Go na content

Go na table of contents

Bon Di E Tan Tanapu Awinsi San E Pasa

Bon Di E Tan Tanapu Awinsi San E Pasa

Bon Di E Tan Tanapu Awinsi San E Pasa

Kande a gersi taki wan stonbergi no de wan moi presi fu meki yu oso, spesrutu efu a de hei tapu wan fu den bergi. Son pinabon e sutu den rutu fu den steifi go na ini den sortu stonbergi disi, ala di a gersi taki den no man gro bun drape. Den e tan teki a kefalek kowru weer èn den e tan horidoro tu te a drei e hori.

MORO furu den bon disi no bigi so, leki tra sortu pinabon di e gro na den lagi presi. A bonskin nanga a bonfutu kande kundukundu èn benibeni. A gersi taki a kruwa srefisrefi èn taki son wan fu den bon kweki spesrutu fu tan pikin. Sani leki son, alen, snew, winti nanga a mangri gron pe den e gro na tapu, e meki taki den bon e tan pikin neleki wan sma koti den taki.

Kande yu e fruwakti taki den sortu bon disi no e libi langa, fu di den e horidoro na ini wan fu den moro muilek kontren na grontapu. Ma dati no de so. Son wan e taki dati Metusala, wan sortu pinabon, abi so wan 4700 yari. A bon disi e gro so wan 3000 meter hei na den bergi fu California di den e kari White Mountains. The Guinness Book of Records 1997 e taki dati a bon disi na a moro owru bon di de ete na a planeiti. Edmund Schulman di ben studeri den bun owru bon disi, ben fruklari: „A sori taki a pinabon disi man tan na libi fu den muilek situwâsi ede. Ala den tra moro owruwan [pinabon] di e gro na den White Mountains, de so wan 3000 meter hei na ini wan drei sabana di lai ston.” Schulman ben kon si tu taki a moro owru sortu fu den tra sortu pinabon disi e gro na a srefi fasi na ini muilek situwâsi.

Ala di den abi fu kakafutu gi muilek situwâsi, toku den eksempre disi fu sani di man horidoro e gebroiki den tu winimarki di den abi heri bun. Taki den e gro den wawan, na wan presi pe tra bon no e gro, e kibri den te den busi e teki faya — wan fu den moro kefalek ogri sani di e pori bon di owru kaba. Den rutu fu den e hori den so steifi na a stonbergi taki wan gronseki nomo kan rutu den puru.

Na ini Bijbel den e teki getrow futuboi fu Gado gersi nanga bon (Psalm 1:1-3; Yeremia 17:7, 8). A kan taki den tu abi fu kakafutu gi muilek situwâsi pe den de na ini. Frufolgu, wan takru gosontu, noso hebi pina kan tesi a bribi fu den trutru, spesrutu te den tesi e tan yari go yari kon. Ma toku a Mekiman fu den di meki den bon na so wan fasi taki den man kakafutu so bun gi problema, e gi den anbegiman fu en a dyaranti taki a o horibaka gi den. Bijbel e pramisi den wan di e tan stanfaste: „A sa meki unu kon de kánkan, a sa meki unu kon de tranga.”—1 Petrus 5:9, 10.

A Griki wortu di vertaal furutron ini Bijbel nanga „horidoro”, wani taki tan ’stanfaste’. Neleki fa a de nanga den pinabon, tranga rutu o yepi fu horidoro. Fu man tanapu kánkan, Kresten musu rutu steifi na ini Yesus Krestes. „Fu di unu teki Krestes Yesus, a Masra,” na so Paulus ben skrifi, „tan waka na ini wánfasi nanga en, meki rutu èn bow kon tranga na ini en èn kon stanfaste na ini a bribi, neleki fa unu ben leri, abi bribi pasa marki, ala di unu e taki wortu fu tangi.”—Kolosesma 2:6, 7.

Paulus ben frustan taki tranga rutu na yeye fasi de fanowdu. Ensrefi ben e feti nanga „wan maka na ini a skin”, èn a ben horidoro na ondro ogri-ati frufolgu di a ben du en diniwroko (2 Korentesma 11:23-27; 12:7). Ma a ben kon si taki nanga a krakti fu Gado a ben kan tan go doro. A ben taki: „Gi ala sani mi abi a tranga fu en di e gi mi krakti.”—Filipisma 4:13.

Leki fa na eksempre fu Paulus e sori, dan fu man horidoro leki Kresten no e anga fu o bun a situwâsi fu wan sma de. Neleki den pinabon di man tan kánkan omeni hondrohondro yari langa awinsi bigi winti e wai, wi man tan tanapu kánkan tu efu wi rutu na ini Krestes èn efu wi e teki a krakti di Gado e gi. Moro fara, efu wi e horidoro te na a kaba, dan wi wisrefi kan ondrofeni fa wan tra pramisi fu Gado o kon tru: „Bika den dei fu mi pipel sa de leki den dei fu wan bon.”—Yesaya 65:22; Mateus 24:13.