Go na content

Go na table of contents

San na hel trutru?

San na hel trutru?

San na hel trutru?

AWINSI san a wortu „hel” e meki yu prakseri, furu sma e bribi taki hel na wan presi pe sma e kisi strafu gi den sondu di den du. Bijbel e taki disi fu sondu èn a bakapisi fu dati: „Nanga wán man, sondu ben kon na grontapu èn nanga sondu dede kon, èn na so dede panya go na ala libisma, fu di den alamala ben sondu” (Romesma 5:12). Bijbel e taki sosrefi: „Sondu e pai nanga dede” (Romesma 6:23). Dede na a strafu gi sondu. Sobun, fu man kon sabi san na hel trutru, dan a de prenspari fu poti na aksi: San e pasa nanga wi te wi dede?

A de so taki wan sani na ini wan sma e tan na libi na wan noso tra fasi èn e libi go doro te a sma dede? San na hel, èn sortu sma e go drape? Den sma di de na ini hel abi howpu taki den kan komoto fu dati? Bijbel e taki fa sani de trutru èn a e gi den yoisti piki tapu den aksi disi.

Libi de, baka te wan sma dede?

A de so taki wan sani na ini wi, namku wan sili noso wan yeye, e libi go doro te a skin dede? Prakseri na sortu fasi a fosi libisma, Adam, ben kon na libi. Bijbel e taki: „Yehovah Gado ben go moro fara fu teki doti fu a gron meki libisma èn fu bro a libibro na ini en noso-olo” (Genesis 2:7). A no de fu taki dati a bro di a ben e bro ben hori en na libi. Ma „a libibro” di Gado ben gi en, no ben wani taki nomo taki Gado ben bro loktu na ini den fokofoko fu en. A ben wani taki dati Gado ben gi en a krakti di meki a kon na libi, namku „a krakti fu libi”. A krakti disi de na ini ala libisani na grontapu (Genesis 6:17; 7:22). Bijbel e kari a krakti disi di e meki a skin kon na libi, „yeye” (Yakobus 2:26). Wi kan agersi a yeye dati nanga a stroom di e meki wan masyin noso wan wrokosani bigin wroko. Soleki fa a stroom noiti no e kon gersi den sani di a e gi krakti fu wroko, na so a libikrakti no e kon gersi den sani di a e gi krakti fu kon na libi. A krakti no abi fasi nanga maniri, èn a no abi frustan.

San e pasa nanga a yeye te wan sma dede? Psalm 146:4 e taki: „En yeye e komoto gowe, a e go baka na en gron; na a dei dati den prakseri fu en e lasi gowe.” Te wan sma dede, dan a yeye fu en no e libi go doro na wan tra presi leki wan yeye mekisani. A „e drai go baka na a tru Gado di ben gi en” (Preikiman 12:7). Iniwan howpu di a sma dati abi fu kon na libi baka na ini a ten di e kon, de soso na ini Gado anu now.

Den owruten Griki filosofiaman Sokrates nanga Plato ben e bribi taki wan sili na ini wan sma e libi go doro te a sma dede, èn den ben e bribi sosrefi taki a sili dati noiti no man dede. San Bijbel e leri wi fu a sili? Adam „ben tron wan libi sili”, na so Genesis 2:7 e taki. Adam no ben kisi wan sili; a ben de wan sili. Libisma de sili. Bijbel e taki dati wan sili e du wroko, taki a e lostu nyanyan. A e taki tu dati sma ben kan tyari wan sili gowe nanga tranga, sosrefi taki wan sili e firi fu sribi, èn so moro fara (Lefitikus 23:30; Deuteronomium 12:20; 24:7; Psalm 119:28). Iya, a libisma srefi na wan sili. Te wan sma e dede, a sili dati e dede.—Esekièl 18:4.

Efu dati de so, dan san na a situwâsi fu den dedewan? Di Yehovah ben leisi krutu gi Adam, dan a ben taki: „Doti yu de èn na doti yu sa drai go baka” (Genesis 3:19). Pe Adam ben de bifo Gado ben meki en fu a doti fu a gron èn bifo a gi en libi? We, a no ben de kwetikweti! Di Adam dede, dan agen a ben de sondro libi soleki fa a ben de sondro libi bifo Gado ben meki en. Preikiman 9:5, 10 e sori krin san na a situwâsi fu den dedewan. Drape wi e leisi: „Dem dede soema no sabi noti . . . No wan wroko efoe wrokosani efoe koni efoe sabi de na ini da grebi pe joe sa go” (Da Bijbel na ini Sranantongo). Te Bijbel e taki fu wan sma taki a dede, dan dati wani taki dati a sma de sondro libi. Den dedewan no sabi noti, den no e firi noti, èn den no kan prakseri noti.

A de wan presi pe sma e kisi skin-ati fu têgo, noso a de a grebi?

Fu di den dedewan no sabi noti èn no e firi noti, meki a no kan de so taki hel na wan presi fu faya pe ogri sma e kisi skin-ati baka te den dede. San na hel dan? Te wi e ondrosuku san ben pasa nanga Yesus baka te a dede, dan dati sa yepi wi fu feni a piki tapu na aksi disi. A Bijbel skrifiman Lukas e fruteri: „Gado no ben libi [Yesus] na ini Hades [hel, Da Bijbel na ini Sranantongo] èn taki en skin no ben kisi pori” * (Tori fu den Apostel 2:31). San na a hel pe Yesus srefi ben go? Na apostel Paulus ben skrifi: „Wan fu den . . . sani di mi ben gi unu, . . . na taki Krestes dede gi den sondu fu wi akruderi den Buku fu Bijbel, èn taki den beri en, iya, taki a kisi wan opobaka na tapu a di fu dri dei akruderi den Buku fu Bijbel” (1 Korentesma 15:3, 4). Sobun, Yesus ben de na ini hel, a grebi, ma a no ben tan drape, bika Gado ben gi en wan opobaka.

Prakseri fu a regtfardiki man Yob di ben nyan furu pina. Fu di a no ben wani pina moro, meki a begi nanga en heri ati: „Suma sa gi mi a grani disi, taki yu ben sa kibri mi na ini hel [Syeol], taki yu ben sa kibri mi teleki na atibron fu yu pasa?” * (Yob 14:13, Douay Version) A de so taki Yob ben wani go na ini wan faya presi fu suku kibri? Kwetikweti! Yob ben sabi taki „hel” na a grebi, èn taki a no ben o pina moro efu a ben go drape. Sobun, a hel di Bijbel e taki fu en, na a grebi fu libisma pe bun sma èn sosrefi ogri sma e go.

Helfaya e pori sani krinkrin?

A ben kan de so taki a faya fu hel e prenki a kisi di wan sani e kisi pori krinkrin? Fu sori a difrenti na mindri faya nanga Hades, noso hel, dan Bijbel e taki: „Dede nanga Hades ben fringi go na ini a se fu faya.” „A se” di kari dyaso, no de wan trutru se, bika dede nanga hel (Hades) di e fringi go na ini, no de sani di kan bron trutru. „[A se fu faya] disi wani taki a di fu tu dede”. Te wan sma e dede a di fu tu dede, dan a no abi nowan enkri howpu fu kisi wan opobaka.—Openbaring 20:14.

A se fu faya wani taki a srefi leki „a faya fu Gehena [hel faja, Da Bijbel na ini Sranantongo]” di Yesus ben taki fu en (Mateyus 5:22; Markus 9:47, 48). A wortu Gehena de 12 leisi na ini den Kresten Griki Buku fu Bijbel, èn a abi fu du nanga a lagipresi fu Hinom, dorosei fu den skotu fu Yerusalem. Di Yesus ben de na grontapu, dan sma ben gebroiki a lagipresi disi fu trowe doti. „Drape sma ben e trowe den dedeskin fu ogriman, den dedeskin fu meti, èn sosrefi iniwan tra sortu doti” (Smith’s Dictionary of the Bible). A faya ben tan bron, fu di den sma ben e trowe swarfu na tapu a doti fu meki a bron. Yesus ben gebroiki a lagipresi dati na wan yoisti fasi leki wan prenki fu têgo pori.

Soleki fa Gehena e prenki têgo pori, na so a se fu faya e prenki têgo pori tu. Dede nanga Hades e „fringi go na ini” a se fu faya. Dati wani taki dati den no sa de moro te libisma sa kon fri fu sondu èn sosrefi fu dedestrafu. Sondari di e sondu fu espresi sondro fu abi berow sa kisi a „porsi” fu den tu na ini a se dati (Openbaring 21:8). Den sma dati sosrefi sa kisi pori fu têgo. Tra fasi leki dati, den sma di de na ini a prakseri fu Gado èn di de na ini hel, a grebi fu libisma, sa abi wan kefalek moi tamara.

Hel sa kon leigi!

Openbaring 20:13 e taki: „A se ben gi den dedewan abra di ben de na en ini, èn dede nanga Hades ben gi den dedewan abra di ben de na den ini.” Iya, a hel di Bijbel e taki fu en, sa kon leigi. Soleki fa Yesus ben pramisi, dan „a yuru e kon pe ala sma di de na ini den memregrebi, sa yere [Yesus] sten èn sa kon na doro” (Yohanes 5:28, 29). Aladi den no de moro na nowan fasi now, toku milyunmilyun fu den dedewan disi di de na ini a prakseri fu Yehovah Gado, sa kisi wan opobaka. A sa meki den kon na libi baka na ini wan nyun paradijs na grontapu.—Lukas 23:43; Tori fu den Apostel 24:15.

Na ini a nyun grontapu fu Gado, den sma di kisi wan opobaka èn di e gi yesi na den regtfardiki wet fu Gado, noiti sa abi fu dede moro (Yesaya 25:8). Yehovah „sa figi puru ala watra na den ai, èn dede no sa de moro, nowan sari, nowan babari, nowan pen no sa de moro”. Fu taki en leti, „den fositen sani pasa kaba” (Openbaring 21:4). Dati trutru de wan moi howpu gi den wan na ini hel, noso na ini „den memregrebi”! A blesi disi trutru na wan sani di musu gi wi deki-ati fu teki moro sabi fu Yehovah Gado èn fu en Manpikin, Yesus Krestes.—Yohanes 17:3.

[Futuwortu]

^ paragraaf 10 Na ini Da Bijbel na ini Sranantongo, a Griki wortu Hades vertaal nanga „hel” na ini feifi bijbeltekst fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel di abi a wortu dati. Na ini Lukas 16:19-31 den gebroiki a wortu pina, ma a heri tori disi na wan agersitori. Luku kapitel 88 fu a buku A moro bigi man di oiti ben libi, di Yehovah Kotoigi tyari kon na doro.

^ paragraaf 11 A Hebrew wortu Syeol de 65 leisi na ini den Hebrew Buku fu Bijbel, èn na ini Da Bijbel na ini Sranantongo a vertaal na son presi nanga „hel”, „grebi”, nanga „peti”.

[Prenki na tapu bladzijde 5]

Yob ben e begi efu a ben kan kibri na ini hel

[Prenki na tapu bladzijde 6]

A faya fu Gehena e prenki têgo pori

[Prenki na tapu bladzijde 7]

’Den sma di de na ini den memregrebi sa kon na doro’