Go na content

Go na table of contents

A Tetragrammaton na ini a Septuaginta

A Tetragrammaton na ini a Septuaginta

A Tetragrammaton na ini a Septuaginta

A TETRAGRAMMATON, dati wani taki, den fo Hebrew letter יהוה (YHWH), e prenki a nen fu Gado, Yehovah. Wan heri pisi ten, sma ben e bribi taki a Tetagrammaton no ben skrifi na ini den kopi fu a Septuaginta (den Hebrew Buku fu Bijbel di vertaal na ini Grikitongo fu owruten). Fu dati ede, den sma disi ben feni taki den skrifiman fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel no ben e gebroiki a nen fu Gado na ini den buku fu den te den ben e teki wortu fu den Hebrew Buku fu Bijbel.

Na ini den pikinmoro wán hondro yari di pasa, ondrosukuman feni wan tu sani di tyari kon na krin taki a nen fu Gado ben skrifi trutru na ini a Septuaginta. Wan buku e taki: „Den Dyu di ben e taki Grikitongo, trutru ben wani taki a santa nen fu Gado ben musu tan soifri soleki fa a ben de. Fu dati ede, di den ben e vertaal a Hebrew Bijbel go na ini Grikitongo, dan den teki a Tetragrammaton abra soleki fa a ben de.”

A pisi fu wan papirus di de fu si na a kruktu-anusei fu a bladzijde disi, na wán nomo fu den someni trawan di de ete. Sma feni a pisi papirus disi na a presi Oxyrhynchus, na ini Egepte, èn den gi en a nomru 3522. A pisi papirus disi de fu a fosi yarihondro G.T. * A bradi 7 centimeter, a langa 10,5 centimeter èn wan pisi fu Yob 42:11, 12 skrifi na tapu. Na tapu a fowtow, wan lin hari lontu a Tetragrammaton di skrifi nanga Hebrew letter fu owruten. *

Sobun, a de so taki a nen fu Gado ben skrifi na ini den fosi kopi fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel? A sabiman George Howard e taki: „A Tetragrammaton ben skrifi ete na ini den kopi fu a Griki Bijbel [a Septuaginta] di a fosi kerki ben gebroiki. Fu dati ede wi kan bribi taki den skrifiman fu a Nyun Testamenti ben libi a Tetragrammaton leti so na ini den bijbeltekst te den ben e teki wortu fu den Buku fu Bijbel.” Soleki fa a sori, dan wan syatu pisi ten baka dati sma di ben e meki kopi fu Bijbel, poti tra nen, soleki Kyʹri·os (Masra) nanga The·osʹ (Gado) na ini a presi fu a nen fu Gado.

[Futuwortu]

^ paragraaf 4 Fu kon sabi moro fu den pisi papirus di sma feni na a presi Oxyrhynchus, dan yu kan luku De Wachttoren fu 15 februari 1992, bladzijde 26-28.

^ paragraaf 4 Efu yu wani si tra eksempre fu a nen fu Gado na ini Griki Bijbel fu owruten, dan yu kan luku a Nieuwe-Wereldvertaling van de Heilige Schrift—met studieverwijzingen, appendix 1C.

[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 30]

Courtesy of the Egypt Exploration Society