Go na content

Go na table of contents

Wi e tron moro bun leriman te wi abi a gwenti fu studeri

Wi e tron moro bun leriman te wi abi a gwenti fu studeri

Wi e tron moro bun leriman te wi abi a gwenti fu studeri

„Prakseri bun fu den sani disi, teki den krinkrin na ini yu, so taki ala sma kan si taki yu e go na fesi. Poti prakseri doronomo na yusrefi èn na den sani di yu e leri sma.”​—1 TIMOTEYUS 4:15, 16.

1. San wi kan taki fu a ten di wi wani gebroiki fu studeri?

„GI ALA sani wan fasti ten de”, na so Bijbel e taki na ini Preikiman 3:1. Na so a de tu nanga a studeri di wi musu studeri. Furu sma feni taki a tranga fu prakseri bun fu yeye afersi, efu a no de a yoisti ten fu du dati noso efu den no de na a yoisti presi. Fu gi wan eksempre, kon meki wi taki dati yu ben wroko heri dei, yu kon na oso, dan yu nyan wan steifi preti nyanyan. Baka dati, yu e go sidon na tapu wan sturu di switi fu sidon na ini, leti na fesi a telefisi. Yu denki taki yu ben sa abi a firi fu studeri na a momenti dati? We, a no sori so. Sobun, san yu musu du? A de krin taki efu wi wani kisi wini trutru fu a gwenti di wi abi fu studeri, dan a prenspari fu poti prakseri na a yuru di wi e du dati èn sosrefi na a presi pe wi e du dati.

2. Sortu ten sori fu de a moro bun ten gi wan sma fu studeri?

2 Furu sma feni taki a moro bun ten gi den fu studeri, na fruku mamanten, te den man poti den prakseri dorodoro na san den e studeri. Son sma e gebroiki syatu pisi ten na brekten fu studeri pikinso. Luku grantangi san Bijbel e taki fu ten di sma kan gebroiki gi prenspari yeye afersi, soleki fa den eksempre di e kon now, e sori. Kownu David fu Israel fu owruten, ben skrifi: „Meki mi yere yu lobi bun-ati na mamanten, bika mi poti mi frutrow na yu tapu. Meki mi kon sabi a pasi di mi musu waka, bika mi opo mi sili go na yu” (Psalm 143:8). Na a srefi fasi, a profeiti Yesaya ben sori taki a ben e frustan o prenspari a de fu studeri: „A Soeverein Masra Yehovah srefi gi mi a tongo fu den wan di kisi leri, so taki mi kan sabi fa fu piki den wan di weri, nanga wan wortu. A e wiki ibri mamanten baka; a e wiki mi yesi fu yere leki den wan di kisi leri.” Den pisi tori disi e leri wi taki wi musu teki ten fu studeri, sosrefi wi musu teki ten fu taki nanga Yehovah komoto fu wi ati. Ala den sani disi wi musu du te wi man denki krin fu sani, awansi sortu yuru fu a dei wi e du dati.—Yesaya 50:4, 5; Psalm 5:3; 88:13.

3. Fa wi musu seti sani fu kan kisi wini te wi e studeri?

3 Wan tra sani di kan yepi wi fu studeri na wan bun fasi, na fu luku bun fu no go sidon na tapu sturu noso kanape di switi fu sidon na tapu. Na so fasi wi no sa man poti prakseri dorodoro te wi e studeri. Wi musu studeri na so wan fasi taki a makriki gi wi frustan fu teki san wi e leri. Ma soleki fa a sori, dan furu tron dati no sa pasa efu wi sidon na tapu wan tumusi switi sturu. Te wi e studeri, noso te wi e teki ten fu denki dipi fu san wi leri, dan a bun tu fu du dati na wan presi pe furu babari no de, noso pe sani no de di kan puru wi prakseri na san wi e du. Sosrefi wi no sa abi tumusi bun bakapisi te wi e pruberi fu studeri aladi wi e arki a radio, noso e luku telefisi, noso te den pikin fu wi e lontu wi, aladi den e suku fu hari wi prakseri. Te Yesus ben wani denki dipi fu sani, dan a ben e go na wan tiri presi pe tra sma no ben de. A ben sori tu taki a bun fu suku wan presi pe wi kan de wi wawan te wi wani begi.—Mateyus 6:6; 14:13; Markus 6:30-32.

Wi sa man gi bun piki te wi abi a gwenti fu studeri

4, 5. Fa a San Gado e aksi-brochure kan de wan bun yepi gi wi?

4 A no de fu taki dati wi kan nyan bun fu den momenti di wi e studeri, efu wi e gebroiki den difrenti yepisani di wi abi fu kon frustan Bijbel moro bun noso fu ondrosuku wan tori finifini, spesrutu te wi e du dati fu man gi piki tapu aksi di wan opregti sma poti gi wi (1 Timoteyus 1:4; 2 Timoteyus 2:23). A fosi sani di furu nyun sma e studeri, na a brochure San Gado e aksi foe wi?, * di de fu kisi now na ini sowan 261 tongo. A brochure disi makriki fu frustan, ma toku a e taki sani soifri leki fa den de. Ala sani di skrifi na ini teki puru fu Bijbel. Baka wan syatu pisi ten kaba den leisiman e kon frustan fa Gado wani taki den musu anbegi en. Ma fu di a de wan pikin buku, meki nofo presi no de gi wan finifini takimakandra fu ibriwan fu den tori. Fa yu o du dan efu a bijbelstudenti fu yu e poti prenspari aksi gi yu, di abi fu du nanga a Bijbel tori di yu e studeri nanga en? San yu kan du fu feni moro Bijbel rai di kan yepi a sma fu kisi piki tapu den aksi fu en?

5 Den wan di abi a Watchtower Library na ini den eigi tongo na tapu compact disc di den kan luku tapu computer, kan feni furu tori di e fruklari Bijbel na wan makriki fasi. Ma fa a de nanga den wan di no abi den sortu sani disi? Meki wi luku tu pisi tori di de fu feni na ini a San Gado e aksi-brochure, fu si fa wi kan kon frustan den moro bun, so taki wi kan gi trawan a fini fu den tori disi te den e aksi wi fu dati. Spesrutu te wan sma aksi wi suma na Gado, noso suma na Yesus trutru?—Exodus 5:2; Lukas 9:18-20; 1 Petrus 3:15.

Suma na Gado?

6, 7. (a) Sortu aksi e opo kon di abi fu du nanga Gado? (b) Sortu prenspari sani wan kerki fesiman no ben gebroiki di a ben e hori wan lezing?

6 Les 2 na ini a San Gado e aksi-brochure e piki a prenspari aksi: Suma na Gado? Disi na wan prenspari sani di wan sma musu leri fu di a no sa man anbegi a tru Gado efu a no sabi En, noso efu a e tweifri efu Gado de trutru (Romesma 1:19, 20; Hebrewsma 11:6). Toku a de so taki na heri grontapu, bun furu difrenti fasi de fa sma e prakseri fu a tori disi (1 Korentesma 8:4-6). Ibri kerki abi wan tra fruklari fu suma Gado de trutru. Furu kerki fu Krestenhèit e si Gado leki wan Dri-wánfasi. Wan leisi wan prenspari kerki fesiman fu Amerkankondre ben hori wan lezing di ben nen „Yu sabi Gado?” Ma nowan leisi a man disi kari a nen fu Gado na ini a lezing fu en, aladi a ben kari difrenti tekst di a ben teki puru fu den Hebrew Buku fu Bijbel. A de krin taki a ben e leisi komoto fu wan bijbelvertaling di e gebroiki a wortu „Masra” na presi fu Yehovah noso Yahweh. Boiti taki yu kan frustan a wortu disi na difrenti fasi, dan „Masra” a no wan nen tu.

7 Fu tru a kerki fesiman disi ben misi fu taki fu wan tumusi prenspari sani, di a ben leisi Yeremia 31:33, 34: „En ibri soema no sa leri dem naaste moro efoe ibri man hem brada taki: Sabi MASRA [Hebrewtongo, „Sabi Yehovah”]; bikasi den alamala sa sabi Mi, foe da moro pikinwan te leki a moro bigiwan: so MASRA [Hebrewtongo, Yehovah] de taki” (Da Bijbel na ini Sranantongo). A bijbelvertaling di a ben gebroiki no ben abi a nen fu Gado, Yehovah, di e meki sma si a difrenti na mindri en nanga iniwan tra gado.—Psalm 83:19, Da Bijbel na ini Sranantongo.

8. San e sori wi o prenspari a de fu gebroiki a nen fu Gado?

8 Psalm 8:9 na wan fu den tekst di e sori fu san ede a de so prenspari fu gebroiki a nen fu Yehovah: „O Yehovah wi Masra, fa yu nen bigi na ini heri grontapu!” Teki a tekst disi gersi nanga: „O MASRA wi Masra, fa Joe nem de bigi na heri grontapoe!” (Psalm 8:10, Da Bijbel na ini Sranantongo; luku sosrefi Njoe Testament nanga dem Psalm) Ma toku wi ben si na ini a tra artikel taki wi kan kon kisi „a sabi fu Gado srefi”, efu wi gi pasi taki a Wortu fu en yepi wi fu frustan sani moro bun. Ma sortu yepisani wi abi fu studeri Bijbel, di kan piki den aksi fu wi di abi fu du nanga a nen fu Gado?—Odo 2:1-6.

9. (a) Sortu publikâsi kan yepi wi fu fruklari fu san ede a prenspari fu gebroiki a nen fu Gado? (b) Fa furu sma di e poti Bijbel abra na ini tra tongo, no ben sori lespeki gi a nen fu Gado?

9 Wi kan gebroiki a buku Joe kan libi foe têgo na ini wan paradijs na grontapoe, di poti abra na ini 116 tongo. * Na bladzijde 41-44 a abi wan pisi tori di nen „A nen fu Gado”. A pisi tori dati e sori krin taki a Hebrew Tetragrammaton (a wortu disi komoto fu a Griki wortu di wan taki, „fo letter”) skrifi sowan 7000 tron na ini a pisi fu Bijbel di ben skrifi na ini Hebrewtongo. Toku den kerki fesiman fu a Dyu bribi nanga den di fu Krestenhèit, makandra nanga den grupu sma fu den kerki disi di ben vertaal Bijbel, ben puru a nen fu Gado fu espresi na ini furu fu den bijbelvertaling fu den. * Fa den kan taki dati den sabi Gado, noso taki den abi wan banti nanga en, efu den e weigri fu kari en nen? Te wi sabi èn e gebroiki a nen fu en, dan dati e opo a pasi gi wi fu kon frustan suma na en èn san na den prakseri fu en. Moro fara wi musu aksi wisrefi efu a ben o de fanowdu taki Yesus ben leri wi fu begi, „wi Tata na hemel, meki yu nen kon santa”, efu wi no e gebroiki a nen fu Gado srefi.—Mateyus 6:9; Yohanes 5:43; 17:6.

Suma na Yesus Krestes?

10. Fa wi kan kon frustan bun fa a libi nanga a diniwroko fu Yesus ben waka?

10 Les 3 fu a San Gado e aksi-brochure abi leki nen: „Soema na Jesus Krestes?” Na ini siksi paragraaf nomo a e fruteri syatu fu Yesus, pe a komoto, sosrefi a e fruteri fu san ede a ben kon na grontapu. Ma efu yu wani kon sabi finifini fa a libi fu Yesus ben waka, dan boiti den Evangelietori srefi, a moro bun buku di kan yepi yu na a buku A moro bigi man di oiti ben libi, di de fu kisi na ini 104 tongo. * A buku disi e sori wi fa sani ben waka baka makandra na ini a libi fu Krestes, dyaso na grontapu. Ala den tori disi teki puru fu den fo Evangelie. Den 133 kapitel no e taki wawan fu a libi fu Yesus, ma sosrefi fu a diniwroko fu en. Efu yu wani kon sabi tra tori di abi fu du nanga Yesus tu, dan yu kan luku na ini na Inzicht-buku, pisi 1, na ondro na edeprakseri „Jezus Christus”.

11. (a) San e meki taki a fasi fa Yehovah Kotoigi e prakseri fu Yesus de heri tra fasi leki fa den kerki e prakseri fu en? (b) Kari wan tu bijbeltekst di e sori krin taki a leri fu a Dri-wánfasi no tru. Sortu publikâsi e yepi wi fu frustan a pisi tori disi?

11 Na ini Krestenhèit a sani di ben tyari bruya kon, de na aksi efu Yesus na „a Manpikin fu Gado” aladi en na „Gado a Manpikin” sosrefi. A bruya disi abi fu du nanga san a Kaktisasi-buku fu Lomsu Kerki e kari „a moro prenspari kibritori fu a Kresten bribi”, a leri fu a Dri-wánfasi. Trafasi leki den kerki fu Krestenhèit, Yehovah Kotoigi e bribi taki na Gado ben meki Yesus, ma taki Yesus srefi a no Gado. Wan moi takimakandra fu a pisi tori dati de fu feni sosrefi na ini a buku Joe kan libi foe têgo na ini wan paradijs na grontapoe. * Tu fu den furu bijbeltekst di a e gebroiki fu sori taki a leri fu a Dri-wánfasi no tru, na Markus 13:32 nanga 1 Korentesma 15:28.

12. Na sortu tra aksi wi musu poti prakseri sosrefi?

12 Den tori fu Gado nanga Yesus Krestes, di wi ben taki fu den dyaso na tapusei, e sori difrenti fasi fa wi kan studeri, so taki wi kan yepi den wan di no sabi so furu fu den tru tori fu Bijbel fu kon kisi soifri sabi (Yohanes 17:3). Fa a de dan nanga den wan di de na ini a Kresten gemeente someni yari kaba? A de fanowdu gi den fu tan poti prakseri doronomo na a fasi fa den e studeri a Wortu fu Yehovah, aladi den kisi so furu leri kaba na ini den yari di pasa?

Fu san ede yu musu „poti prakseri doronomo”?

13. Sortu fowtu denki son sma abi kande fu a studeri di densrefi musu studeri?

13 A kan taki son sma di de memre fu a gemeente someni yari kaba, e kon kisi a gwenti fu frutrow soso tapu a sabi fu Bijbel di den ben kisi na a pisi ten di den bigin leki Kotoigi fu Yehovah. A makriki fu prakseri: „Mi no abi fu studeri so furu leki den wan di ben bigin no so langa ete. Bika luku omeni tron mi leisi Bijbel nanga den Bijbel publikâsi na ini den yari di pasa.” We, efu wi taki dati, dan a de a srefi leki te wi ben o taki: „Mi no abi fu broko mi ede moro o furu mi e nyan noso dringi, fu di mi ben nyan so furu kaba na ini a ten di pasa.” Wi sabi taki fu tan sorgu wi skin bun wi musu nyan bun nyanyan di sreka na a yoisti fasi, so taki wi tan gosontu fu man wroko tranga. We, efu dati de so, dan a moro prenspari srefi gi wi fu tan studeri, so taki wi kan tan abi wan bun gosontu na yeye fasi!—Hebrewsma 5:12-14.

14. Fu san ede wi musu poti prakseri doronomo na wisrefi?

14 Sobun, awinsi wi na sma di e studeri Bijbel langa ten kaba, noso wi bigin no so langa pasa, toku ibriwan fu wi musu teki a rai fu Paulus. A ben taigi Timoteyus, wan lepi owruman di ben man tyari frantwortu: ’Poti prakseri doronomo na yusrefi èn na den sani di yu e leri sma. Hori yusrefi na den sani disi, bika efu yu du disi, dan yu sa frulusu yusrefi nanga den wan di e arki yu’ (1 Timoteyus 4:15, 16). Fu san ede wi musu gi yesi na a rai fu Paulus? Memre taki Paulus ben sori tu taki a feti fu wi na wan feti pe wi musu kakafutu gi den „triki fu Didibri”. Wi e feti nanga „den ogri yeye na den hemel kontren”. Na apostel Petrus e warskow taki Didibri e „suku fu nyan wan sma”. A „sma” dati kan de iniwan fu wi. Efu wi no man si taki a de tranga fanowdu fu go na fesi, dan dati kan de na okasi di Didibri e suku, fu kori wi.—Efeisesma 6:11, 12; 1 Petrus 5:8.

15. Sortu fetisani wi abi di kan kibri wi na yeye fasi? Fa wi kan sorgu taki wi no lasi a fetisani dati?

15 Sobun, sortu sani kan de wan kibri gi wi? Na apostel Paulus e memre wi: „Weri ala den fetisani di Gado gi unu, so taki unu sa man feti na tapu na ogri dei, èn baka te unu du ala den sani disi finifini, dan unu sa man tanapu kánkan” (Efeisesma 6:13). Efu den yeye fetisani dati o yepi wi noso efu den no sa yepi wi, no abi fu du nomo nanga a fasi fa den fetisani disi ben de di wi weri den a fosi leisi, ma a abi fu du tu nanga a fasi fa wi e sorgu den. Sobun, efu wi wani taki a heri fetisani di Gado gi wi, tan wroko bun, dan wi musu tan studeri a Wortu fu Gado. Disi e sori wi o prenspari a de fu tan du muiti fu kon frustan moro bun san na a waarheid di Yehovah tyari kon na krin na ini a Wortu fu en, èn nanga yepi fu a getrow èn koni srafu. A de fanowdu fu tan abi a gwenti fu studeri Bijbel nanga den Bijbel publikâsi, efu wi wani tan weri den yeye fetisani fu wi.—Mateyus 24:45-47; Efeisesma 6:14, 15.

16. San wi kan du fu sorgu taki wi „bigi skelt fu bribi” no pori ma taki a kan wroko bun?

16 Leki wan prenspari pisi fu den fetisani fu wi, Paulus e kari „a bigi skelt fu bribi”, di wi kan gebroiki fu meki taki den faya peiri fu Satan no kisi wi. Iya, a kan yepi wi fu kiri a faya fu den faya peiri fu falsi kragi, noso fu den leri di e komoto fu sma di fadon komoto na bribi (Efeisesma 6:16). Sobun, a prenspari taki wi tan ondrosuku o tranga a skelt fu wi bribi de. Wi musu luku tu san wi e du fu sorgu taki a no pori, ma taki a tan tranga. Yu ben kan aksi yusrefi leki eksempre: ’Fa mi e sreka misrefi gi na alawiki bijbelstudie pe mi e gebroiki A Waktitoren? Mi e studeri nofo fu man „tranga makandra fu sori lobi èn fu du bun wroko”? A de so taki mi e gi bun piki di e sori taki mi ben prakseri bun fu a pisi tori di mi studeri? Mi e opo mi Bijbel fu suku den tekst di kari ma di no skrifi finifini? Mi e gi trawan deki-ati fu di mi e teki prati fayafaya na a konmakandra?’ A yeye nyanyan fu wi na tranga nyanyan. Dati meki, fu taki en so, wi musu kaw en bun fu kan kisi wini fu en.—Hebrewsma 5:14; 10:24.

17. (a) Sortu sani Satan e gebroiki fu pruberi fu pori a bribi fu wi? (b) San na a sokari snek’koti di kan kibri wi te Satan wani beti wi?

17 Satan sabi den swakifasi fu sondu libisma. Dati meki a e suku fu kori wi nanga ala sortu triki. Leki wan takru sneki di e suku fu beti wan sma, Satan e gebroiki telefisi, Internet, video, noso buku fu panya na ogridu fu en fu di a e meki a kon moro makriki gi sma fu luku seks tori. Son Kresten gi pasi taki den takru sani disi fu Satan meki taki den kon swaki na yeye fasi. A meki taki den lasi grani na ini a gemeente noso taki moro ogri sani pasa nanga den srefi (Efeisesma 4:17-19). San na a sokari snek’koti di kan kibri wi te Satan e suku fu beti wi? We, wi no musu frigiti fu studeri Bijbel doronomo, fu go na den Kresten konmakandra, neleki fa wi no musu frigiti fu weri ala den fetisani fu Gado. Ala den sani disi makandra e yepi wi fu man si a difrenti na mindri san bun noso san ogri. Den e leri wi sosrefi fu tegu fu den sani di Gado e tegu fu den.—Psalm 97:10; Romesma 12:9.

18. Fa a „feti-owru fu a yeye” kan yepi wi na ini a feti fu wi nanga Didibri?

18 Efu wi tan abi a gwenti fu studeri Bijbel doronomo, dan a soifri sabi fu a Wortu fu Gado sa yepi wi fu tanapu kánkan, aladi „a feti-owru fu a yeye, dati na Gado wortu”, sa de gi wi leki wan wrokosani fu opo feti gi wisrefi te a de fanowdu. A Wortu fu Gado „srapu moro leki iniwan feti-owru di e koti na tu sei, èn a e boro go srefi so dipi taki a e prati sili nanga yeye, èn den skrufu fu a skin nanga a fatu na ini den bonyo fu den, èn a man fu si krin san na ati e denki èn [san a] abi na prakseri” (Efeisesma 6:17; Hebrewsma 4:12). Efu wi tron sma di sabi fa fu gebroiki a „feti-owru” dati bun, dan sma no sa man kori wi fu go du sani di na a bigin e gersi bun sani, noso sani di e hari wi fu di den sori moi kande. Wi sa man si taki den sokari bun sani dati, na trapu di na ogriwan seti fu kisi wi. Ala den sani di Bijbel e leri wi, sa yepi wi fu kakafutu gi san ogri, so taki wi kan du san bun. Sobun, wi alamala musu aksi wisrefi: ’A feti-owru fu mi srapu noso a frustu? A de so taki a tranga gi mi fu memre bijbeltekst di kan yepi mi te mi musu opo fu feti gi misrefi?’ Meki wi tan abi a bun gwenti fu studeri Bijbel, so taki wi kan kakafutu gi Didibri na a fasi dati.—Efeisesma 4:22-24.

19. Sortu wini wi sa kisi efu wi e du muiti fu studeri fayafaya?

19 Paulus ben skrifi: „Na Gado ben meki sma skrifi ala den Buku fu Bijbel nanga yepi fu en santa yeye èn den bun fu gi leri, fu piri-ai gi sma, fu poti sani kon reti, fu gi trangaleri ini regtfardikifasi, so taki a sma di de fu Gado kan koni dorodoro, de srekasreka dorodoro gi ibri bun wroko.” Efu wi gi yesi na san Paulus ben taigi Timoteyus, dan wi kan tranga wisrefi na yeye fasi. Sosrefi wi sa man meki wi diniwroko kon moro bun. Owruman nanga dinari ini a diniwroko sosrefi sa tron sma di e tyari moro wini kon gi a gemeente, aladi wi alamala sa tanapu kánkan na ini a bribi.—2 Timoteyus 3:16, 17; Mateyus 7:24-27.

[Futuwortu]

^ paragraaf 4 Furu tron a de so taki wan nyun sma di kaba studeri a San Gado e aksi-brochure, musu go doro nanga a buku Sabi di e tjari joe go na têgo libi. Ala den tu buku disi na buku di Yehovah Kotoigi tyari kon na doro. Den rai di e gi na ini na artikel disi, kan yepi fu puru sani na pasi di kan tapu wan sma fu go na fesi na yeye fasi.

^ paragraaf 9 Yehovah Kotoigi tyari en kon na doro. Den wan di abi den buku Inzicht in de Schrift na ini a tongo fu den, kan luku sosrefi na ini pisi 1, na ondro na edeprakseri „Jehovah”.

^ paragraaf 9 Den sma di ben poti Bijbel abra na ini Spanyorotongo nanga Cataloniatongo, ben vertaal a Hebrew Tetragrammaton nanga den wortu „Yavé”, „Yahveh”, „Jahvè”, sosrefi nanga „Jehová”.

^ paragraaf 10 Yehovah Kotoigi tyari en kon na doro.

^ paragraaf 11 Yehovah Kotoigi tyari en kon na doro.

Yu e memre disi ete?

• Sortu sani kan yepi wi fu studeri na wan fasi di e tyari wini kon gi wi?

• Sortu fowtu di abi fu du nanga a nen fu Gado, furu sma di e vertaal Bijbel, e meki?

• Sortu bijbeltekst yu ben sa gebroiki fu sori taki a leri fu a Dri-wánfasi no de tru?

• San wi musu du fu kan kibri wisrefi gi den triki fu Satan, srefi efu wi de Kresten langa ten kaba?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 19]

Efu yu wani kisi wini fu den momenti di yu e studeri, dan yu musu du dati na a yoisti presi èn na a yoisti ten

[Prenki na tapu bladzijde 23]

A „feti-owru” fu yu srapu noso a frustu?