Go na content

Go na table of contents

Sreka yusrefi gi problema di kan opo kon

Sreka yusrefi gi problema di kan opo kon

Sreka yusrefi gi problema di kan opo kon

„Mi bosroiti fu tapu nanga smoko fu di a no bun gi a nyunyun beibi fu mi. Dati meki mi poti wan bord na ini mi oso pe skrifi ’Nowan sma mag smoko dya’. Ma wán yuru baka dati, mi bigin lostu tabaka. A firi kon leki wan skwala na mi tapu. Ne mi leti wan sikaret.”​—Yoshimitsu, Yapan.

SOLEKI fa a tori fu Yoshimitsu e sori, dan a kan muilek fu tapu nanga smoko. Boiti dati, ondrosuku sori taki sowan 90 procent fu den sma di ben tapu nanga smoko èn di misi wan leisi, teki smoko leki wan gwenti baka. Fu dati ede, te yu e pruberi fu tapu nanga a gwenti disi, a bun fu sabi san o miti yu. Sortu problema yu kan kisi?

Yu o lostu tabaka: Nofo tron a lostu disi e kon tranga sowan dri dei baka te yu smoko yu lasti sikaret èn a e gowe baka sowan tu wiki. A heri pisi ten dati „a firi fu smoko e go-kon leki skwala. A no e tan doronomo”, na so wan sma di ben gwenti smoko taki. Ma srefi baka wan tu yari yu kan kisi a lostu wantronso fu smoko baka. Efu dati pasa, no go suku wan sikaret wantewante. Wakti sowan feifi miniti, dan a lostu disi o gowe.

Tra problema di yu kan kisi: Biginbigin te wan sma stop smoko, a kan muilek gi en fu tan na ai noso fu poti ala en prakseri na wan sani. Boiti dati, a kan kon fatu tu. A kan kisi skin-ati, a kan kisi krasikrasi, a kan sweti hebi, a kan kosokoso furu èn den firi fu en kan kenki wantronso. Kande a no abi pasensi, en ati e bron esi èn a kan firi brokosaka ala ten. Ma furu fu den problema disi e gowe baka fo noso siksi wiki.

Te yu e du muiti fu tapu nanga smoko, dan kande den sani disi o yepi yu:

● Pruberi fu sribi moro.

● Dringi furu watra noso sap. Nyan gosontu nyanyan.

● Du wan sport noso tra sani fu oefen yu skin.

● Hari blo dipi èn te yu e du dati prakseri fa krin loktu e go na ini yu skin.

Sani di kan wiki a lostu fu smoko: Son sani di yu e du noso son firi di yu abi, kan wiki a lostu fu smoko. Fu eksempre, kande yu ben gwenti smoko te yu ben e dringi wan sani. Efu dati de so, dan no teki yu ten fu dringi a sani. A no de fu taki dati bakaten yu o man teki yu ten fu dringi wan sani sondro taki a firi opo kon.

Ma awinsi yu tapu nanga smoko wan heri pisi ten kaba, toku a kan pasa ete taki yu e kisi a lostu fu smoko baka. Torben di wi ben kari kaba na ini wan fu den artikel disi, taki: „Tinaneigi yari baka di mi tapu nanga smoko, mi e kisi a firi ete fu smoko baka te mi e teki wan pikin pauze na wroko.” Ma nofo tron a firi di yu e kisi fu smoko te yu e du son sani, no de so tranga moro baka wan pisi ten èn te fu kaba yu o man basi en.

Luku bun nanga sopi. Te yu e pruberi fu tapu nanga smoko, a ben o bun fu no dringi sopi èn fu no go na presi pe sma e dringi sopi. A sani disi prenspari fu di furu sma e bigin smoko baka fu di den e dringi sopi. Fu san ede disi de so?

● Wan pikinso sopi nofo kaba fu meki sma firi moro bun te den abi nikotine na ini den skin.

● Nofo tron te sma gwenti dringi sopi na presi soleki bar nanga restaurant, dan den e smoko tu.

● Sopi e meki taki sma no man denki krin èn taki den e du sani di den no ben o du noiti efu den ben de nanga den krin frustan. Dati meki Bijbel e taki: ’Win e meki taki sma e lasi den frustan.’​​—Hosea 4:​11.

Mati: Luku bun suma yu e hori leki mati. Efu a no de fanowdu, no bumui nanga sma di e smoko noso sma di wani taki yu smoko. No bumui tu nanga sma di e spotu yu fu di den no wani yu tapu nanga smoko.

Den firi fu yu: Wan ondrosuku sori taki bun furu fu den sma di tapu nanga smoko ben e stress, noso den ben e atibron syatu fosi den bigin smoko baka. Efu den sortu firi disi e meki taki yu wani smoko baka, dan pruberi fu du wan sani fu puru yu prakseri na smoko. Kande yu musu dringi watra, kaw bubblegum, noso go waka pikinso fu blo yu ede. Pruberi fu furu yu frustan nanga bun sani. Kande yu kan begi Gado, noso kande yu kan leisi wan pisi fu Bijbel.​​—Psalm 19:14.

Denki di kan meki taki yu bigin smoko baka

Mi o teki wán hari nomo.

San e pasa nofo tron: Wán hari nomo kan meki nikotine abi krakti tapu yu frustan dri yuru langa. Nofo tron disi e meki taki wan sma e teki a gwenti baka fu smoko.

Smoko e yepi mi te mi e stress.

San e pasa nofo tron: Ondrosuku sori taki nikotine e meki sma stress moro. Nofo tron wan sma e firi leki a stress e gowe te a e smoko, fu di nikotine e meki yu firi bun fu wan pisi ten.

Mi e smoko so langa kaba, taki mi no denki taki mi o man stop moro.

San e pasa nofo tron: Efu yu e denki so, dan yu no o wani stop tu. Bijbel e taki: „Yu e firi brokosaka te nowtu miti yu? Efu dati de so, dan yu no o abi furu krakti” (Odo 24:10). Sobun, no denki taki yu no man stop. Efu wan sma wani stop nanga smoko trutru, èn efu a e du den sani di o yepi en fu stop, soleki den wan di kari na ini a artikel disi, dan a o man stop trutru.

Mi no e firi bun srefisrefi te mi no e smoko.

San e pasa nofo tron: A tru taki biginbigin wan sma no e firi bun srefisrefi te a stop smoko, ma baka wan tu wiki a e firi moro bun. Dus horidoro! Efu baka wan tu mun noso wan tu yari yu e firi fu smoko baka, dan a firi dati o gowe tu. Nofo tron a e gowe baka wan tu miniti, efu yu no leti wan sikaret fu smoko baka.

Mi e siki na mi frustan.

San e pasa nofo tron: Efu yu depressief noso efu yu abi schizofrenie, dan aksi yu datra fu yepi yu fu tapu nanga smoko. Nofo tron datra de klariklari fu yepi yu efu yu wani stop. Kande a o yepi yu na so wan fasi taki a siki fu yu no e kon moro ogri èn taki yu no e kisi problema nanga den dresi fu yu, fu di yu wani tapu nanga smoko.

Te mi no man hori misrefi fu no smoko baka, dan mi e firi leki noiti mi o man stop.

San e pasa nofo tron: Furu sma di e pruberi fu tapu nanga smoko e misi son leisi. Ma disi no wani taki dati noiti yu o man stop. No gi abra. Efu yu fadon, dan yu no e tan didon na tapu a gron, a no so? Yu e opo baka èn yu e go doro. Sobun, tan meki muiti. Te fu kaba yu o man stop!

Luku na eksempre fu Romualdo di ben e smoko 26 yari langa èn di tapu nanga smoko moro leki 30 yari kaba. A skrifi: „Mi no man taigi yu omeni leisi mi no ben man hori misrefi fu smoko. Ibri leisi te dati ben pasa, mi ben e firi brokosaka èn mi ben e denki taki yepi no de gi mi. Ma di mi teki a seryusu bosroiti fu tron wan mati fu Yehovah Gado èn di mi aksi en furu leisi fu yepi mi, dan dati yepi mi te now ete fu no smoko moro.”

Na ini a lasti artikel, wi o luku ete wan tu sani di yu kan du fu tapu nanga smoko fu ala ten.

[Faki/Prenki]

ALA SORTU TABAKA KAN KIRI SMA

Sma e gebroiki tabaka na difrenti fasi. Son leisi den e seri tabaka srefi na ini wenkri di e seri nyanyan nanga dresi di bun gi a gosontu. Ma toku na Organisâsi fu gosontu afersi na heri grontapu e taki dati „ala sortu tabaka kan kiri sma”. Tabaka kan meki sma kisi siki soleki kanker, atisiki, noso tra siki di kan kiri sma te fu kaba. Bere-uma kan du ogri nanga a beibi na ini den bere te den e smoko. Na sortu fasi sma e gebroiki tabaka?

Bidi (Blaka titei): Disi na pikin sikaret di sma e lolo nanga anu. Furu sma na ini den kondre fu Asia e smoko den. Den sikaret disi abi moro tara, nikotine nanga koolmonoxide gas leki den gewoon sikaret.

Sigara: Disi na pisipisi tabaka di lolo na ini wan tabaka blad noso na ini papira di meki fu tabaka. Fu di a tabaka fu den sigara de tra fasi leki a tabaka na ini sikaret, meki nikotine kan go na ini yu skin kaba te yu hori wan sigara na ini yu mofo nomo. Yu no abi fu leti en srefi.

Kretek noso nagri sikaret: Nofo tron den sikaret disi abi 60 procent tabaka èn 40 procent nagri. Den abi moro tara, nikotine nanga koolmonoxide gas leki den gewoon sikaret.

Pipa: Pipa no bun moro sikaret, fu di ala tu kan meki sma kisi den srefi sortu kanker nanga tra siki.

Tabaka di yu no e smoko: Disi na den sortu tabaka di sma e kaw èn di sma e snoifi. Sma na ini Zuid-Oost Asia gwenti gebroiki wan sortu tabaka tu di den e kari gutkha èn di abi difrenti tesi. Te sma e hori den sortu tabaka disi na ini den mofo noso te den e kaw den, dan a nikotine e go na ini a brudu fu den. Ma awinsi sma no e smoko den sortu tabaka disi, toku den kan siki sma noso den kan kiri sma te den e gebroiki den.

Watra pipa (bong, hookah, narghile, shisha): Te sma e smoko den sortu pipa disi, dan a smoko fu a tabaka e pasa na ini watra fosi a sma e hari en. Ma disi no wani taki dati a smoko di sma e hari go na inisei no o abi sani na ini di kan siki den noso di kan meki den kisi kanker.

[Faki/Prenki]

FA YU KAN YEPI WAN SMA FU TAPU NANGA SMOKO

Gi a sma deki-ati. A moro bun fu prèise a sma èn fu gi en wan kado, leki fu krutu en èn fu gi en rai ibri leisi baka. Na presi fu taki sani soleki „Yu smoko baka!”, a moro bun fu taki „Mi denki taki yu o man stop efu yu pruberi en baka.”

No mandi nanga a sma. Te wan sma di e pruberi fu tapu nanga smoko e atibron esi noso a e du fruferi, dan pruberi fu no mandi nanga en. Na wan switi fasi yu kan taigi en sani soleki „Mi sabi taki a muilek gi yu, ma mi breiti taki yu e du en.” Noiti no taki: „Mi ben lobi yu moro di yu ben e smoko!”

De wan trutru mati gi a sma. Bijbel e taki: „Wan trutru mati e sori lobi ala ten. En na wan brada di gebore fu te nowtu de” (Odo 17:17). Sobun, pruberi fu abi pasensi èn fu „sori lobi ala ten” gi wan sma di e pruberi fu tapu nanga smoko. Du dati awinsi sortu yuru fu a dei noso awinsi fa a sma e firi.