fosi suma na Gok.

4. San a paragraaf disi e leri wi fu Gok fu Magok?

4 Suma na Gok fu Magok? A profeititori fu Esekièl e sori taki Gok na wan feanti fu den anbegiman fu a tru Gado. A de so taki Gok na wan tra nen gi Satan, a moro bigi feanti fu a tru anbegi? Na dati den buku fu wi ben taki furu yari langa. Ma baka di den brada ondrosuku a profeititori fu Esekièl moro fini, den kon si taki dati no de so. A Waktitoren ben taki dati Gok fu Magok a no wan yeye di wi no man si. Ma Gok fu Magok na den kondre di o span anu makandra fu kon feti nanga Gado pipel. b Fosi wi luku fu san ede wi e taki dati, dan wi o taki fu tu sani di e sori taki Gok a no wan yeye.

5, 6. Sortu sani na ini a profeititori fu Esekièl e sori taki Gok fu Magok a no wan yeye?

5 ’Mi o meki ala sortu aka nanga tra sortu fowru kon, dan mi o meki den nyan yu’ (Esek. 39:4). Furu tron te Bijbel e taki dati fowru o nyan a dedeskin fu sma, dan dati na wan warskow taki Gado o strafu den sma dati. Yehovah ben warskow a pipel Israel nanga sma fu tra kondre na a fasi disi (Deut. 28:26; Yer. 7:33; Esek. 29:3, 5). Sobun, na libisma Yehovah ben warskow na a fasi disi, a no yeye. Fowru nanga busimeti no man nyan yeye, den e nyan a meti fu libisma nanga tra meti. Sobun, a warskow na ini a profeititori fu Esekièl e sori taki Gok a no wan yeye.

6 „Mi o gi [Gok] wan grebi na ini Israel” (Esek. 39:11). Nowan presi na ini Bijbel wi e leisi taki yeye e kisi wan beri. Na presi fu dati Bijbel e taki dati Gado o trowe Satan nanga den ogri yeye fu en na ini wan dipi peti 1000 yari langa èn baka dati a o trowe den go na ini a se di e bron nanga faya. Disi e sori taki Gado o pori den fu têgo (Luk. 8:31; Openb. 20:1-3, 10). Fu di a profeititori e taki dati Gok e kisi „wan grebi” na grontapu, meki wi sabi taki Gok a no wan yeye.

7, 8. Sortu sani di o pasa nanga Gok fu Magok o pasa tu nanga a kownu fu noordsei èn o ten dati o pasa?

7 Wi kon si taki Gok, a feanti di o kon feti nanga den anbegiman fu Yehovah, a no wan yeye. Ma fa wi du sabi taki Gok fu Magok na den kondre di o span anu makandra fu feti nanga Gado pipel? Meki wi go luku tu Bijbel profeititori di o yepi wi fu feni a piki.

8 „A kownu fu noordsei”. (Leisi Danièl 11:40-45.) Danièl ben kisi wan fisyun fu den regering di ben o tiri grontapu sensi a ten fu en teleki a ten fu wi. Wan tra profeititori fu Danièl e taki fu tiriman di ben o de bigi feanti fu makandra. Dati na „a kownu fu zuidsei” nanga „a kownu fu noordsei”. Furu kownu noso kondre ben de den kownu disi na ini den hondrohondro yari di pasa. Den ben feti fu de a moro maktiwan na grontapu. Danièl ben taki tu fu a lasti feti fu a kownu fu noordsei „na ini a ten fu a kaba”. A ben taki: „A o hari go drape nanga bigi atibron fu kan kiri sma, iya, fu puru furu sma na pasi.” A kownu fu noordsei o kon feti nanga den anbegiman fu Yehovah. c Ma neleki Gok fu Magok, a kownu fu noordsei o „kon na wan kaba” te a o lasi a feti teige Gado pipel.

9. Sortu sani di o pasa nanga Gok fu Magok o pasa tu nanga „den kownu na heri grontapu”?

9 „Den kownu na heri grontapu.” (Leisi Openbaring 16:14, 16; 17:14; 19:19, 20.) A buku Openbaring e taki dati „den kownu fu grontapu” o kon feti nanga Yesus a „Kownu fu den kownu”. Ma fu di den no man go na ini hemel fu feti nanga Yesus, meki den o feti nanga den sma na grontapu di e horibaka gi a Kownukondre. Den kownu fu grontapu o lasi a feti na Armagedon. Bijbel e sori taki den o dede, baka te den go feti nanga Yehovah en pipel. Na disi o pasa tu nanga Gok fu Magok. d

10. Suma na Gok fu Magok?

10 Te wi e luku ala den sani disi, dan san dati e leri wi fu Gok? A fosi sani na taki Gok a no wan yeye. A di fu tu sani na taki Gok na ala den kondre di o span anu makandra fu kon feti nanga Gado pipel na ini a ten di e kon. Fu san ede den kondre disi o wroko makandra? Fu di Gado pipel de na ala sei fu grontapu, meki den kondre o abi fu span anu makandra fu man feti nanga den (Mat. 24:9). Ma no frigiti taki na Satan o meki den kon feti nanga Gado pipel. Langa ten kaba a e sorgu taki den tiriman fu grontapu e gens a tru anbegi (1 Yoh. 5:19; Openb. 12:17). A profeititori fu Esekièl di e taki fu Gok fu Magok e poti prakseri na den tiriman fu grontapu di o kon feti nanga Yehovah en pipel. e

San na „a kondre”?

11. Esekièl e taki dati Gok o kon na „a kondre”. Fa a kondre disi tan?

11 Soleki fa wi si na ini  paragraaf 3, dan Gok fu Magok o meki Yehovah en ati bron te a o kon na a kondre di prenspari gi Yehovah. San na a kondre disi? Meki wi luku a profeititori fu Esekièl baka. (Leisi Esekièl 38:8-12.) A tekst e taki dati Gok o „kon na a kondre fu den sma di [Gado] frulusu” èn di a „puru na mindri den trakondre sma”. Luku tu san a tekst e taki fu den anbegiman fu Gado na ini a kondre disi: Den e „libi na ini a kondre sondro fu frede wan sani”. A e taki tu dati den e libi na ini dorpu „sondro skotu, bowtu, nanga doro” èn taki den e „tyari furu gudu kon na wán”. Anbegiman fu Yehovah na heri grontapu e libi na ini a kondre disi. San na a kondre?

12. Fa Gado ben seti a kondre Israel baka na ini Bijbel ten?

12 Prakseri fa Gado ben seti Israel baka, a kondre pe en pipel ben tan, pe den ben wroko èn pe den ben anbegi en hondrohondro yari. Di den Israelsma no ben gi yesi na Yehovah, dan Yehovah meki Esekièl taigi den taki a kondre fu den ben o tron wan brokopresi (Esek. 33:27-29). Ma Yehovah ben taki tu dati wan tu sma ben o komoto na ini katibo na Babilon èn den ben o drai go baka na den kondre fu seti a tru anbegi baka. Yehovah ben o blesi den èn a kondre Israel ben o tron „leki a dyari fu Eden” (Esek. 36:34-36). A sani dati pasa na ini a yari 537 Fosi Krestes, di den Dyu drai go baka na Yerusalem fu seti a tru anbegi baka.

13, 14. (a) San na a agersi paradijs? (b) Fu san ede a kondre disi prenspari gi Yehovah?

13 Gado seti a tru anbegi baka na ini a ten disi tu. Na ini kapitel 9 fu a buku disi, wi ben leri taki a pipel fu Gado ben komoto na katibo fu Babilon a Bigiwan na ini 1919. Na ini a yari dati a ben de neleki Gado ben tyari en pipel go baka na den kondre. A kondre dati na a agersi paradijs pe wi e dini a tru Gado fayafaya, pe wi abi freide nanga wi brada nanga sisa èn pe wi no e frede taki ogri o miti wi (Odo 1:33). Wi e kisi furu leri èn wi e du wan wroko di e gi wi prisiri. Dati na a Kownukondre boskopu di wi e preiki. Wi ondrofeni taki a sani disi di Bijbel taki tru: „A blesi fu Yehovah, na dati e meki sma kon gudu èn a no e meki den firi sari” (Odo 10:22). Awinsi pe fu grontapu wi e libi, wi o de na ini na agersi paradijs solanga wi e horibaka gi a tru anbegi èn solanga wi e tan du san wi e leri.

14 Na agersi paradijs prenspari gi Yehovah. Fu san ede? Yehovah e si den sma na ini na agersi paradijs leki „den gudu fu ala den pipel” èn dati meki a hari den kon na ini a tru anbegi (Hag. 2:7; Yoh. 6:44). Den sma disi e meki muiti fu kon abi den moi fasi fu Gado (Ef. 4:23, 24; 5:1, 2). Den de klariklari fu wroko gi en èn fu sori taki den lobi en. Na so den e gi en grani (Rom. 12:1, 2; 1 Yoh. 5:3). Yehovah musu fu prisiri te a e si taki den anbegiman fu en e wroko tranga fu meki na agersi paradijs kon moro moi. Prakseri a sani disi: Te yu e poti a tru anbegi na a fosi presi na ini yu libi, dan yu e meki na agersi paradijs kon moro moi èn yu e prisiri Yehovah ati!​—Odo 27:11.

Awinsi pe fu grontapu wi e libi, wi de na ini na agersi paradijs solanga wi e horibaka gi a tru anbegi (Luku paragraaf 13, 14)

Gok o kon feti nanga „a kondre”​—O ten, fu san ede èn fa?

15, 16. O ten Gok fu Magok o kon feti nanga „a kondre”?

15 Kande wi e frede pikinso te wi e prakseri taki den kondre fu grontapu o pruberi fu pori na agersi paradijs. Fu di den o kon feti nanga den anbegiman fu Yehovah, meki wi wani sabi moro fu a feti disi. Meki wi go luku dri aksi.

16 O ten Gok fu Magok o kon feti nanga „a kondre”? A profeititori e taki dati Gok o kon feti nanga Gado pipel „na den lasti dei” (Esek. 38:16). Disi e sori taki dati o pasa te a kaba de krosibei. Hori na prakseri taki a bigi banawtu o bigin baka te Babilon a Bigiwan, dati na ala den falsi kerki na grontapu, kisi pori. Sobun, Gok o kon feti nanga den anbegiman fu Gado, baka te den falsi kerki kisi pori èn fosi Armagedon bigin.

17, 18. Fa Yehovah o sorgu taki sani waka soleki fa a wani na a ten fu a bigi banawtu?

17 Fu san ede Gok o kon feti nanga „a kondre”? A profeititori fu Esekièl e taki fu tu reide: (1) Yehovah o du wan sani èn (2) Gok o abi na prakseri fu du ogri.

18 Yehovah o du wan sani. (Leisi Esekièl 38:4, 16.) Luku san Yehovah e taigi Gok: „Mi o poti aka na ini yu kakumbe” èn „mi o gi yu na okasi fu hari go feti nanga mi kondre”. Disi wani taki dati na Yehovah o meki den kondre kon feti nanga den anbegiman fu en? Nôno. Noiti Yehovah o du ogri nanga en pipel (Yob 34:12). Ma Yehovah sabi fa den feanti fu en de. A sabi taki den e teige den anbegiman fu en èn taki den o pruberi fu kiri den alamala efu den kisi na okasi (1 Yoh. 3:13). A o de neleki Yehovah o poti aka na ini den kakumbe. A o meki sani waka soleki fa a wani èn na a ten di a wani. Baka te Babilon a Bigiwan kisi pori, Yehovah o sorgu taki den kondre du san de na ini den ati kaba. Na so Armagedon, a moro bigi feti di o feti na grontapu, o bigin. Yehovah o frulusu en pipel, a o santa a nen fu en èn a o sori taki en na a Moro Hei Tiriman.​—Esek. 38:23.

Den kondre o du ala san den man fu tapu wi fu dini Yehovah, fu di den no lobi a tru anbegi èn den no lobi den sma di e horibaka gi a tru anbegi

19. Fu san ede Gok o kon feti nanga a kondre?

19 Gok o abi na prakseri fu du ogri. Den kondre o ’luku fa den kan du ogri nanga wi’. Fu di den no lobi a tru anbegi langa ten kaba èn fu di den ati e bron nanga den anbegiman fu Yehovah, meki den o kon feti nanga wi. Den o denki taki wi no man yepi wisrefi, fu di a o gersi leki wi e „libi na ini dorpu sondro skotu, bowtu, nanga doro”. Boiti dati, den o wani ’teki bun furu gudu èn den o wani fufuru’ den sma di e „tyari furu gudu kon na wán” (Esek. 38:10-12). Sortu „gudu” wi abi? A pipel fu Yehovah abi furu gudu. A moro warti sani di wi abi na a grani fu anbegi a tru Gado Yehovah. Den kondre o du ala san den man fu tapu wi fu dini Yehovah, fu di den no lobi a tru anbegi èn den no lobi den sma di e horibaka gi a tru anbegi.

Gok o ’luku fa a kan du ogri nanga’ den anbegiman fu a tru Gado, ma a no o man pori den (Luku paragraaf 19)

20. Fa Gok o kon feti nanga „a kondre” noso na agersi paradijs?

20 Fa Gok o kon feti nanga „a kondre” noso na agersi paradijs? Den kondre o pruberi fu gens wi èn fu tapu wi fu dini Yehovah. Kande den o meki en muilek gi wi fu feni den buku fu wi, fu go na den konmakandra, noso fu preiki a boskopu fu Gado. A kan tu taki den o pruberi fu pori a wánfasi fu wi. Ala den sani disi na wan pisi fu na agersi paradijs. Satan o gi den kondre deki-ati fu pori a tru anbegi èn fu puru den anbegiman fu Yehovah na grontapu. Ma den no o man du dati.

21. Fu san ede yu de nanga tangi taki Yehovah taigi wi na fesi san o pasa na ini a ten di e kon?

21 Te Gok fu Magok o kon feti nanga den anbegiman fu Yehovah di de na ini na agersi paradijs, dan dati o abi krakti tapu wi alamala. Wi de nanga tangi taki Yehovah taigi wi na fesi san o pasa. Fosi a bigi banawtu bigin, wi e du ala san wi man fu horibaka gi a tru anbegi èn fu poti en na a fosi presi na ini wi libi. Te wi e du disi wi e meki na agersi paradijs kon moro moi. Èn wi o si wan moi sani na ini a ten di e kon: Wi o si fa Yehovah o feti gi en pipel èn fa a o santa en nen na Armagedon. Na ini a tra kapitel wi o luku a tori disi.

a Na ini a tra kapitel wi o si fa èn o ten Yehovah ati o bron nanga Gok fu Magok èn san o pasa nanga den anbegiman fu Yehovah na a ten dati.

b Luku na artikel „Aksi fu leisiman” na ini A Waktitoren fu 15 mei 2015, blz. 29, 30.

c Danièl 11:45 e sori taki a kownu fu noordsei o kon feti nanga Gado pipel, fu di a tekst e taki dati a kownu disi ’o poti den tenti fu en di gersi palèisi, na mindri a bigi se [Mindrikondre Se] nanga a santa bergi fu a Moi Kondre [a bergi pe a tempel fu Gado ben de fosi èn pe en pipel ben e anbegi en]’.

d Bijbel e taki tu dati „den Asiriasma” o kon feti nanga Gado pipel (Mika 5:5). Sobun, Bijbel e taki fu fo grupu di o kon feti nanga Gado pipel: Gok fu Magok, a kownu fu noordsei, den kownu fu grontapu èn den Asiriasma. A kan taki Bijbel e gebroiki difrenti nen gi a srefi grupu di o kon feti nanga Gado pipel.

e Luku kapitel 22 fu a buku disi efu yu wani sabi suma na „Gok nanga Magok” di kari na Openbaring 20:7-9.