Go na content

Go na table of contents

No tapu nanga a kon di wi e kon makandra

No tapu nanga a kon di wi e kon makandra

No tapu nanga a kon di wi e kon makandra

„No meki wi libi fa wi kom makandra, so leki som soema gwenti foe doe”, na so Bijbel e taki, „ma meki wi vermane makandra, en moro srefi, bikasi oen si da dei kom krosibei” (Hebrewsma 10:25, Da Bijbel na ini Sranantongo). A krin fu si taki tru anbegiman musu kon makandra na wan presi fu anbegi fu ’poti prakseri na makandra, so taki wi e tranga makandra fu sori lobi èn fu du bun wroko’.—Hebrewsma 10:24.

DI NA apostel Paulus ben skrifi den wortu dati na ini a fosi yarihondro Gewoon Ten, dan den Dyu ben e anbegi Gado na ini wan kefalek moi tempel di ben de na ini Yerusalem. Snoga ben de tu na a ten dati. Yesus ben „gi leri na ini wan snoga èn na ini a tempel, pe ala den Dyu [ben] e kon makandra”.—Yohanes 18:20.

Sortu konmakandra presi Paulus ben abi na prakseri di a ben gi Kresten a rai fu kon makandra èn fu gi makandra deki-ati? Fa den bigi kerki gebow fu Krestenhèit e kruderi nanga a tempel seti na ini Yerusalem? O ten sokari Kresten bigin kon makandra na ini bigi kerki gebow?

’Wan oso gi Gado nen’

A buku Exodus na a fosi Bijbel buku di e taki fu a fasi fa Gado ben wani taki sma ben musu meki wan presi pe den ben kan anbegi en. Yehovah Gado ben taigi a pipel fu en di a ben teki, namku den Israelsma, fu bow „a tabernakel”, noso „a tenti fu konmakandra”. Sma ben musu poti na ark fu na frubontu na ini a tenti disi, makandra nanga tra santa wrokosani. „A glori fu Yehovah ben furu a tabernakel” di a tempel disi ben klari na ini 1512 b.G.T. Moro leki 400 yari langa, a tenti dati di sma ben kan tyari fu a wan presi go na a trawan, ben de a moro prenspari sani na ini a seti di Gado ben poti so taki sma ben kan anbegi En (Exodus, kapitel 25-27; 40:33-38). Bijbel e kari a tenti disi sosrefi „a tempel fu Yehovah”, noso „na oso fu Yehovah”.—1 Samuel 1:9, 24.

Bakaten, di David ben de kownu na ini Yerusalem, dan a taigi Yehovah taki a ben e angri fu bow wan trutru oso gi Yehovah, so taki Yehovah ben kan kisi glori. Ma fu di David ben de wan fetiman, meki Yehovah taigi en: „Yu no sa bow wan oso gi mi nen.” Na presi fu dati Yehovah meki David en manpikin Salomo bow a tempel (1 Kroniki 22:6-10). Salomo ben gi a tempel abra na Yehovah na ini 1026 b.G.T., baka di a ben teki seibi nanga afu yari fu bow a tempel disi, dan Yehovah ben feni a gebow disi bun, èn a ben taki: „Mi meki kon santa na oso disi di yu bow fu di mi poti mi nen drape te ten di no skotu; èn mi ai nanga mi ati trutru sa sori fu de drape fu têgo” (1 Kownu 9:3). So langa leki den Israelsma ben e tan getrow, Yehovah ben o feni na oso dati bun. Ma efu den ben tapu fu du san bun, dan Yehovah no ben o feni a presi dati bun moro, èn ’a presi srefi ben o tron ipi fu broko ston’.—1 Kownu 9:4-9; 2 Kroniki 7:16, 19, 20.

Baka wan pisi ten, den Israelsma drai baka trutru gi a tru anbegi (2 Kownu 21:1-5). „Sobun, [Yehovah] opo a kownu fu den Kaldeasma teige den, èn a . . . bron na oso fu a tru Gado èn a broko a skotu fu Yerusalem puru; èn ala den toren pe sma ben tan na ini bron nanga faya èn sosrefi ala den warti sani na ini, so taki a ben kan tron wan brokopresi. Boiti dati, a tyari den wan di no ben lasi den libi nanga yepi fu a feti-owru, gowe na ini katibo na Babilon, èn den ben tron futuboi fu en, èn fu den manpikin fu en.” Soleki fa Bijbel e sori, dan a sani disi pasa na ini 607 b.G.T.—2 Kroniki 36:15-21; Yeremia 52:12-14.

Soleki fa a profeiti Yesaya ben taki na fesi, dan Gado opo Kownu Sirus fu Persia fu fri den Dyu fu a makti fu Babilon (Yesaya 45:1). Baka di den ben de na ini katibo 70 yari langa, dan den drai go baka na Yerusalem na ini 537 b.G.T., fu bow a tempel baka (Esra 1:1-6; 2:1, 2; Yeremia 29:10). Difrenti sani ben meki taki a wroko no ben man du soleki fa den ben wani, ma te fu kaba a tempel ben klari na ini 515 b.G.T., èn a soifri anbegi fu Gado ben seti baka. Aladi a tempel disi no ben de so moi leki a di fu Salomo, toku a tan pikinmoro 600 yari. Ma a tempel disi ben lasi a moifasi fu en te fu kaba, fu di den Israelsma no ben e poti prakseri na a anbegi fu Yehovah. Di Yesus Krestes ben de na grontapu, dan Kownu Herodes poti sma na wroko fu bow a tempel baka. San ben o pasa nanga a tempel disi?

’Nowan ston sa tan na tapu a trawan’

Di Yesus ben e taki fu a tempel na ini Yerusalem, dan a taigi den disipel fu en: „Kwetikweti nowan ston sa tan na tapu a trawan, di den no sa broko puru (Mateyus 24:1, 2). Na ini 70 G.T., den legre fu den Romesma ben kon fu poti wan kaba na a opruru fu den Dyu, èn a presi di sma ben si furu yarihondro langa leki a prenspari presi fu na anbegi fu Gado, kisi pori. Dati ben pasa soleki fa Yesus ben taki na fesi. * Noiti a tempel dati bow baka. Na ini a di fu seibi yarihondro, a Moslim presi fu anbegi di sma sabi leki Rotskoepel, ben bow drape, èn teleki a dei fu tide, a gebow disi e tanapu tapu a presi pe a tempel fu den Dyu ben de.

Pe den den bakaman fu Yesus ben sa musu anbegi Gado? Den fosi Dyu Kresten ben o tan anbegi Gado na a tempel di ben o kisi pori heri esi? Pe den Kresten di no ben de Dyu ben o anbegi Gado? Den kerki gebow fu Krestenhèit ben musu teki a presi fu a tempel? A takimakandra di Yesus ben abi nanga a Samaria-uma e meki wi kon frustan a tori disi moro bun.

Furu hondro yari langa, den Samariasma ben e anbegi Gado na ini wan bigi tempel na tapu a Geresimbergi na ini Samaria. Na Samaria-uma ben taigi Yesus: „Den fositen tata fu wi ben anbegi na tapu a bergi disi, ma unu e taki dati Yerusalem na a presi pe sma musu anbegi Gado.” Ne Yesus taigi en: „Bribi mi, uma: A yuru e kon te no na tapu a bergi disi, no na Yerusalem unu sa anbegi a Tata.” Wan trutru tempel no ben o de fanowdu moro na ini na anbegi fu Yehovah, bika Yesus ben taki: „Gado na wan yeye, èn den sma di e anbegi en, musu anbegi en nanga yeye èn nanga waarheid” (Yohanes 4:20, 21, 24). Bakaten na apostel Paulus ben taigi den Ateinesma: „A Gado di meki grontapu nanga ala sani na ini, En di de Masra fu hemel nanga grontapu, no e tan na ini tempel di anu meki.”—Tori fu den Apostel 17:24.

A krin fu si taki den kerki gebow fu Krestenhèit no abi noti fu du nanga a tempel seti fu a ten bifo den Kresten. Èn a no ben de fanowdu taki den Kresten fu a fosi yarihondro ben bow den sortu presi disi. Ma baka di den apostel dede, dan sma bigin fadon komoto fu a tru bribi, soleki fa dati ben taki na fesi (Tori fu den Apostel 20:29, 30). Furu yari bifo Kèiser Constantijn fu Rome ben teki a Kresten bribi na ini 313 G.T., soleki fa sma e taki dati, dan den sokari Kresten ben bigin poti den leri fu Krestes na wan sei.

Constantijn ben de wan fu den sma di ben meki taki a sokari „Krestendom” bigin moksi ensrefi nanga a heiden bribi fu den Romesma. A buku The Encyclopædia Britannica e taki: „Constantijn srefi ben poti sma na wroko fu meki dri bun bigi Kresten kerki na ini Rome, namku: St. Peter’s, St Paul’s Outside the Walls, nanga St. John’s Lateran. Na en . . . ben kon nanga na idea fu bow wan kerki na wan fasi di gersi wan kroisi. Na ini a pisi ten fu den Mindri Yarihondro, sma ben e bow kerki na a fasi dati. A St. Peter’s Basilica na ini Rome meki kon bun baka, èn na ini a ten disi, sma e si en ete leki a moro prenspari kerki fu a Lomsu Kerki.

„A Kerki ben teki wan tu gwenti nanga fasi fu anbegi abra di sma ben abi na ini a pisi ten bifo a Kresten bribi ben seti na ini Rome”, na so historia skrifiman Will Durant e taki. Dati ben de so tu nanga „a fasi fa a bigi kerki bow”. Fu a di fu tin yarihondro te go miti a di fu 15 yarihondro, sma bigin bow bun furu kerki nanga kathedraal, èn den gebow disi ben abi ala sortu pranpran. Na a ten dati furu fu den kerki gebow fu Krestenhèit ben meki, èn now sma e si den gebow disi leki monumenti di ben bow na wan kefalek koni fasi.

A tru taki sma ala ten e kisi krakti na yeye fasi nanga deki-ati sosrefi fu di den e anbegi Gado na ini wan kerki? „Den sani di mi ben e leri na kerki ben soi, èn mi ben e kon weri fu den”, na so Francisco fu Brasyonkondre e taki. „Ala sonde te mi ben de na kerki, dan a srefi seremonia ben e hori sondro taki mi ben e leri wan sani, èn a sani disi no ben e yepi mi na nowan enkri fasi. Mi ben breiti te kerki ben kaba.” Toku tru bribiman e kisi a komando fu kon makandra. Na sortu fasi den ben musu kon makandra?

„A gemeente di de na ini na oso fu den”

Wi kan kon sabi na sortu fasi Kresten musu kon makandra te wi e luku fa den fosi Kresten ben e kon makandra. Den Buku fu Bijbel e sori taki den ben gwenti fu kon makandra na ini oso fu sma. Fu gi wan eksempre, na apostel Paulus ben skrifi: „Gi Preska nanga Akwila odi gi mi, di de wrokoman leki mi na ini Krestes Yesus, èn gi a gemeente odi di de na ini na oso fu den” (Romesma 16:3, 5; Kolosesma 4:15; Fileimon 2). A Griki wortu di wani taki „gemeente” (ek·kle·siʹa) vertaal leki „kerki” na ini wan tu bijbelvertaling, soleki a Da Bijbel na ini Sranantongo. A wortu disi no abi fu du nanga wan gebow, ma a abi fu du nanga wan grupu fu sma di kon makandra fu du a srefi sani (Tori fu den Apostel 8:1; 13:1). Tru Kresten no abi kerki gebow nanga furu pranpran fanowdu fu man anbegi Gado.

Fa sma ben e hori konmakandra na ini den fosi Kresten gemeente? A disipel Yakobus e gebroiki wortu di e komoto fu a Griki wortu sy·na·go·ge di wani taki ’snoga’ fu taki fu wan Kresten konmakandra (Yakobus 2:2, futuwortu). A Griki wortu disi wani taki „wan tyari kon makandra”, èn sma e gebroiki a wortu di wani taki ek·kle·siʹa, na presi fu a wortu dati. Ma baka wan pisi ten, sma bigin gebroiki a wortu di wani taki „snoga”, fu taki fu a presi noso a gebow pe sma ben e hori a konmakandra. Den fosi Dyu Kresten ben sabi san ben e pasa na ini wan snoga. *

Den Dyu ben gwenti fu kon makandra na ini a tempel na ini Yerusalem fu hori den alayari fesa fu den, ma den ben e gebroiki den snoga leki presi pe den ben kan kon leri sabi Yehovah èn pe den ben kan kisi leri fu a Wet. Soleki fa a sori, dan den Dyu ben e begi na ini den snoga, èn den ben e leisi den Buku fu Bijbel. Boiti dati, den ben e fruklari bijbeltekst èn den ben e gi makandra deki-ati. Di Paulus nanga tra sma di ben de nanga en ben go na ini wan snoga na ini Antiokia, „dan a fesiman opziener fu a snoga seni taigi den: ’Mansma, brada efu iniwan fu unu wani taki wan wortu fu gi a pipel tranga, dan taki dati’” (Tori fu den Apostel 13:15). Te den fosi Dyu Kresten ben e kon makandra na ini oso fu sma, dan a no de fu taki dati den ben e du den srefi sani dati, èn na so fasi den konmakandra fu den ben e meki sma kon sabi Bijbel moro bun èn den ben e yepi sma fu kisi krakti na yeye fasi.

Konmakandra di de fu gi makandra tranga

Neleki den fosi Kresten, Yehovah Kotoigi na ini a ten disi e kon makandra na presi fu anbegi di no abi nowan enkri pranpran, èn den e du dati fu man kisi leri fu Bijbel èn fu man abi bun demakandra nanga den brada nanga sisa fu den. Furu yari langa den ben e kon makandra soso na ini oso fu sma, èn dati e pasa ete na son presi. Ma now, moro leki 90.000 gemeente de, èn den presi pe den gwenti fu kon makandra, den e kari Kownukondre zaal. Den gebow disi a no diri gebow, èn den no gersi kerki gebow tu. Den bun fu hori konmakandra na ini, èn den no abi tumusi furu pranpran. Moro furu a de so taki sowan 100 noso 200 sma kan kon makandra na ini den gebow disi na den ala wiki konmakandra, fu man arki èn fu man leri sani di e komoto fu a Wortu fu Gado.

Furu fu den gemeente fu Yehovah Kotoigi e kon makandra dri leisi na ini wan wiki. Na wan fu den konmakandra disi wan publikitaki e hori di abi fu du nanga wan tori di e hari sma prakseri na a ten dati. Baka dati wan studie e hori di abi fu du nanga wan Bijbel tori noso wan profeititori, èn a studie disi e hori nanga yepi fu a Waktitoren tijdschrift. Na wan tra konmakandra wan skoro e hori di seti fu gi sma leri fa fu pristeri a Bijbel boskopu. Baka a skoro dati wan konmakandra e hori spesrutu fu gi sma bun rai fa fu du a Kresten diniwroko. Wán leisi wan wiki, Kotoigi e kon makandra sosrefi na ini pikin grupu fu studeri Bijbel na ini sma oso. Ibriwan sma kan kon na den konmakandra disi. Sma noiti no abi fu poti kolekte.

Francisco di ben kari na ini a bigin, ben feni taki den konmakandra di e hori na a Kownukondre zaal trutru e tyari wini kon gi en. A e taki: „A fosi konmakandra presi pe mi ben go ben de wan moi gebow na mindrisei fu wan foto pe wan lo wenkri de, èn mi ben firi bun di mi gowe libi a zaal. Den sma di ben de na a konmakandra ben sori bun-ati gi mi, èn mi ben kan si taki den ben lobi makandra. Mi no ben man wakti fu go drape baka. Fu taki en leti, mi noiti misi wan konmakandra sensi a dei dati. Mi e leri furu na den Kresten konmakandra disi, èn den e yepi mi fu kisi wan moro bun yeye fasi. Srefi te mi e firi brokosaka son leisi, dan mi e go na a Kownukondre zaal fu di mi abi a fasti overtoigi taki mi sa firi moro bun te mi e drai go baka na oso.”

Yu tu sa kisi okasi fu kon sabi Bijbel, fu abi bun demakandra, èn fu prèise Gado te yu e go na den konmakandra fu Yehovah Kotoigi. Wi e gi yu wan switi kari fu go na a Kownukondre zaal di de krosibei fu yu oso. Yu sa breiti taki yu du dati.

[Futuwortu]

^ paragraaf 11 Den Romesma ben pori a tempel dorodoro. A skotu di den Dyu e kari a Klaagmuur, pe furu Dyu di komoto fu farawe kondre e kon fu begi, no de wan pisi fu a tempel dati. A de wan pisi fu a skotu fu a tempel fesidyari nomo.

^ paragraaf 20 A ben kan de so taki den snoga ben seti na a ten di den Israelsma ben de na ini katibo na Babilon 70 yari langa, na a ten di wan tempel no ben de. A ben kan de so tu taki den snoga disi ben seti syatu baka di den Israelsma ben komoto na ini katibo, aladi den ben e meki a tempel. Na a ten fu a fosi yarihondro, ibri foto na ini Palestina ben abi en eigi snoga, èn den moro bigi foto ben abi moro leki wán.

[Prenki na tapu bladzijde 4, 5]

A tabernakel ben e dini leki a moro prenspari presi pe sma ben e anbegi Yehovah, èn bakaten sma ben e anbegi Gado na ini den tempel

[Prenki na tapu bladzijde 6]

A kerki St. Peter’s Basilica na ini Rome

[Prenki na tapu bladzijde 7]

Den fosi Kresten ben e kon makandra na ini oso fu sma

[Prenki na tapu bladzijde 8, 9]

Yehovah Kotoigi e hori Kresten konmakandra na ini oso fu sma èn na Kownukondre zaal