Go na content

Go na table of contents

Yu Kan De Sondro Broko-ede?

Yu Kan De Sondro Broko-ede?

Yu Kan De Sondro Broko-ede?

Na Amerkan skrifiman Henry Thoreau ben skrifi na ini 1854: „Moro furu sma e libi na ini wan takru situwâsi sondro howpu. Den no e taki fu a situwâsi fu den, èn den e lasi-ati.”

Soleki fa a sori, dan furu sma na ini den dei fu Thoreau, no ben de sondro broko-ede. Ma dati ben de pikinmoro 150 yari pasa kaba. Sani de tra fasi na ini a ten disi? Noso den wortu fu Thoreau e fiti ete na ini a ten disi? Fa a de nanga yusrefi? Yu de sondro broko-ede? Yu ati de korostu? Noso yu no sabi san o pasa na ini a ten di e kon? Noso, fu gebroiki den wortu fu Thoreau ete wan tron, ’yu e libi na ini wan takru situwâsi sondro howpu, ma yu no e taki fu en’?

A DE wan sari sani, ma furu sani de na ini grontapu di e meki taki sma e lasi a korostu firi di den musu abi na ini den ati. Meki wi kari wan tu nomo. Na ini furu kondre a de so taki sma no man feni wroko. Den wan di abi wan wroko e kisi pikinso moni nomo. Den sani disi e meki taki furu sma pôti èn fu dati ede sma no sabi moro san fu du fu meki moni. Na ini tra kondre, furu sma e gebroiki moro furu fu a krakti fu den fu suku gudu nanga materia sani. Ma furutron, a feti di sma e feti baka den sani disi na ini a libi, e tyari broko-ede kon, èn a no e meki sma firi korostu. Siki, orloku, ogridu, kruktudu, nanga kwinsi, na sani tu di e meki taki sma no man de sondro broko-ede.

Den Ben Wani wan Libi Sondro Broko-ede

Furu sma no wani teki a fasi fa sani e waka na ini a grontapu disi. Antônio * ben de fesiman fu wan vakbontu na ini wan bigi wrokopresi na Sao Paulo, Brasyonkondre. Fu di a ben wani meki a fasi fa den ben libi kon moro bun, meki a ben teki prati na opruru nanga demonstrâsi fu sori taki a no ben agri nanga sani. Ma disi no ben meki taki a ben firi korostu.

Wan tu sma e howpu taki a trowlibi sa meki taki den sa abi wan libi sondro tumusi furu broko-ede. Ma den kan kon lasi-ati. Marcos ben de wan bisnisman èn sani ben waka bun gi en. A ben go teki prati na politiek èn a ben kon tron komsarsi fu wan foto pe a ben go heri bun nanga na ekonomia. Ma a no ben go bun kwetikweti nanga en osofamiri-libi. Di den pikin fu en ben gowe libi na oso, en nanga en wefi ben prati fu makandra, fu di den no ben man seti den kesekese fu den.

Gerson, wan pikin di ben libi na tapu strati na ini Salvador, Brasyonkondre, ben wani abi wan span libi. A ben go fu a wan foto na a trawan èn a ben e reis nanga den man di ben e rei truck. Heri esi a ben kon tron wan srafu fu drug. A ben fufuru sma so taki a ben kan pai gi a drug. Furutron skowtu ben kisi en. Ala di Gerson ben lobi fu feti èn ben tyari ensrefi na wan ogri-ati fasi, toku a ben wani wan libi sondro broko-ede. A ben kan feni dati oiti?

Di Vania ben de yongu ete, en mama dede, èn a ben kisi a frantwortu fu na oso. A ben musu sorgu en moro yongu sisa tu, di ben siki. Vania ben go na kerki, ma a ben abi a firi taki Gado ben gowe libi en. A trutru no ben abi wan korostu firi na ini en ati.

Dan yu ben abi Marcelo. Ala san Marcelo ben wani, na fu abi wan prisiri ten nomo. A ben lobi fu go na fesa nanga tra yongu sma, pe den ben dansi, dringi, èn gebroiki drug na wan fowtu fasi. Wan leisi a ben bigin feti nanga wan tra yonguwan, èn a ben gi en mankeri. Baka ten, a ben firi sari fu a sani di a ben du, èn a ben begi Gado fu yepi en. Ensrefi ben wani de sondro broko-ede tu.

Den ondrofenitori disi e sori, taki son sani de di kan meki taki wi no abi wan korostu firi na ini wi ati. Wan fasi ben de fa a fesiman fu a vakbontu, a politiek man, a pikin di ben libi na tapu strati, ben kan feni a libi di den ben suku, sondro broko-ede? Noso na umapikin di ben musu wroko tranga na oso èn a boi di ben lobi go na furu fesa, ben kan feni wan libi sondro broko-ede? Den sani di pasa nanga den e leri wi wan sani? A piki na tapu ala tu aksi na iya, soleki fa wi sa si na ini na artikel di e kon now.

[Futuwortu]

^ paragraaf 6 Den kenki wan tu fu den nen.

[Prenki na tapu bladzijde 3]

Yu e angri fu de sondro broko-ede?