Go na content

Go na table of contents

Luku a Duman fu Wondrusani!

Luku a Duman fu Wondrusani!

Luku a Duman fu Wondrusani!

„Tan tanapu èn poti prakseri na den wondruwroko fu Gado.”—YOB 37:14.

1, 2. Sortu tumusi moi sani sma feni na ini 1922, èn san den ben taki fu den sani disi?

YARI langa kaba Howard Carter, a sabidensiman fu owruten sani, nanga Carnarvon, a gran masra fu Ingrisikondre, ben wroko makandra fu feni a gudu. Te fu kaba, tapu 26 november 1922, den tu sma disi feni a sani di den ben suku. Na a beripe fu den farao fu Egipti di de na ini a barinen Lagipresi fu den Kownu, den feni a grebi fu Farao Toetankamen. Di den kon na wan doro di ben sroto heri bun, dan den boro wan olo na ini. Carter poti wan kandra na ini na olo èn a pruberi fu si san ben de na ini a kamra.

2 Baka ten Carter fruteri: „Gran Masra Carnarvon di no ben man hori ensrefi moro langa, aksi mi nanga furu fruwakti na ini en sten, ’Yu man si wan sani?’ èn mi pinapina taki den wortu, ’Iya, kefalek moi sani’. ” Wan dedekisi di ben meki fu soifri gowtu ben de na mindri den dusundusun gudu na ini a grebi. Kande yu si wan tu fu den „kefalek moi sani” dati na tapu fowtow noso na ini wan museum. Toku, awansi fa den sani dati na ini a museum moi, kande den no abi noti fu du nanga yu libi. Fu dati ede, meki wi poti prakseri na tra wondrusani di seiker abi wan sani fu du nanga yu èn di abi waarde gi yu so srefi.

3. Pe wi kan feni tori fu wondrusani di kan abi waarde gi wi?

3 Fu gi wan eksempre, prakseri a tori fu wan man di ben libi furu yarihondro pasa. A man disi ben prenspari moro leki iniwan sma di prei na ini kino, moro leki iniwan barinen man fu sport, noso iniwan sma fu kownu famiri. Den ben e kari en a moro prenspari sma fu ala den Owstusei kondre. Yu o sabi en nen — Yob. Wan heri Bijbel buku e taki soso fu Yob. Ma Elihu, wan yonkuman di ben libi na a ten fu Yob, ben feni en fanowdu fu sori Yob taki a ben abi fu krutu en. Fu taki en leti, Elihu taigi Yob taki a ben e poti tumusi furu prakseri na ensrefi èn na den sma di ben de nanga en. Na ini Yob kapitel 37, wi e feni wan tu tra rai di krin èn di koni so srefi èn di sa abi trutru waarde gi ibriwan fu wi.—Yob 1:1-3; 32:1–33:12.

4. San ben pasa bifo Elihu gi Yob a seryusu rai di skrifi na Yob 37:14?

4 Den dri so kari mati fu Yob ben hori langa taki fu sori en o ten a no ben handri bun èn o ten a ben abi wan fowtu denki fu sani (Yob 15:1-6, 16; 22:5-10). Nanga ala pasensi Elihu wakti te leki a takimakandra dati ben kaba. Baka dati a bigin taki nanga frustan èn nanga koni. A taki furu bun sani, ma poti prakseri na a prenspari sani disi: „Gi yesi na disi, o Yob; tan tanapu èn poti prakseri na den wondruwroko fu Gado.”−Yob 37:14.

A Sma Di Meki den Wondruwroko

5. San na „den wondruwroko fu Gado” di Elihu ben taki fu den?

5 Luku taki Elihu no ben wani taki Yob ben musu poti prakseri na ensrefi, na Elihu, noso na tra libisma. Nanga tranga Elihu gi Yob — nanga wi — a koni rai fu poti prakseri na den wondruwroko fu Yehovah Gado. San yu denki den wortu „den wondruwroko fu Gado” wani taki? Boiti dati, fu san ede yu sa poti prakseri na den wroko fu Gado, te a de so taki yu e broko yu ede nanga sani soleki yu gosontu, moni, a ten di e kon, yu osofamiri, sma na yu wrokopresi, nanga birtisma? Tweifri no de taki den wondruwroko fu Yehovah Gado e sori a koni fu en nanga so srefi a makti di a abi tapu ala den mekisani di de na wi lontu (Nehemia 9:6; Psalm 24:1; 104:24; 136:5, 6). Fu frustan a tori disi moro krin, luku wan prenspari sani di skrifi na ini a buku fu Yosua.

6, 7. (a) Sortu wondruwroko Yehovah du na ini a ten fu Moses nanga Yosua? (b) Efu yu ben si wán fu den wroko dati na ini a ten fu Moses nanga Yosia, dan san yu ben o taki fu en?

6 Yehovah tyari plaag kon na tapu Egipti fu owruten èn baka dati a prati a Redi Se, so taki Moses ben man tyari den Israèlsma fu owruten komoto na ini Egipti fu kisi frulusu (Exodus 7:1–14:31; Psalm 106:7, 21, 22). Yosua kapitel 3 e fruteri fu wan srefi sortu tori. Yosua, a man di ben teki abra fu Moses, ben musu tyari Gado en pipel pasa wan tra pisi watra fu go na ini a Pramisi Kondre. Yosua ben taki: „Krin unsrefi, bika tamara Yehovah sa du wondrusani na un mindri” (Yosua 3:5). Sortu wondrusani?

7 We, a tori e sori taki Yehovah ben opo wan pasi pasa a Yordanliba, so taki furu dusundusun mansma, umasma, nanga pikin ben man pasa na tapu drei gron (Yosua 3:7-17). Efu wi ben de drape e luku fa a liba ben e prati opo èn fa ala den sma dati ben abra sondro taki wan sani ben pasa nanga den, dan seiker wi ben o feni a sani disi wan wondrusani! A wondrusani disi ben sori a makti di Gado abi tapu den sani di a meki. Ma noyaso — na ini a ten disi pe wi e libi na ini — tra sortu wondrusani de. Fu kon sabi san na wan tu fu den wondrusani disi èn fu san ede wi musu poti prakseri na den, luku Yob 37:5-7.

8, 9. Fu sortu wondruwroko Yob 37:5-7 e taki, ma fu san ede wi musu poti prakseri na den wondruwroko disi?

8 Elihu ben taki: „A sten fu Gado e dondru na wan wondru fasi, ala di a e du bigi sani di wi no man kon sabi.” San Elihu ben abi na prakseri di a ben taki dati Gado e du sani na „wan wondru fasi”? We, a e taki fu snew èn fu alen di e fadon. Den sani disi ben o tapu a wroko fu wan gronman di e wroko na ini en gron, èn dati ben o gi en ten nanga reide fu poti prakseri na den wroko fu Gado. A kan de so taki wi a no gronman, ma alen nanga snew kan abi krakti tapu a libi fu wi. Efu alen nanga snew e fadon pe wi e libi, dan dati kan meki taki wi tu musu tapu nanga a wroko fu wi. Wi e teki ten fu prakseri bun, suma meki den wondru disi pasa èn san disi wani taki? Yu du dati kaba wan leisi?

9 A de prenspari fu si taki te wi e leisi Yob kapitel 38, Yehovah Gado ben denki a srefi sani, di a ben poti prenspari aksi gi Yob. Ala di wi Mekiman ben poti den aksi disi gi Yob, toku den abi krakti trutru tapu a fasi fa wi e tyari wisrefi, tapu a libi fu wi, èn tapu a tamara fu wi. So bun, meki wi luku san Gado ben aksi, èn meki wi poti prakseri na san den sani disi wani taki, iya, meki wi teki a rai di Yob 37:14 e gi wi.

10. Sortu krakti Yob kapitel 38 musu abi na wi tapu, èn sortu aksi dati e tyari kon na fesi?

10 Kapitel 38 e bigin nanga den wortu: „Dan Yehovah piki Yob komopo fu a draiwinti èn A taki: ’Suma na a sma di e kibri rai nanga wortu sondro sabi? We, tai yu krosi lontu yu neleki wan dyadya man, èn meki mi poti aksi gi yu, èn yu musu piki mi’” (Yob 38:1-3). A sani disi di Gado ben taki, poti Yob na prakseri. A ben yepi Yob fu kon frustan taki a ben tanapu trutru na fesi a Mekiman fu na universum èn taki a ben musu gi en frantwortu. A bun te wi nanga den sma di e libi na ini a ten disi e du dati tu. Dan Gado bigin taki fu den sortu sani di Elihu ben tyari kon na fesi. „Pe yu ben de di mi ben seti a fondamenti fu grontapu? Taigi mi dati, efu yu abi frustan trutru. Suma ben marki en, efu yu sabi, noso suma ben hari wan lin na en tapu fu marki en? Na tapu san den fondamenti fu en seti, noso suma ben seti na uku-ston fu en?”—Yob 38:4-6.

11. Sortu sani wi musu kon frustan te wi e leisi Yob 38:4-6?

11 Pe Yob ben de — pe iniwan fu wi ben de — di grontapu ben meki? Na wi ben de den koniman di ben denki fa fu seti wi grontapu, èn nanga yepi fu a model dati, wi hari den marki nanga wan lati fu sori o bigi a musu de? Nôno, kwetikweti! Na a ten dati libisma no ben de ete srefisrefi. Gado e agersi a grontapu fu wi nanga wan bigi oso, te a e aksi: „Suma ben seti na uku-ston fu en?” Wi sabi taki grontapu no de tumusi fara noso tumusi krosibei fu a son fu wi, èn dati e meki taki wi kan libi èn prisiri dyaso. Èn grontapu no bigi tumusi. Efu grontapu ben de moro bigi, dan spesrutu sortu dampu no ben o man gowe libi grontapu èn noti ben o man tan na libi moro dyaso. A de krin fu si taki wan sma „ben seti na uku-ston fu” grontapu na a yoisti presi. Na Yob musu kisi a grani fu a sani dati? Na wi musu kisi a grani? Noso na Yehovah Gado musu kisi a grani?—Odo 3:19; Yeremia 10:12.

Sortu Libisma Man Piki den Aksi?

12. Na aksi di skrifi na Yob 38:6 e meki wi prakseri sortu sani?

12 Gado ben aksi so srefi: „Na tapu san den fondamenti fu en seti?” Dati a no wan bun aksi? Kande wi sabi wan wortu di Yob no ben sabi — a wortu zwaartekracht (a krakti di e meki taki sani di fadon, e tan na gron so taki den no abi fu frei na loktu). Furu sma e frustan taki a krakti disi di e komoto fu a bun bigi son, e hori wi grontapu na en yoisti presi, a e seti en na tapu en fondamenti, fu taki en so. Ma suma e frustan finifini san na a zwaartekracht?

13, 14. (a) San wi musu erken fu a zwaartekracht? (b) Fa wi musu si den sani di Yob 38:6 e poti krakti na tapu?

13 Wan buku di tyari kon na doro no so langa pasa, e erken taki ’zwaartekracht na wan krakti fu a naturu di moro furu sma sabi, ma toku a de a moro muilek sani fu frustan’. A buku disi di nen The Universe Explained (Wan Fruklari fu na Universum), e taki go moro fara: ’A gersi taki zwaartekracht de wantronso na ini a loktu, sondro taki dati de fanowdu. Ma na ini den yari di no pasa so langa ete, sabidensiman bigin kisi a denki taki kande zwaartekracht e buweigi na ini a loktu leki pikinpikin pisi materia di nen graviton . . . Ma no wan sma no sabi seiker efu den sani disi de.” Prakseri san dati wani taki.

14 Sabidensi now de 3000 yari moro fara sensi a ten di Yehovah ben poti den aksi disi gi Yob. Ma toku no wi, no den moro koni sabidensiman man fruklari finifini san na a zwaartekracht, di e meki taki wi grontapu e tan na a soifri presi na ini a universum, na a soifri presi pe a musu de fu meki taki wi nyan bun fu a libi dyaso (Yob 26:7; Yesaya 45:18). Disi no wani taki dati wi alamala musu go ondrosuku finifini san na den sani di wi no e frustan fu zwaartekracht. Na presi fu dati, te wi e poti prakseri srefi na a wondruwroko disi wawan fu Gado, dan dati musu abi krakti tapu a fasi fa wi e denki fu en. A de so taki a koni nanga a sabi fu Gado e meki yu kisi bigi lespeki gi en, èn yu e frustan fu san ede wi musu kon sabi moro fu a wani fu en?

15-17. (a) Na sortu sani Yob 38:8-11 e poti prakseri, èn sortu aksi e opo kon fu dati ede? (b) San wi musu erken fu den sani di wi sabi fu den se èn fu a fasi fa den prati na grontapu?

15 A Mekiman ben poti moro aksi gi Yob: „Suma ben tapu a se nanga doro, di a ben bigin broko kon na dorosei neleki te a ben pusu komopo na ini wan mama bere; di mi poti den wolku neleki wan krosi gi en èn di mi ben tai en lontu nanga deki dungru, èn baka dati mi poti mi wet na en tapu èn mi poti wan portu nanga doro so srefi, èn mi taki, ’So fara yu kan kon, èn no moro fara, èn dyaso den hei skwala fu yu e tapu’?”—Yob 38:8-11.

16 A tapu di a se e tapu nanga doro, abi fu du nanga den pisi gron fu grontapu, den se, nanga o hei noso o lagi a watra de na ini a se. O langa kaba libisma luku èn ondrosuku den sani disi? Dusundusun yari langa — èn den ondrosuku den sani disi moro fini na ini a yarihondro di pasa. Kande yu e prakseri taki furu fu den sani san sma sabi now na sani di den man buweisi. Ma na ini a yari 2001 disi, efu yu ondrosuku a tori disi na ini bigi bibliotheek noso efu yu e go suku den moro nyun buweisi fu a tori disi tapu Internet pe so furu sabi de fu feni, dan san yu ben o feni?

17 Wan buku di furu sma e leisi, e agri nanga a tori disi. A buku e taki: „A fasi fa den pisi gron fu grontapu prati èn a fasi fa den se prati na grontapu èn a fasi fa den bigi pisi gron de na ala sei fu grontapu, na sani di langa ten kaba den sabidensiman e meki muiti fu kon sabi fa den du kon.” Baka di na encyclopedia taki a sani disi, dan a kari fo sani nomo di kande kan fruklari a tori, ma a taki so srefi dati den fruklari disi na „sani di sma e denki nomo taki den de so”. Soleki fa wan wortubuku e taki, dan te wan sma e denki nomo taki wan sani de so, dan „dati wani taki dati nofo buweisi no de fu gi wan fruklari di tru dorodoro.

18. San yu e kon frustan te yu e leisi Yob 38:8-11?

18 A sani dati no e sori taki disi na a yoisti ten fu luku den aksi di wi e leisi na Yob 38:8-11? A no de fu taki dati wi a no den wan di musu kisi a grani gi a fasi fa wi grontapu seti. A no wi ben poti a mun na so wan fasi taki a krakti fu en kan yepi sorgu taki hei watra nanga lagi watra e feni presi na den se èn na den liba, wan sani di e meki taki den syoro fu wi noso a presi pe wi e tan no e sungu makriki. Yu sabi suma seti den sani disi, a Duman fu wondrusani.—Psalm 33:7; 89:9; Odo 8:29; Tori fu den Apostel 4:24; Openbaring 14:7.

Gi Yehovah a Grani Di A Musu Kisi

19. Den wortu di skrifi leki wan puwema na Yob 38:12-14, e meki wi poti prakseri na sortu sani di wi man si?

19 Libisma no kan kisi a grani fu a drai di grontapu e drai, soleki fa Yob 38:12-14 ben sori. A drai di grontapu e drai e meki taki dei e broko, èn furutron a sani disi na wan tumusi moi sani fu si. Te son e opo, wi kan si a grontapu fu wi moro krin, neleki fa wi kan si den marki di sma e poti na tapu klei. Te wi e poti pikinso prakseri srefi na a fasi fa grontapu e drai, dan a musu fruwondru wi fu si taki grontapu no e drai tumusi esi, bika soleki fa wi kan frustan heri bun, a sani dati ben o tyari rampu kon. Grontapu no e drai tumusi safri tu, bika dei nanga neti ben o de moro langa efu dati ben de so. A sani dati ben abi leki bakapisi taki a ben o faya tumusi noso taki a ben o kowru tumusi, èn sma no ben o man libi na grontapu. Fu taki en leti, wi musu breiti taki Gado, èn no wan enkri grupu fu libisma, ben seti o esi grontapu musu drai.—Psalm 148:1-5.

20. Fa yu ben o piki den aksi di poti na Yob 38:16, 18?

20 Prakseri now taki Gado e aksi yu den sani disi moro fara: „Yu go na den fonten fu a se noso yu waka go suku den dipi presi?” Srefi wan sabiman fu a se no sa man piki den aksi disi bunbun! „Yu kon sabi o bradi grontapu de? Taigi mi, efu yu kon sabi ala den sani disi” (Yob 38:16, 18). Yu go luku èn ondrosuku ala den presi fu grontapu, noso srefi moro furu fu den? O langa wi ben sa musu libi fu man poti prakseri na den moi presi èn na den wondruwroko fu wi grontapu? O moi a ten dati ben sa de!

21. (a) Sortu sani di abi fu du nanga sabidensi sa kon na fesi te wi e luku den aksi na Yob 38:19? (b) San den tru tori fu leti musu buweigi wi fu du?

21 Luku so srefi den seryusu aksi na Yob 38:19: „Pe a pasi de pe leti e tan? Èn dungru, pe en tanpresi de dan?” Kande yu sabi taki sma ben abi a denki wan langa pisi ten kaba, taki leti e waka neleki wan skwala, neleki a watra di wi man si e lon na ini wan kriki. Na ini 1905, Albert Einstein fruklari taki leti de na ini wan ipi, noso pisi fu krakti. A sani disi ben gi sma a yoisti fruklari? We, wan encyclopedia di kon na doro no so langa pasa, e aksi: „Leti na wan skwala noso wan pisi krakti?” A buku e piki: „Soleki fa a sori, dan leti no kan de ala tu sani bika wan bigi difrenti de na mindri den tu sani disi. A moro bun piki de taki leti no de no wan fu den tu sani disi.” Toku, a leti fu a son e tan waran wi (wantewante noso nanga yepi fu tra sani), awansi no wan sma man fruklari a wondruwroko disi fu Gado finifini. Wi abi nyanyan nanga zuurstof di sani di e gro e meki, fu di a leti e wroko na den tapu. Wi man leisi, wi man si den fesi fu den lobiwan fu wi, wi man luku den sondongo, èn so moro fara. Te wi e du den sani dati, dan wi no musu erken taki den sani disi na wondruwroko fu Gado?—Psalm 104:1, 2; 145:5; Yesaya 45:7; Yeremia 31:35.

22. San David fu owruten ben taki fu den wondruwroko fu Gado?

22 Wi e denki dipi fu den wondruwroko fu Yehovah soso fu den kan naki wi ati na so wan fasi taki wi no sabi san wi musu taki fu ala den sani disi? Kwetikweti. A psalm skrifiman fu owruten ben erken taki wi no man frustan ala den wroko fu Gado èn wi no man taki fu den alamala tu. David ben skrifi: „Furu sani yusrefi du, o Yehovah, mi Gado, srefi den tumusi moi wroko fu yu . . . Te mi ben sa wani fu fruteri èn taki fu den, den tron kefalek furu, moro leki mi man fruteri” (Psalm 40:5). Ma seiker David no ben wani taki dati a no ben o taki fu den bigi wroko disi. David buweisi disi nanga a bosroiti fu en di skrifi na Psalm 9:1: „Mi sa prèise yu, o Yehovah, nanga mi heri ati; Mi sa meki ala den tumusi moi wroko fu yu bekènti.”

23. Fa yu feni den wondruwroko fu Gado, èn fa yu kan yepi trawan?

23 Wi no musu firi a srefi fasi leki David? Fu di den bigi wroko fu Gado e naki wi ati, dan dati no musu buweigi wi fu taki fu en, fu den sani di a du, èn fu den sani di a sa du ete? A piki de krinkrin — wi musu „meki a glori fu en bekènti na mindri den nâsi, na mindri ala pipel den wondruwroko fu en” (Psalm 96:3-5). Iya, wi kan sori taki wi de nanga sakafasi èn nanga warderi gi den wondruwroko fu Gado fu di wi e prati nanga trawan den sani di wi leri fu en. Srefi te den sma dati ben kweki na ini wan libimakandra di no ben poti prakseri na a Mekiman, toku efu wi e taki bun fu den sani di A meki èn efu wi e fruteri trawan fu den, dan dati kande kan opo den ai fu erken Gado. Moro srefi, kande a sa gi den deki-ati fu kon sabi moro fu a sma di „meki ala sani”, a Duman fu wondruwroko, Yehovah, èn fu dini en.—Openbaring 4:11.

San Yu Ben Sa Piki?

• A rai di skrifi na Yob 37:14 e meki yu prakseri sortu wroko fu Gado?

• San na wan tu fu den sani di Yob kapitel 37 nanga 38 e tyari kon na fesi èn di sabidensi no man fruklari dorodoro?

• Fa yu feni den wondruwroko fu Gado, èn san den e buweigi yu fu du?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 7]

Suma ben tapu a se, fu hori en na tapu en presi?

[Prenki na tapu bladzijde 7]

Suma go luku ala den moi presi na wi grontapu di Gado meki?