Go na content

Go na table of contents

Kibri Yu Nen

Kibri Yu Nen

Kibri Yu Nen

WAN man di e teken tumusi moi oso di sma kan bow, e meki wan nen gi ensrefi leki wan bun architect. Wan yongu uma di e wroko tumusi bun na skoro, sma e kon sabi en leki wan koni studenti. Srefi wan sma di e du noti kan meki sma kon sabi en leki wan lesiman. Bijbel e poti krakti na tapu taki a de fanowdu fu sorgu taki wi abi wan bun nen te a e taki: „Wan boen nem de moro boen fu verkisi leki bigi goedoe, en lobi de moro boen leki solfroe nanga gowtoe.”—Spreuken 22:1, Da Bijbel.

Wan sma e meki wan bun nen gi ensrefi nanga den furu pikin sani di a e du na ini wan heri pisi ten. Toku, efu a e handri don wán leisi nomo, dan dati sari fu pori a bun nen fu en. Fu teki leki eksempre, wán leisi nomo wan sma kan abi seks di no fiti, dan dati kan pori a bun nen di a ben abi. Na ini kapitel siksi fu a Bijbel buku Odo, dan Kownu Salomo fu owruten Israèl e warskow wi fu no denki èn handri na fasi di kan pori a nen fu wi èn so srefi a matifasi di wi abi nanga Yehovah. Wan tu fu den sani disi na a pramisi di wi e pramisi sma sani sondro fu denki, a lesi di sma lesi, bedrigifasi, èn a du di sma e du seks hurudu — disi na spesrutu den sani di Yehovah no wani si na ai. Te wi e arki a rai disi, dan dati sa yepi wi fu kibri wi nen.

Sorgu Taki Yu No E Meki Don Pramisi

Kapitel siksi fu Odo e bigin nanga den wortu: „Mi manpikin, efu yu tan wan borgu gi a sma na yu sei, efu yu ben gi yu anu na a freimde sma, efu yu kon bruya nanga den wortu fu yu mofo, efu yu kon de strafu-man fu den wortu fu yu mofo, opo dan du wan sani na a fasi disi, mi manpikin, èn fri yusrefi, bika yu kon na ini den anu fu a sma na yu sei: Go, saka yusrefi na en ondro èn lon go na a sma na yu sei èn aksi en tranga èn doronomo.”Odo 6:1-3.

Na odo disi e gi rai fu no abi no wan sani fu du nanga den bisnis afersi fu trawan, spesrutu den di fu sma di yu no sabi. Iya, den Israèlsma ben musu ’yepi a brada fu den di ben tron wan pôtiman èn wan sma di no abi moni’ (Lefitikus 25:35-38). Ma wan tu fu den Israèlsma di ben lobi fu teki kans, bigin du bisnis di no ben gi seikerfasi èn fu di den ben kisi sma fu ’tan borgu’ gi den, dan den sma yepi den nanga moni èn na so fasi den sma dati ben kisi a frantwortu fu a paiman. Den srefi sani disi kan pasa na ini a ten disi. Den presi pe sma kan leni moni, fu gi wan eksempre, kan aksi taki ete wan sma e poti en nen na ini wan kruderi bifo den e leni yu moni, fu di den e denki taki kande yu no sa man pai den a moni baka. Wi e handri don te wi e poti so wan fruplekti na wi tapu sondro fu prakseri bun, soso fu a bun fu trawan! A sani dati kan poti wi na ini paiman èn a kan pori wi nen srefi na bangi nanga tra sma di e leni sma moni.

San fu du te a problema miti wi taki wi ben handri na wan fasi di ben sori koni na a fosi presi, ma te wi e luku moro fini, dan a sori taki wi handri don? Wi e kisi rai fu no abi heimemre, ma fu „lon go na a sma na yu sei èn aksi en tranga èn doronomo” — wi musu tan aksi en. Wi musu du ala san wi man du fu poti sani kon reti. Soleki fa wan buku di e taki fu a tori disi e sori: „Du ala san de fanowdu fu du, teleki yu e agri nanga a sma di kisi trobi nanga yu èn teleki yu poti sani bun baka nanga en, so taki a paiman di yu meki no e poti yu noso yu famiri na ini problema.” Èn yu musu du a sani disi wantewante, bika a kownu e taki moro fara: „No gi yu ai okasi fu sribi kwetikweti, èn no gi den brenki ai fu yu fu dyonko. Fri yusrefi leki wan gazelle fu na anu èn leki wan fowru fu na anu fu a sma di e kisi fowru” (Odo 6:4, 5). Te wi man hari wisrefi puru fu wan fruplekti di no e tyari wini kon, dan a moro bun fu du dati, na presi fu wi meki a poti wi na ini problema.

Wroko Tranga Neleki a Mira

„Go na a mira, yu lesiman; luku den pasi fu en èn kon koni”, Salomo e frumane. San wi kan leri fu den fasi fu a pikin mira? A kownu e piki: „Ala di a no abi tyariman, lantiman noso tiriman, toku a e sreka en nyanyan na dreiten; na a ten fu koti nyanyan a e tyari en nyanyan kon na wan.”Odo 6:6-8.

Mira orga na wan tumusi moi fasi, èn den e wroko makandra na wan trutru aparti fasi. A koni di Gado poti na ini den, e meki taki den e tyari nyanyan kon na wan gi a ten di e kon. Den no abi „tyariman, lantiman, noso tiriman”. Ala di a tru taki a koningin de nanga den, toku a de drape soso fu meki eksi, èn en na a mama fu a heri koloni. A no e gi no wan komando. Ala di den no abi wan wrokobasi fu dwengi den noso fu luku fa den e du a wroko, toku den mira e tan wroko nomo.

Wi no musu wroko tranga tu neleki a mira? A de wan bun sani fu wroko tranga èn fu du muiti fu du wi wroko moro bun, awansi wan sma e hori ai na wi tapu, noso efu den no e du so. Iya, na skoro, na wi wrokope, èn te wi e teki prati na diniwroko na yeye fasi, wi musu du ala san wi man du. Neleki fa a mira e kisi wini fu a tranga wroko di a e du, na a srefi fasi Gado wani taki wi musu ’si bun fu ala a tranga wroko fu wi’ (Preikiman 3:13, 22; 5:18). Den winimarki di wi sa kisi te wi e wroko tranga, na wan krin konsensi èn so srefi satisfaksi (Preikiman 5:12).

Nanga tu aksi di a e piki ensrefi, Salomo e pruberi fu meki wan loboso sma kon frustan taki a no musu lesi moro: „O langa, yu lesiman, yu sa tan didon? O ten yu sa opo komoto fu yu sribi?” A kownu e taki neleki fa a lesiman ben sa du te a e taki go moro fara: „Sribi pikinso ete, dyonko pikinso ete, fow den anu pikinso ete te yu e didon, èn a pina fu yu sa kon seiker neleki wan fufuruman, èn a mankeri fu yu leki wan man nanga fetisani” (Odo 6:9-11). Ala di a lesiman e didon, dan pina e kon esi-esi leki wan fufuruman èn mankeri e kon feti nanga en leki wan man nanga fetisani. Den pranigron fu wan lesiman e lai esi-esi nanga takru wiwiri èn krasiwiwiri (Odo 24:30, 31). A bisnis fu en e go na baka na ini wan syatu pisi ten. O langa wan wrokobasi ben sa gi pasi na wan lesiman? Èn a de so taki wan studenti di lesi tumusi fu studeri, kan fruwakti taki a sa wroko bun na skoro?

De Eerlijk

Salomo e taki go moro fara fu ete wan tra fasi fu handri di e pori wan sma en nen na ini a libimakandra èn so srefi a e pori a matifasi di a abi nanga Gado: „Wan man di no warti noti, wan man di e du ogri, e waka lontu nanga lagi taki, ala di a e pingi en ai, e meki marki nanga en futu, e sori sani nanga en finga. Fowtu fasi de ini en ati. Ala ten a e go tan prakseri ogri. A e tan meki trobi kon nomonomo.”Odo 6:12-14.

Den sani di a kownu taki dya, e fiti wan bedrigiman. Wan leiman abi a gwenti fu kibri na eigifasi di a abi fu lei. Fa a e du dati? A no e du dati „nanga lagi taki” nomo, ma so srefi nanga den sani di a e du nanga en skin. Wan sabiman e fruklari: „Gebaar, a fasi fa wan sma e taki, èn srefi a fasi fa wan sma e poti en fesi, na triki fasi di a sma e gebroiki fu bedrigi trawan èn ala di a e du neleki a de opregti toku a sma e prakseri ogri sani èn a e suku trobi nomo.” So wan man di no warti noti e tan prakseri ogri di a kan du na wan kibri fasi èn a e tan suku trobi nomonomo. Fa sani sa waka nanga en?

„Fu dati ede meki wantewante ongoloku sa kon”, a kownu fu Israèl e piki. „Ini wan momenti den sa broko en, èn no wan dresi sa de” (Odo 6:15). Te sma e kon sabi suma na en, dan a bun nen fu a leiman sa pori wantewante. Suma sa frutrow baka na en tapu? A sa feni wan takru kaba, bika „ala den leiman” de na mindri den sma di sa kisi têgo dede (Openbaring 21:8). Meki wi teki en leki wan seryusu sani fu „tyari wisrefi na wan eerlijk fasi na ini ala sani”.—Hebrewsma 13:18.

Tegu gi den Sani Di Yehovah No Wani Si na Ai

Tegu gi takrudu — dati na trutru wan sani di e hori wi fu no du sani di e pori wi nen! A no fu dati ede wi musu kweki wan tegu gi san takru? Ma san dan na den spesrutu sani di wi musu tegu gi? Salomo e taki: „Siksi sani de di Yehovah no wani si na ai; iya seibi de wan tegu sani gi en sili: ai di e luku na wan heimemre fasi, wan tongo di e lei, èn anu di e trowe a brudu fu sma di no du noti, wan ati di e meki ogri plan, futu di e hasti densrefi go na ogri, wan falsi kotoigi di e meki lei èn ibriwan sma di e meki trobi kon na mindri brada.”Odo 6:16-19.

Den seibi sani disi di na odo e kari, na a rutu fu pikinmoro ala sortu ogri. „Ai di e luku na wan heimemre fasi”, èn „wan ati di e meki ogri plan”, na sondu di sma e du na ini a denki fu den. „Wan tongo di e lei” nanga „wan falsi kotoigi di e meki lei” na takru wortu. „Anu di e trowe brudu fu sma di no du noti” èn „futu di e hasti densrefi go na ogri” na takru du. Èn wan sani di Yehovah e tegu gi spesrutu, na a sortu sma di e prisiri srefisrefi fu tyari trobi kon na mindri sma di ben o libi nanga makandra na ini vrede efu trobi no ben de. A kren di a nomru fu siksi kren kon tron seibi, wani taki dati moro sani de ete, fu di libisma e tan du ogri sani moro nanga moro.

A no de fu taki dati wi musu kweki wan tegu gi den sani di Yehovah no wani si na ai. Fu gi wan eksempre, wi no musu abi „ai di e luku na wan heimemre fasi” noso iniwan tra fasi di e sori taki wi abi bigifasi. Èn seiker wi musu abi noti fu du nanga konkru di e pori sma nen, fu di heri esi a kan tyari „trobi kon na mindri brada”. Te wi e taki takru fu trawan noso te wi e fruteri leitori fu sma, dan a kan de so taki wi no e „trowe brudu fu sma di no du noti”, ma seiker wi kan pori a bun nen di wan sma abi.

„No Lostu a Moi Skin fu wan Uma”

Salomo e bigin a tra pisi fu en rai ala di a e taki: „Mi manpikin, arki den komando fu yu tata, èn no poti den wet fu yu mama na wan sei. Tai den na tapu yu ati ala ten, èn tai den lontu yu neki.” Fu san ede wi musu du dati? „Te yu e waka, a sa tiri yu, te yu e didon, a sa de leki wan waktiman gi yu, èn te yu wiki, dan ensrefi sa broko en ede nanga yu.”Odo 6:20-22.

A de so taki te wi kweki na ini wet nanga gronprakseri fu Bijbel, dan dati trutru kan kibri wi fu a trapu fu seks hurudu? Iya, dati kan. Wi e kisi a dyaranti: „Bika a komando na wan lampu, èn wan leti a wet de, èn den piri-ai fu trangaleri na a pasi fu libi, fu kibri yu fu a takru uma, fu kibri yu fu a grati tongo fu a trakondre uma” (Odo 6:23, 24). Te wi e memre a rai fu a Wortu fu Gado, èn te wi e gebroiki en leki wan ’wan lampu gi wi futu, èn wan leti na tapu wi pasi’, dan dati sa yepi wi fu kakafutu gi a kori di wan takru uma noso wan takru man e kori sma fu du hurudu.—Psalm 119:105.

„No lostu a moi skin fu en na ini yu ati”, a koni kownu e frumane, „èn meki a no kisi yu nanga den brenki ai fu en.” Fu san ede? „Bika na fu wan huru-uma ede, meki wan sma sa nyan wan lontu brede nomo, ma a wefi fu wan tra man sa onti srefi wan warti sili.”Odo 6:25, 26.

A de so taki Salomo e taki fu wan sutadu uma leki wan huru-uma? A kan de so. Noso kande a e sori a difrenti na mindri den bakapisi fu a du di wan sma e du hurudu nanga wan huru-uma, èn den bakapisi fu a du di wan sma e du sutadu nanga a wefi fu wan tra man. A sma di abi krosibei matifasi nanga wan huru-uma, kan kon tron soso wan „lontu pisi brede” — san wani taki dati a sma disi sa kon pôti pasa marki. A kan de so srefi taki a sma disi sa kisi takru siki di sma e gi trawan nanga yepi fu seks, so srefi AIDS. Na a tra sei, a sma di e suku fu abi krosibei demakandra nanga wan tra sma en trowpatna ben kan kisi moro bigi problema wantewante ondro a Wet. Wan sutadu uma e poti a „warti sili” fu en hurudu patna na ini kefar. „Moro leki a kon di a libi fu wan sma e kon moro syatu, fu di a pori en na wan don fasi . . . na san sma kan fruwakti”, na so wan buku di abi fu du nanga a tori, e taki. „A sondari kan kisi dede leki strafu” (Lefitikus 20:10; Deuteronomium 22:22). Awansi fa a no fa, wan man no musu abi takru lostu gi na uma disi, awansi o moi a de.

’No Poti Faya na ini Yu Borsu’

Fu poti moro krakti tapu a kefar fu sutadu, dan Salomo e aksi: „Wan man kan poti faya na ini en borsu èn toku en krosi no e bron? Noso wan man kan waka na tapu krofaya èn den futu fu en srefi no e bron?” A e fruklari na agersitori te a e taki: „Na so a de nanga iniwan sma di abi krosibei demakandra nanga a wefi fu a sma na en sei, no wan sma di e fasi en sa tan sondro fu kisi strafu” (Odo 6:27-29). So wan sondari seiker sa kisi strafu.

„Sma no e wisiwasi wan fufuruman soso fu di a e fufuru fu kan furu en bere nanga nyanyan te angri e kiri en”, a kownu e memre wi. Toku, „te den kisi en, a sa pai baka seibi leisi so furu leki san a ben fufuru; a sa gi ala den gudu di a abi na ini en oso” (Odo 6:30, 31). Na ini Israèl fu owruten, wan fufuruman ben musu pai baka san a ben fufuru, srefi efu a ben musu gi ala sani di a ben abi. * O moro wan sutaman di no abi no wan enkri reide fu du san a ben du, ben sa musu kisi strafu!

„Iniwan sma di e du sutadu nanga wan uma e mankeri ati”, Salomo e taki. Wan man di e mankeri ati, no abi a koni fu man si sani krin, fu di a e „tyari pori kon na tapu en eigi sili” (Odo 6:32). Fu dorosei, a kan gersi taki en na wan sma di abi wan bun nen, ma a sma di a de na inisei abi seryusu swakifasi.

Moro sani de di o pasa nanga wan sutaman. „A sa kisi mankeri nanga syen èn noiti den sa figi en porinen puru. Bika na atibron fu wan gosontu èn tranga man na skin fasi, na dyarusu èn a no sa abi sari-ati na a dei fu refensi. A no sa wani no wan enkri lusu-paiman, èn en ati no sa kowru awansi omeni presenti yu sa gi en.”Odo 6:33-35.

Wan fufuruman kan pai baka gi den sani di a ben fufuru, ma wan sutaman no kan du dati. Fa a ben sa man pai wan masra baka di e atibron? A masra no sa kisi sari-ati nanga a sondari, awansi a begi en so furu. Na no wan fasi a sutaman kan pai baka gi a sondu fu en. A porinen nanga a syen di ensrefi ben tyari kon na en tapu, e tan. Boiti dati, na no wan enkri fasi a kan pai wan lusu-paiman fu frulusu ensrefi fu a strafu di a musu kisi.

Fu dati ede wi e sori koni te wi e wai pasi gi sutadu èn so srefi gi tra fasi fu tyari wisrefi èn fasi fu denki di kan pori a bun nen fu wi èn di kan gi Gado syen. Fu dati ede, meki wi luku bun fu no meki don pramisi. Meki a de so taki trawan sabi wi leki sma di e wroko tranga èn di de getrow. Èn te wi e du muiti fu tegu gi den sani di Yehovah no wani si na ai, dan meki a de so taki wi e meki wan bun nen na en èn na a sma na wi sei.

[Futuwortu]

^ paragraaf 28 Soleki fa a Wet fu Moses e taki, dan wan fufuruman ben musu pai baka tu leisi, fo leisi, noso feifi leisi so furu leki san a ben fufuru (Exodus 22:1-4). Den wortu „seibi leisi” kande wani taki dati wan sma ben kisi wan strafu di ben kan de furu leisi moro leki san a ben fufuru.

[Prenki na tapu bladzijde 25]

Luku bun bifo yu e poti yu nen na ini wan kruderi fu leni moni

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Wroko tranga leki a mira

[Prenki na tapu bladzijde 27]

Luku bun nanga konkru di e pori sma nen