Go na content

Go na table of contents

Wan Olijfbon Di Lai Taki Nanga Wiwiri na ini na Oso fu Gado

Wan Olijfbon Di Lai Taki Nanga Wiwiri na ini na Oso fu Gado

Wan Olijfbon Di Lai Taki Nanga Wiwiri na ini na Oso fu Gado

NA INI a kondre Israèl, wan bon e gro di pikinmoro sma no man kiri en. Awansi a koti trowe, heri esi nyun sproiti e gro komoto fu a tompu. Èn te den piki den froktu fu en, a e tyari furu wini kon gi en eiginari fu di a e kisi furu oli di kan gebroiki fu bori, leti faya, krin sani, nanga fu meki sani fu sma moi densrefi.

Soleki fa wan owruten agersitori e fruteri na ini a Bijbel buku Krutubakra, „wan leisi den bon ben go fu salfu wan kownu na den tapu”. Sortu bon fu a busi den ben teki leki fosi wan? Dati ben de no wan trawan leki a tranga olijfbon, di lai taki nanga wiwiri.—Krutubakra 9:8.

Moro leki 3500 yari pasa kaba, a profeiti Moses ben taki fu Israèl leki ’wan bun kondre, wan kondre fu olijf’ (Deuteronomium 8:7, 8). Srefi na ini a ten disi olijf busi panya na ala sei na ini a heri pisi kontren fu a futu fu Hermonbergi na noordsei te go miti a lanki fu Berseba na a zuidsei. Te nanga now den e moi na Opo presi fu Saron, den pikin stonbergi kontren fu Samaria, nanga den fatu lagipresi fu Galilea.

Bijbel skrifiman ben gebroiki olijfbon furutron na wan agersi fasi. Den ben gebroiki eigifasi fu a bon disi fu agersi a sari-ati fu Gado, na opobaka pramisi nanga koloku osofamiri libi. Te wi luku na olijfbon moro fini, di makandra nanga tra mekisani e prèise a Mekiman fu den, dan dati e yepi wi fu frustan den sani disi di Bijbel e taki fu en moro bun èn a sa meki taki a warderi di wi abi gi a tumusi aparti bon disi e kon moro dipi.—Psalm 148:7, 9.

A Kundukundu Olijfbon

Te yu e luku wan olijfbon dan a no de moi fu si. A no e gro kon so hei leki son kefalek hei sedre bon fu Libanon. Na udu fu en no warti someni leki di fu a jeneverbon, èn den bromki fu en no moi so fu si leki di fu na amandrabon (Heisingi 1:17; Amos 2:9). A moro prenspari pisi fu na olijfbon de pe ai no man si en — na ondro gron. Den rutu fu en, di e panya go na ala sei kan sutu go te siksi meter dipi na ondro gron èn den rutu kan go moro fara srefi te den e panya go na seisei. Na den e meki taki a bon kan gi froktu bogobogo èn taki a kan tan na libi.

Den sortu rutu dati e meki taki olijfbon di e gro na seisei fu pikin stonbergi kan tan na libi na ini dreiten ala di den bon di de na ini a lagipresi na ondrosei dede kaba fu drei watra ede. Den rutu e meki taki a kan tan meki olijf hondrohondro yari langa, ala di kande a kundukundu bonskin e sori leki a bun nomo fu gebroiki en leki bron udu. Ala san a kundukundu bon disi abi fanowdu na wan pisi gron nomo pe a kan gro, èn gron di lusulusu so taki a kan bro, di fri fu grasi noso takru wiwiri, di kande abi siki di kan du en ogri. Efu na so a situwâsi de, dan wan bon nomo kan meki pikinmoro 57 liter oli na ini wan yari.

Sondro tweifri, den Israèlsma ben lobi na olijfbon fu a warti oli fu en. Den ben gebroiki kokolampu di abi katun di ben e soigi na olijf-oli kon na tapu, fu gi faya na ini den oso fu den (Lefitikus 24:2). Olijf-oli ben de tranga fanowdu te den ben e bori. A ben e kibri a skin teige a son, èn a ben meki den Israèlsma abi sopo fu wasi sani. Siri-nyanyan, win nanga olijf ben de den moro prenspari nyanyan sani fu a kondre. So bun efu den olijfbon no ben meki furu froktu dan a ben de wan rampu gi wan Israèl osofamiri.—Deuteronomium 7:13; Habakuk 3:17.

Ma moro furu, olijf-oli ben de bogobogo. Moses ben taki fu a Pramisi Kondre leki ’wan kondre fu olijf’ kande fu di na olijfbon ben de a bon di den ben prani moro furu na ini a kontren. Wan man di e ondrosuku a naturu fu a di fu tinaneigi yarihondro, H. B. Tristram, ben taki fu na olijfbon leki „a bon fu a kondre di yu e si moro furu”. Fu di olijf-oli warti so furu èn a de so furu fu feni, meki sma fu den kondre na ini a heri kontren fu a Mindrikondre Se ben e gebroiki en fu pai noso bai sani. Yesus Krestes srefi ben taki fu wan paiman di den ben teri taki a ben de „tu dusun tu hondro liter olijf-oli”.—Lukas 16:5, 6.

„Leki Pransun fu Olijfbon”

Nanga leti na olijfbon di warti furu e agersi blesi fu Gado. Fa wan man di abi frede gi Gado sa kisi pai gi dati? „Yu wefi sa de leki wan droifitaki di abi froktu na ini den moro inisei pisi fu yu oso”, na so a psalm skrifiman ben e singi. „Den manpikin fu yu sa de leki pransun fu olijfbon lontu a tafra fu yu” (Psalm 128:3). San na den „pransun fu olijfbon” disi, èn fu san ede a psalm skrifiman e teki den gersi nanga manpikin?

A spesrutu sani fu na olijfbon de taki nyun sproiti e gro ala ten komoto fu na ondrosei pisi fu a bonskin. * Te a mama bonskin no e meki froktu so furu moro leki fa a ben gwenti fu meki fu di a kon owru, dan den gronman kan gi difrenti pransun, noso nyun sproiti na okasi fu gro te leki den kon tron wan prenspari pisi fu a bon. Baka wan pisi ten, dan a mamabon sa abi dri noso fo yongu tranga bonskin lontu en, neleki manpikin lontu wan tafra. Den pransun disi abi a srefi mamabon èn den abi wan prati na a meki fu bun furu olijf.

A spesrutu eigifasi disi fu na olijfbon e agersi na wan fasi di fiti, fa manpikin nanga umapikin kan gro kon tranga ini bribi, tangi fu a tranga rutu na yeye fasi fu a papa nanga mama fu den. Te den bakapikin e gro kon moro owru, dan den tu abi wan prati na a meki fu froktu èn fu horibaka gi a papa nanga mama fu den, di e prisiri fu si taki den pikin fu den e dini Yehovah makandra nanga den.—Odo 15:20.

„Gi wan Bon Srefi Howpu De”

Wan owru papa di e dini Yehovah e prisiri taki den pikin fu en e gi densrefi na ini a dini fu Gado. Ma den srefi pikin disi e row te, te fu kaba a papa fu den „e go na a pasi fu ala sani na grontapu” (1 Kownu 2:2). Fu yepi wi fu man kakafutu gi so wan rampu na ini a famiri, dan Bijbel e gi wi a dyaranti taki wan opobaka sa de.—Yohanes 5:28, 29; 11:25.

Yob, wan papa fu furu pikin, ben sabi heri bun taki a libi fu libisma syatu. A ben teki en gersi nanga wan bromki di e drei gowe heri esi (Yob 1:2; 14:1, 2). Yob ben angri sote fu dede so taki a ben sa kan komoto fu a pina di a ben pina, fu di a ben si a grebi leki wan kibripresi fu pe a ben sa kan komoto baka. „Efu wan man di gosontu èn tranga na skin fasi dede, a kan libi baka?”, Yob ben aksi. Ne a ben piki nanga frutrow: „Ala den dei di mi musu du fruplekti wroko mi sa wakti, te leki a frulusu fu mi kon. Yu [Yehovah] sa kari, èn misrefi sa piki yu. Yu sa angri fu du a wroko fu yu anu.—Yob 14:13-15.

Fa Yob ben agersi na overtoigi fu en taki Gado ben o kari en komoto fu a grebi? Nanga yepi fu wan bon, di a fasi fa a ben taki fu en e sori taki kande na a olijfbon. „Gi wan bon srefi howpu de”, Yob ben taki. „Efu sma e koti en trowe, a sa sproiti baka srefi” (Yob 14:7). Den kan koti wan olijfbon trowe, ma dati no o kiri en. Soso te a bon e rutu puru dan a o dede. Efu den rutu tan libi go doro, dan a bon o sproiti baka nanga nyun krakti.

Srefi efu wan langa dreiten e drei wan owru olijfbon srefisrefi, a drei tompu kan kon na libi baka. „Efu den rutu fu en e kon owru na ini a gron èn a tompu fu en e dede na ini a doti, efu a smeri pikinso watra a sa sproiti èn a sa meki wan taki leki wan nyun prani” (Yob 14:8, 9). Yob ben libi na ini wan drei kondre nanga furu fugufugu santi pe so leki fa a sori a ben si furu owru tompu fu olijfbon, di ben sori leki den ben drei èn dede. Ma di alen ben fadon, dan so wan „dede” bon ben kon baka na libi èn wan nyun pransun ben bigin gro komoto fu den rutu fu en neleki a ben de „wan nyun prani”. A tumusi aparti fasi disi fa sani e kon na libi baka, ben meki taki wan dyariman fu Tunesia ben taki: „Wan sma kan taki nanga leti taki wan olijfbon no man dede.”

Neleki fa wan gronman e angri fu si fa den olijfbon fu en di ben kon drei e sproiti baka, na so Yehovah e angri fu gi den getrow futuboi fu en wan opobaka. A e luku go na fesi na a ten te den getrow sma leki Abraham nanga Sara, Isak nanga Rebeka nanga furu trawan moro, sa kon na libi baka (Mateus 22:31, 32). ¡A sa de wan kefalek moi sani fu gi wan switikon na den dedewan èn fu si taki den e libi wan libi di warti èn taki den abi furu fu du ete wan leisi!

Na Agersi Olijfbon

A sari-ati fu Gado de fu si na ini a teki di a no e teki sma partèi, makandra nanga a seti fu en fu gi sma wan opobaka. Na apostel Paulus ben gebroiki na olijfbon fu agersi fa a sari-ati fu Yehovah e panya go na sma sondro taki a e luku den ras noso a fasi fa den ben kweki. Furu yarihondro kaba den Dyu ben abi heimemre fu di den ben de ’den bakapikin fu Abraham’, a pipel di Gado ben teki na mindri trawan.—Yohanes 8:33; Lukas 3:8.

Gado no ben taki dati wan sma ben musu meki nomonomo na ini a Dyu nâsi fu a ben kan kisi a bun-ati fu en. Ma ala den fosi disipel fu Yesus ben de Dyu èn den ben abi a grani fu de den fosi libisma di Gado ben teki na mindri sma, fu tron a pramisi siri fu Abraham (Genesis 22:18; Galasiasma 3:29). Paulus ben agersi den Dyu disipel disi nanga den taki fu wan agersi olijfbon.

A moro bigi grupu fu den trutru Dyu ben trowe Yesus. Fu dati ede Gado no ben feni den bun fu tron memre fu a „pikin ipi”, noso na „Israèl fu Gado” (Lukas 12:32; Galasiasma 6:16). Fu dati ede, den ben kon de leki agersi olijftaki di ben koti puru. Suma ben o kon na ini a presi fu den? Na ini a yari 36 G.T., sma di ben de Heiden ben teki fu kon tron wan pisi fu a siri fu Abraham. A ben de neleki Yehovah ben ènter werdri olijftaki na tapu na olijfbon fu a dyari. Den sma di ben o de a pramisi siri fu Abraham, ben o abi so srefi sma fu den nâsi moksi na mindri den tu. Den Kresten di ben de Heiden, no ben kan tron „sma di abi wan prati na a fatu fu na olijfbon rutu”.—Romesma 11:17.

Wan gronman no ben o denki srefi fu ènter wan werdri olijftaki na tapu wan olijfbon fu a dyari, bika dati ben o de wan sani di de „kontrari a naturu” (Romesma 11:24). „Efu yu e ènter a bun wan na tapu a werdri wan, dan soleki fa den Arabiri e taki, a o wini a werdri wan”, a buku The Land and the Book (A Kondre Nanga a Buku) e fruklari, „ma yu no man du en tra fasi nanga bun bakapisi.” Na a srefi fasi den Dyu Kresten ben fruwondru di „fu a fosi tron”, Yehovah „ben poti en prakseri na tapu den nâsi fu teki na den mindri wan pipel fu en nen” (Tori fu den Apostel 10:44-48; 15:14). Ma disi ben de wan krin marki fu si taki a fasi fa Gado e meki en prakseri kon tru no e anga fu no wan-enkri nâsi. Nôno, bika „na ini ibri nâsi a sma di e frede en èn di e wroko regtfardikifasi, de bun na en”.—Tori fu den Apostel 10:35.

Paulus ben sori taki fu di den Dyu „taki” fu na olijfbon, di no ben tan getrow, ben koti puru, meki dati ben kan pasa tu nanga iniwan tra sma di, fu heimemre nanga trangayesi ede, no ben tan abi a bun-ati fu Yehovah (Romesma 11:19, 20). A sani disi e sori krin taki a no-frudini bun-ati fu Gado, na wan sani di wi no musu teki leki wan soso sani.—2 Korentesma 6:1.

Lobi En Nanga Oli

Den Buku fu Bijbel e taki fu a trutru fasi nanga na agersi fasi fu gebroiki olijf-oli. Na ini owruten, den ben „safu” soro nanga sweri „nanga oli”, fu meki den kon betre moro esi (Yesaya 1:6). Soleki fa wan fu den agersitori fu Yesus ben sori, dan a Samariaman di ben lobi a sma na en sei ben kanti olijf-oli nanga win na tapu den soro fu a man di a ben miti tapu a pasi fu go na Yerikow.—Lukas 10:34.

A poti fu olijf-oli na tapu wan sma ede na wan sani di e meki a sma firi switi èn bun (Psalm 141:5). Èn te Kresten owruman e handri afersi fu siki na yeye fasi, dan den kan ’lobi wan memre fu a Kresten gemeente nanga oli na ini a nen fu Yehovah’ (Yakobus 5:14). A lobi-ati nanga waran rai nanga begi fu den owruman gi kompe-bribiman di siki na yeye fasi, wi kan agersi nanga olijf-oli di e meki a sma firi bun. A de moi fu si taki, na ini a spesrutu fasi fu taki sani na ini a Hebrewtongo sontron den e taki fu wan bun man leki „soifri olijf-oli”.

„Wan Olijfbon Di Lai Taki Nanga Wiwiri na ini na Oso fu Gado”

Te wi e luku den sani di wi ben taki fu den na fesi, dan a no de wan sani fu fruwondru taki wi kan teki futuboi fu Gado gersi nanga olijfbon. David ben winsi fu de leki „wan olijfbon di lai taki nanga wiwiri na ini na oso fu Gado” (Psalm 52:8). Neleki fa den Israèl osofamiri furutron ben abi olijfbon lontu den oso fu den, na so David ben winsi fu de krosibei fu Yehovah èn fu meki froktu fu prèise Gado.—Psalm 52:9.

Di a tu-lo kownukondre fu Yuda ben de getrow na Yehovah, a ben de leki „wan olijfbon di lai taki nanga wiwiri, di e meki moi froktu èn di de moi fu si” (Yeremia 11:15, 16). Ma a pipel fu Yuda ben lasi a posisi dati di ben de wan spesrutu grani, di den ben ’weigri fu gi yesi na den wortu fu Yehovah èn den ben waka baka tra gado’.—Yeremia 11:10.

Fu kan tron wan olijfbon di lai taki nanga wiwiri na ini na oso fu Yehovah, wi musu gi yesi na Yehovah èn wi musu wani fu teki a trangaleri nanga san a e „koti taki puru” fu wi so taki wi kan meki moro Kresten froktu (Hebrewsma 12:5, 6). Boiti dati, neleki fa wan trutru olijfbon abi rutu di e panya go na ala sei fanowdu fu kan libi pasa wan dreiten, na so wi musu meki den rutu fu wi na yeye fasi kon tranga so taki wi kan horidoro na ondro tesi nanga frufolgu.—Mateus 13:21; Kolosesma 2:6, 7.

Na olijfbon e agersi a getrow Kresten na wan yoisti fasi, di kande grontapu no sabi en ma Gado sabi en èn e warderi en. Efu so wan sma sa dede na ini a seti disi, a sa libi agen na ini a grontapu di e kon.—2 Korentesma 6:9; 2 Petrus 3:13.

Na olijfbon di pikinmoro no man dede di e tan meki froktu yari go yari kon, e memre wi na a pramisi fu Gado: „Den dei fu mi pipel sa de leki den dei fu wan bon; èn den sma di mi teki sa gebroiki a wroko fu den eigi anu krinkrin” (Yesaya 65:22). A profeiti pramisi dati sa kon tru na ini a nyun grontapu fu Gado.—2 Petrus 3:13.

[Futuwortu]

^ paragraaf 13 Leki fa a gwenti de, dan ibri yari den e koti den taki puru fu den nyun sproiti disi so taki den no e hari krakti puru fu a mamabon.

[Prenki na tapu bladzijde 25]

Wan owruten kundukundu bonskin di de fu si na ini Jacea, Alicante Distrikt na Spanyorokondre

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Wan grupu olijfbon na ini a Distrikt Granada, Spanyorokondre

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Wan owruten olijfbon dorosei fu den skotu fu Yerusalem

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Bijbel e taki fu na ènter fu taki na tapu wan olijfbon

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Na owru olijfbon disi abi pransun fu yongu taki na en lontu