Go na content

Go na table of contents

Suma Sa Prati Wi fu a Lobi fu Gado?

Suma Sa Prati Wi fu a Lobi fu Gado?

Suma Sa Prati Wi fu a Lobi fu Gado?

„Fu wi sei, wi e sori lobi, bika a ben lobi wi fosi.”—1 YOHANES 4:19.

1, 2. (a) Fu san ede a de prenspari gi wi fu sabi taki trawan lobi wi? (b) A lobi fu suma na a moro prenspari lobi di wi abi fanowdu?

O PRENSPARI a de gi yu fu sabi taki trawan lobi yu? Libisma e firi moro koloku te den e kisi lobi fu trawan, èn dati de so fu pikin-nengreten te go miti a ten di wi gro kon tron bigisma. Yu luku wan beibi di wan mama e hori na wan lobi-ati fasi na ini en anu? Furutron, awansi san e pasa na a beibi lontu, te a e luku na ini den ai fu en mama di e lafu, dan a e firi switi, a de korostu na ini den anu fu en mama di lobi en. Noso yu e memre fa yu ben de na ini den yari di yu ben e gro kon tron wan bigisma, den yari di son ten ben bruya srefisrefi? (1 Tesalonikasma 2:7) Son leisi, yu no ben sabi kande san yu ben wani noso yu no ben frustan fu san ede yu ben e firi wan spesrutu fasi. Ma toku a ben du yu bun srefisrefi fu sabi taki yu papa nanga mama ben lobi yu! A no ben bun fu sabi taki yu ben kan go na den nanga iniwan problema noso aksi di yu ben abi? Fu tru, wi heri libi langa, wan fu den moro prenspari sani di wi abi fanowdu, na a lobi fu trawan. A lobi dati e gi wi a dyaranti taki wi warti.

2 A lobi di wi papa nanga mama e tan abi gi wi, seiker e yepi wi fu gro kon tron bun sma, fu kon tron sma di man si sani na wan yoisti fasi èn di man dwengi densrefi. Ma fu man firi bun na yeye fasi èn fu man de tevrede nanga wisrefi, dan a de moro prenspari fu abi na overtoigi taki wi hemel Tata, Yehovah, lobi wi. Son leisiman fu a tijdschrift disi kande no ben abi papa nanga mama di trutru ben broko den ede nanga den. Efu dati de so nanga yu, no lasi ati. Srefi efu yu no ben kisi lobi fu yu papa nanga mama noso efu den no e gi yu a lobi dati moro, dan a lobi di Gado e sori na wan getrow fasi, sa meki dati kon bun baka.

3. Fa Yehovah overtoigi en pipel taki a lobi den?

3 Nanga yepi fu en profeiti Yesaya, Yehovah sori wi taki wan mama ben kan „frigiti” a beibi di a abi na bobi, ma En no ben o frigiti en pipel (Yesaya 49:15). David so srefi ben taki nanga overtoigi: „Efu mi eigi papa nanga mi eigi mama ben gowe libi mi, dan Yehovah srefi ben sa teki mi” (Psalm 27:10). A sani disi trutru e gi wi wan korostu firi! Awansi sortu situwâsi yu de na ini, efu yu kisi wan matifasi nanga Yehovah Gado fu di yu gi yusrefi abra na en, dan noiti yu musu frigiti taki a lobi di a abi gi yu, bun moro leki a lobi fu iniwan libisma!

Tan na ini a lobi fu Gado

4. Fa den Kresten na ini a fosi yarihondro ben kisi na overtoigi taki Gado ben lobi den?

4 O ten ben de a fosi leisi di yu kon sabi a lobi fu Yehovah? Kande yu ondrofeni a srefi sani leki den Kresten na ini a fosi yarihondro. A di fu feifi kapitel fu a brifi di Paulus ben skrifi gi den Romesma e fruteri na wan moi fasi fa sondari di fosi no ben sabi a lobi fu Gado, kon sabi a lobi fu Yehovah. Na ini vers 5 wi e leisi: „A lobi fu Gado kanti kon na ini wi ati nanga yepi fu a santa yeye, di wi ben kisi.” Na ini vers 8, Paulus e taki moro fara: „Gado e rikomanderi en eigi lobi na wi na ini disi, taki Krestes dede gi wi, ala di wi ben de sondari ete.”

5. San yepi yu fu frustan èn fu warderi a bigi lobi fu Gado?

5 Na wan srefi sortu fasi, a santa yeye fu Yehovah bigin wroko na ini yu ati, di yu kon sabi a waarheid fu Gado en Wortu èn di yu bigin sori taki yu e bribi dati. Na so fasi yu bigin frustan èn yu bigin warderi a tumusi prenspari sani di Yehovah du, fu di a seni en lobi Manpikin fu dede gi yu. Na so fasi Yehovah yepi yu fu kon sabi o bigi a lobi de di a abi gi a libisma famiri. Yu gebore leki wan sondari di no ben sabi Yehovah. Ala di dati de so, toku Yehovah ben opo a pasi gi libisma fu kon tron regtfardikisma di abi a fruwakti fu têgo libi. Di yu kon frustan dati, dan a no naki yu ati? Yu no lobi Yehovah gi san a du?—Romesma 5:10.

6. Fu san ede wi kan firi son leisi taki wi no de so krosibei fu Yehovah moro?

6 Fu di a lobi fu yu hemel Tata hari yu èn fu di yu kenki yu libi so taki a kan feni yu bun, dati meki taki yu gi yu libi abra na Gado. Now yu abi vrede nanga Gado. Ma yu e firi son leisi taki Yehovah de farawe fu yu? Dati kan pasa nanga iniwan fu wi. Ma prakseri ala ten taki Gado no e kenki. A lobi fu en e tan doronomo neleki a son, di noiti e tapu fu seni a waran leti fu en kon na grontapu (Maleaki 3:6; Yakobus 1:17). Na a tra sei, wi kan kenki — awansi dati de fu wan pisi ten nomo. Te grontapu e drai, dan dungru e tapu afu fu a planeiti. Na a srefi fasi, efu wi drai baka gi Gado, awansi na pikinso nomo, dan kande wi sa firi taki a matifasi di wi abi nanga en no de so krosibei moro. San wi kan du fu kenki a situwâsi dati?

7. Fa na ondrosuku di wi e ondrosuku wisrefi, kan yepi wi fu tan na ini a lobi fu Gado?

7 Efu wi abi a firi taki Gado no lobi wi so furu moro, dan wi musu aksi wisrefi: ’Mi e sori taki mi e warderi a lobi fu Gado trutru? Mi drai gowe safrisafri fu a libi èn lobi-ati Gado, fu di mi sori na difrenti fasi taki a bribi fu mi kon swaki? Mi poti mi prakseri na „den sani fu a skin”, na presi taki mi e poti mi prakseri na „den sani fu a yeye”?’ (Romesma 8:5-8; Hebrewsma 3:12) Efu wi meki taki wan prati kon na mindri wi nanga Yehovah, dan wi kan du wan sani fu kenki dati, wi kan kisi wan krosibei, waran matifasi baka nanga en. Yakobus e gi wi a deki-ati: „Kon krosibei na Gado, èn en sa kon krosibei fu unu” (Yakobus 4:8). Gi yesi na den wortu fu Yudas: „Unu lobiwan, musu bow unsrefi tapu a moro santa bribi fu unu èn unu musu begi nanga santa yeye, èn sorgu na so wan fasi taki unu e tan na ini a lobi fu Gado.”—Yudas 20, 21.

Situwâsi Di E Kenki No Abi Krakti Tapu a Lobi fu Gado

8. Sortu kenki kan pasa wantronso na ini wi libi?

8 Furu sani kan kenki na ini wi libi na ini a disiten seti fu sani. Kownu Salomo ben si taki „ten nanga sani di e pasa èn di sma no sabi na fesi, e miti [wi] alamala” (Preikiman 9:11). Wantronso wi heri libi kan kenki. Tide wi de gosontu, tamara wi kan siki seryusu. Tide wi de seiker taki wi no sa lasi a grontapuwroko fu wi, tamara wi kan de sondro wroko. Wan lobiwan fu wi kan dede sondro taki wi ben fruwakti dati. Kresten na ini wan spesrutu kondre kan libi na ini wan situwâsi fu vrede wan pisi ten, èn wantronso baka dati, den e kisi ogri-ati frufolgu. Kande sma e krutu wi na wan falsi fasi, èn fu a sani disi ede, trawan no e handri bun nanga wi. Iya, a libi kan kenki èn wi no kan de seiker dorodoro fa wi libi sa waka.—Yakobus 4:13-15.

9. Fu san ede a ben o bun fu poti prakseri na wan pisi fu Romesma kapitel 8?

9 Te sari sani e pasa nanga wi, dan wi ben kan firi taki Gado drai baka gi wi. Wi ben kan denki srefi taki Gado no lobi wi so furu moro. Fu di den sani disi e pasa nanga wi alamala, dan a ben o bun fu poti bun prakseri na den wortu fu na apostel Paulus. Den wortu disi di e gi wi furu trowstu, skrifi na Romesma kapitel 8. Paulus ben skrifi den wortu dati gi den Kresten di salfu nanga santa yeye. Ma fu taki en leti, den wortu disi de tu gi den sma di de fu den tra skapu, den sma di Gado fruklari regtfardiki leki en mati, neleki fa a ben du dati nanga Abraham na ini a ten bifo den Kresten.—Romesma 4:20-22; Yakobus 2:21-23.

10, 11. (a) Sortu sani sma e taki son leisi fu gi Gado en pipel porinen? (b) Fu san ede Kresten no e broko den ede nanga den falsi fasi fa sma e krutu den?

10 Leisi Romesma 8:31-34. Paulus e aksi: „Efu Gado de nanga wi, dan suma sa de teige wi?” A tru taki Satan nanga en godelowsu grontapu de teige wi. Feanti kan krutu wi na wan falsi fasi, den kan krutu wi so srefi na den krutubangi fu a kondre. Sma krutu son Kresten papa nanga mama na wan falsi fasi. Den taki dati den Kresten disi no lobi den pikin fu den bika den no wani gi primisi fu den pikin e kisi datra yepi di no de akruderi a wet fu Gado, noso den no e gi den primisi fu teki prati na heiden fesa (Tori fu den Apostel 15:28, 29; 2 Korentesma 6:14-16). Sma krutu tra getrow Kresten na wan falsi fasi fu di den taki dati den Kresten disi e gi trawan deki-ati fu meki opruru, fu di den no ben wani kiri trawan na a ten fu orloku èn den no ben wani teki prati na politiek (Yohanes 17:16). Wan tu gensman fruteri ogri-ati lei na radio nanga telefisi, èn den krutu Yehovah Kotoigi na wan falsi fasi srefi, fu di den taki dati den na wan ogri-ati sekte.

11 Ma no frigiti taki na ini a ten fu na apostel, sma ben taki: „Fu a sekte disi wi kon sabi taki na ala presi sma e taki sani teige den” (Tori fu den Apostel 28:22). Wi musu broko wi ede nanga den falsi fasi fa sma e krutu wi? Na Gado e bosroiti efu tru Kresten de regtfardiki, èn a e du dati fu di a e luku a bribi di den abi na ini na ofrandi fu Krestes. Fu san ede Yehovah ben o tapu fu lobi den anbegiman fu en baka di a gi den a moro warti presenti di a ben kan gi den — en wan-enkri lobi Manpikin? (1 Yohanes 4:10) Krestes e horibaka fayafaya gi Kresten now di Gado opo en baka fu dede èn a poti en na en reti-anu. Suma kan krutu Krestes nanga reti, fu di a e horibaka gi den bakaman fu en, noso suma kan tyalensi Gado fu di a feni den getrow sma fu en bun? No wan sma!—Yesaya 50:8, 9; Hebrewsma 4:15, 16.

12, 13. (a) Sortu sani noso situwâsi no man prati wi fu a lobi fu Gado? (b) Fu san ede Didibri e meki taki problema e miti wi? (c) Fu san ede Kresten e tron trutru winiman te fu kaba?

12 Leisi Romesma 8:35-37. Boiti wisrefi, wan sma noso wan sani de di kan prati wi fu a lobi fu Yehovah nanga en Manpikin, Krestes Yesus? Satan kan gebroiki den wrokoman fu en na grontapu fu tyari furu problema kon gi Kresten. Na ini den wán hondro yari di pasa, furu Kresten brada nanga sisa fu wi ondrofeni ogri-ati frufolgu na ini furu kondre. Na wan tu presi na ini a ten disi, wi brada nanga sisa e kisi fu du nanga problema na ekonomia sei ala dei. Wan tu fu den no abi nofo nyanyan noso den no abi nofo krosi. Fu san ede Didibri e meki taki den muilek situwâsi disi de? A de seiker taki wan fu den marki fu en na fu meki sma tapu fu abi wan prati na a tru anbegi fu Yehovah. Satan wani meki wi bribi taki Gado no lobi wi moro. Ma dati tru?

13 Neleki Paulus di ben taki fu Psalm 44:22, wi studeri a Wortu fu Gado. Den sani disi e pasa nanga wi fu a nen fu Gado ede èn wi e frustan dati, fu di wi na den „skapu” fu en. A abi fu du nanga a nen fu Gado di musu meki kon santa èn a abi fu du nanga a reti di a abi fu tiri ala sani. Na fu den tumusi prenspari strei disi ede meki Gado gi pasi fu tesi miti wi, èn no fu di a no lobi wi moro. Awansi o muilek a situwâsi de, wi abi a dyaranti taki a lobi di Gado abi gi en pipel, so srefi gi iniwan fu wi, no kenki. Son leisi a kan gersi taki wi musu pina fu sani soleki dede nanga sari. Ma te wi e hori wi soifri retifasi, dan wi sa de winiman te fu kaba. Wi e kisi tranga èn krakti fu di wi abi a dyaranti taki Gado sa tan lobi wi.

14. Fu san ede Paulus ben abi na overtoigi taki Gado lobi Kresten ala di problema kan miti den?

14 Leisi Romesma 8:38, 39. San ben gi Paulus na overtoigi taki noti ben o man prati Kresten fu a lobi fu Gado? A de seiker taki den sani di Paulus srefi ben ondrofeni na ini en diniwroko, ben gi en wan moro krakti overtoigi taki problema no kan abi krakti tapu a lobi di Gado abi gi wi (2 Korentesma 11:23-27; Filipisma 4:13). Paulus ben sabi so srefi fu Yehovah en têgo prakseri èn fu den fasi fa A ben handri fosi nanga En pipel. Dede srefi kan wini a lobi di Gado abi gi den wan di dini en na wan getrow fasi? Kwetikweti! Gado sa tan memre den sortu getrow sma dati di dede èn a sa gi den wan opobaka te a ten doro gi dati.—Lukas 20:37, 38; 1 Korentesma 15:22-26.

15, 16. Taki fu wan tu sani di noiti no kan meki taki Gado e tapu fu lobi den getrow futuboi fu en.

15 Awansi sortu sari tori e pasa nanga wi na ini a ten disi — awansi na wan ongoloku di e swaki wi, wan takru siki di wi sa dede fu dati, noso wan rampu na ekonomia sei — noti kan pori a lobi di Gado abi gi en pipel. Makti engel, soleki a trangayesi engel di tron Satan, no kan meki Yehovah tapu fu lobi den getrow futuboi fu en (Yob 2:3). Tirimakti kan tapu a wroko fu den futuboi fu Gado, den kan poti den na strafu-oso, den kan handri takru nanga den, èn den kan kari den „sma di trawan no wani si na ai” (1 Korentesma 4:13). So wan bita-atifasi di den nâsi e sori sondro taki den abi reide fu dati, kan dwengi libisma fu tron wi feanti, ma a no man meki a Moro Hei Tiriman fu na universum drai baka gi wi.

16 Den sani di Paulus ben kari „sani di de now”, na situwâsi na ini a disiten seti fu sani noso „sani di o pasa” na ini a ten di e kon. Leki Kresten, wi no abi fu frede taki iniwan fu den sani disi sa pori a matifasi di Gado abi nanga en pipel. Ala di den makti na grontapu èn den ogri yeye makti na hemel e feti nanga wi, toku a getrow lobi fu Gado e gi wi krakti. No wan „hei noso dipi” no e hendri a lobi fu Gado, soleki fa Paulus e poti krakti na tapu. Iya, noti di kande kan broko wi saka, noso iniwan sani di kan abi wan bigi krakti na wi tapu, no kan prati wi fu a lobi fu Gado. So srefi no wan tra mekisani kan pori a matifasi di a Mekiman abi nanga den getrow futuboi fu en. A lobi fu Gado noiti no e misi; a de fu têgo.—1 Korentesma 13:8.

Warderi a Lobi Bun-ati fu Gado fu Têgo

17. (a) Fu san ede a „bun moro a libi” fu abi a lobi fu Gado? (b) Fa wi kan sori taki wi e warderi a lobi bun-ati fu Gado?

17 O prenspari a lobi fu Gado de gi yu? Yu e firi neleki David, di ben skrifi: „Bika yu lobi bun-ati bun moro a libi, mi eigi mofobuba sa prèise yu. Fu dati ede mi sa blesi yu mi heri libi langa; na ini yu nen mi sa opo mi anu”? (Psalm 63:3, 4). Fu tru, no wan sani de di a libi na ini a grontapu disi kan gi wi èn di bun moro leki fu abi a lobi fu Gado nanga a getrow matifasi fu en. Sortu wan fu den sani disi moro bun: a moro bun fu suku wan grontapuwroko di e pai furu moni noso a moro bun fu firi korostu èn koloku, fu di wi abi wan krosibei matifasi nanga Gado? (Lukas 12:15). Son Kresten ben musu teki a bosroiti fu drai baka gi Yehovah noso fu dede te den no ben o du dati. A sani dati pasa nanga furu Kotoigi fu Yehovah di ben de na ini den strafuman kampu fu den Nazi na a ten fu a di fu Tu Grontapufeti. Boiti wan tu Kresten brada fu wi nomo, den alamala bosroiti fu tan na ini a lobi fu Gado, èn den ben de klariklari fu dede efu dati ben musu pasa. Den wan di e tan na ini en lobi na wan getrow fasi, kan abi na overtoigi taki den sa kisi têgo libi fu Gado na ini a ten di e kon, wan sani di grontapu no man gi wi (Markus 8:34-36). Ma moro srefi leki têgo libi de ini a tori.

18. Fu san ede so furu sma wani têgo libi?

18 Ala di wi no man libi fu têgo sondro Yehovah, pruberi fu prakseri fa wan tumusi langa libi ben o de sondro wi Mekiman. A no ben o abi wan marki srefisrefi. Yehovah gi en pipel switi wroko fu du na ini den lasti dei disi. Fu dati ede wi kan frutrow na tapu taki te Yehovah, a Gran Sma di e meki den prakseri fu en kon tru, e gi wi têgo libi, dan a libi dati sa lai nanga moi sani èn nanga warti sani di wi kan leri èn di wi kan du (Preikiman 3:11). Awansi omeni sani wi sa leri na ini den dusundusun yari di de na wi fesi, noiti wi sa man frustan dorodoro san na „a dipi fu a gudu nanga a koni nanga a sabi fu Gado”.—Romesma 11:33.

A Tata Lobi Yu

19. Sortu dyaranti Yesus Krestes ben gi den disipel fu en di a ben de fu prati nanga den?

19 Tapu 14 Nisan 33 G.T., na a lasti neti di Yesus ben de nanga en 11 getrow apostel, dan a taki furu sani fu tranga den gi den sani di ben de na den fesi. Den alamala ben horibaka gi Yesus na a ten di a ben kisi tesi, èn ibriwan fu den ben firi a lobi Yesus ben abi gi den (Lukas 22:28, 30; Yohanes 1:16; 13:1). Ne Yesus gi den a dyaranti: „A Tata ensrefi lobi unu” (Yohanes 16:27). Den wortu dati trutru ben musu yepi den disipel fu kon frustan o bigi a lobi ben de di a hemel Tata fu den ben abi gi den.

20. Sortu fasti bosroiti yu abi, èn tapu sortu sani yu kan frutrow?

20 Furu sma di e libi na ini a ten disi dini Yehovah getrow someni tenti yari langa. A no de fu taki, dati bifo a kaba fu a godelowsu seti fu sani disi, furu tesi sa miti wi ete. Noiti no meki den sortu tesi noso problema dati meki yu tweifri na a getrow lobi di Gado abi gi yu. Wi no man poti nofo krakti tapu a tru tori disi: Yehovah lobi yu (Yakobus 5:11). Meki ibriwan fu wi tan du san wi musu du, ala di wi e tan gi yesi na wan getrow fasi na den komando fu Gado (Yohanes 15:8-10). Meki wi teki ibri okasi fu prèise en nen. Wi teki a bosroiti fu tan mati fu Yehovah fu di wi e begi èn fu di wi e studeri en Wortu. Meki wi du ala san wi man fu meki a bosroiti disi di wi teki, kon moro tranga. Awansi fa wi libi sa waka na ini a ten di e kon, efu wi e du ala san wi man fu plisi Yehovah, dan wi sa tan na ini vrede, ala di wi kan frutrow na tapu taki wi abi a lobi fu en di noiti no e misi.—2 Petrus 3:14.

Fa Yu Ben Sa Piki?

• Efu wi wani tan firi bun na yeye fasi èn tan tevrede nanga wisrefi, dan a lobi fu suma wi abi moro tranga fanowdu?

• Sortu sani noiti no o man meki Yehovah tapu fu lobi den futuboi fu en?

• Fu san ede a „bun moro a libi” fu kisi a lobi fu Yehovah?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 13]

Te wi e firi taki Gado no lobi wi moro, dan wi kan du muiti fu tyari wan kenki kon ini a tori dati

[Prenki na tapu bladzijde 15]

Paulus ben sabi fu san ede a ben kisi frufolgu