Go na content

Go na table of contents

Fu san ede wi musu de krin?

Fu san ede wi musu de krin?

Fu san ede wi musu de krin?

FURU sma abi den eigi denki fu krinfasi. Fu gi wan eksempre, te wan mama e taigi a pikin boi fu en fu wasi en anu nanga en fesi, dan a boi disi kan denki taki a musu poti en finga nomo na ondro a kran èn nati en mofobuba. Ma en mama sabi taki dati no bun nofo. A e teki a boi disi tyari go baka na ini a wasi-oso, èn a e gebroiki furu sopo nanga watra fu wasi en anu nanga en fesi kon krin. A mama no abi trobi efu a boi e bari krei!

A no de fu taki, dati na ala presi fu grontapu sma abi tra markitiki gi krinfasi. Furu sma kweki nanga difrenti denki fu krinfasi. Fosi, na ini furu kondre, den skoro ben krin èn ala sani ben waka na wan orga fasi na ini den skoro disi. A sani disi ben yepi den skoropikin fu kweki bun gwenti di abi fu du nanga krinfasi. Now, son skoroprasi lai nanga doti èn nanga broko sani. Den skoroprasi disi kwetikweti no gersi presi pe den pikin kan prei noso lusu a skin fu den. Na presi fu dati, den gersi doti-ipi. Èn fa a de nanga den klas? Darren, wan man di e sorgu taki ala sani tan krin na wan middelbaar skoro na ini Australia, ben taki: „Now wi e si doti na ini den klas sosrefi.” Te son skoropikin e kisi a komando fu „Piki doti sani fu a gron”, noso fu „Krin a doti presi”, dan den e si dati leki wan strafu. A problema de taki wan tu skoromeester e meki den skoropikin krin a presi te den wani strafu den.

Na a tra sei, te a abi fu du nanga krinfasi, dan bigisma no de wan bun eksempre ala ten. Dati de fu si na ini na aladei libi fu den noso na ini a fasi fa den e du bisnis. Fu gi wan eksempre, sma e meki wan lo morsu na ini publiki presi, èn a sani dati no moi fu si srefisrefi. Wan tu fabriki e pori a loktu, a gron, noso a watra. Ma fu taki en leti, a no den fabriki nanga den bisnis e pori den sani disi, ma na libisma srefi. A kan taki bigi-ai moro furu e meki taki sma e pori sani na heri grontapu èn taki furu takru sani e pasa sosrefi leki bakapisi fu dati. Ma wan tra sani di e tyari pori kon tu gi grontapu, na den morsu fasi di libisma abi. Wan sma di ben de driktoro fosi fu a Gemenebest fu Australia, ben agri nanga dati. A ben taki: „Ibriwan sma, man, uma noso pikin, musu de krin fu man abi wan bun gosontu.”

Toku, son sma e feni taki a krinfasi fu den na den eigi tori, èn taki nowan sma no musu bumui nanga dati. Ma dati de so trutru?

Wi no man taki nofo o prenspari krinfasi de te a abi fu du nanga a nyanyan fu wi. A no abi trobi efu wi e bai a nyanyan na wowoyo, efu wi e nyan en na wan restaurant, noso efu wi e nyan na wan mati fu wi. Den sma di e bori nyanyan èn den sma di e gi wi nyanyan, trutru musu de krin. Efu wi, noso den sma dati no e wasi wi anu, dan dati kan meki taki wi e kisi furu siki. Fa a de nanga den ati-oso, den presi di wi e fruwakti fu de den moro krin presi? A tijdschrift The New England Journal of Medicine ben skrifi taki son datra nanga son ati-oso zuster no e wasi den anu. A sani dati kande sa yepi wi fu frustan fu san ede den sikisma na ati-oso e kisi so furu siki. Sowan tin milyard Amerkan dala de fanowdu ibri yari fu dresi den siki disi. Wi abi leti te wi no wani taki wan sma e pori a gosontu fu wi nanga den morsu fasi fu en.

A de wan seryusu sani sosrefi te wan sma e pori a watra di wi e gebroiki fu dringi. A sma dati ben kan du so wan sani fu espresi noso fu di a no e broko en ede nanga trawan. Èn wi kan waka nanga sosofutu na sekanti, efu wi e si kande taki sma e libi leigi spoiti na baka di den ben gebroiki gi drugs? Kande wi musu aksi wisrefi wan sani di de moro prenspari srefi: Wi e sori krinfasi na ini wi eigi oso?

Suellen Hoy, skrifi wan buku di nen Chasing Dirt (Puru Doti). Na ini a buku disi a e aksi: „Wi de krin ete leki fosi?” A e piki: „Mi no denki so.” A e taki dati a krinfasi fu sma e lasi gowe, fu di den markitiki fu a libimakandra e kenki doronomo. Fu di sma no e tan na oso so furu moro, dati meki den e pai wan tra sma nomo fu krin na oso gi den. Leki bakapisi fu dati, sma no e si en leki wan prenspari sani moro fu tan hori sani krin. „Mi no e krin a wasi-oso, mi e krin misrefi”, na so wan man ben taki. „Awansi mi oso doti, dan toku misrefi krin.”

Ma krinfasi no abi fu du nomo nanga san wi e du fu tan krin na dorosei. A abi fu du nanga ala den sani di wi musu du fu man libi wan gosontu libi. A abi fu du sosrefi nanga a fasi fa wi e si bun gwenti nanga gronprakseri èn na anbegi fu wi. Meki wi luku fu san ede dati de so.