Go na content

Go na table of contents

’Den mofobuba fu waarheid sa tan fu têgo’

’Den mofobuba fu waarheid sa tan fu têgo’

’Den mofobuba fu waarheid sa tan fu têgo’

NELEKI fa wan pikin faya kan bron noso pori wan heri busi, na so a tongo fu wi kan pori a heri libi fu wan sma. A kan tyari takru bakapisi kon te wi no e gebroiki en na wan bun fasi, ma na a tra sei a kan de leki wan „bon fu libi” tu (Odo 15:4). A tongo fu wi kan meki sma dede noso a kan meki den kisi libi (Odo 18:21). Iya a pikin memre disi fu wi skin de so tranga, taki a kan flaka wi heri skin (Yakobus 3:5-9). Fu tru, a de wan koni sani fu luku bun fa wi e gebroiki wi tongo.

Na ini a di fu tu pisi fu kapitel 12 fu a Bijbel buku Odo, dan Kownu Salomo fu Israel fu owruten e gi prenspari rai di kan yepi wi fu luku bun san wi e taki, so taki wi kan taki na wan fasi di fiti. A koni kownu disi ben gebroiki odo di abi wan krakti boskopu, fu sori taki den sani di wan sma e taki kan abi bun noso takru bakapisi, èn taki wortu kan fruteri wi furu sosrefi fu a sma di e taki den. Gi ibriwan sma di wani ’poti wan waktiman na a doro fu a mofobuba fu en’ a rai di Salomo ben skrifi nanga yepi fu santa yeye, de tranga fanowdu.—Psalm 141:3.

’A sondu di e meki sma fadon na ini wan trapu’

„A sondu fu a mofobuba e meki na ogriwan fadon na ini wan trapu, ma a sma fu retidu e komoto na ini banawtu”, na so Salomo ben taki (Odo 12:13). Te wan sma e lei, dan dati na wan sondu fu a mofobuba di kan tron wan trapu di e tyari dede kon gi a sma di gwenti fu taki leitori (Openbaring 21:8). Te wan sma e du dati, dan a kan gersi taki a de wan makriki fasi fu koti pasi gi strafu noso fu wai pasi gi wan situwâsi di no switi. Ma furu tron a de so taki wán lei e meki tra lei kon, a no so? Neleki fa wan sma di e bigin dòbel nanga pikinso moni nomo wani go doro fu dòbel moro bigi moni te a e si taki a e lasi, na so wan leiman e poti ensrefi na ini wan situwâsi pe a musu tan lei ibri tron baka nomo fu kibri ensrefi.

A sondu fu a mofobuba kan tron wan moro bigi trapu te a leiman di e lei gi trawan e bigin lei gi ensrefi te fu kaba. Fu gi wan eksempre fu dati, wan leiman kan prakseri taki a koni kefalek, noso taki en ede srapu, aladi a no sabi so furu te yu luku en bun. Na a fasi dati a heri libi fu en e kon tron wan lei. Fu tru, „a kori ensrefi na so wan fasi taki a no man si en eigi fowtu moro; a no man si en fowtu fu kan tegu gi den” (Psalm 36:2). Iya, fu fruteri lei kan tron wan bigi trapu fu tru! Na a tra sei a de so taki a sma fu retidu, no sa poti ensrefi na ini so wan situwâsi. Srefi te a de na ini bigi banawtu, a no sa taki lei.

’Den froktu fu a mofo e meki wan sma kisi bun sani’

Na apostel Paulus ben warskow: „No kori unsrefi: Gado no e meki sma spotu nanga en. Bika san wan sma e sai, na dati a sa koti tu” (Galasiasma 6:7). A gronprakseri disi no abi fu du nomo nanga a fasi fa wi e tyari wisrefi, ma sosrefi nanga san wi e taki. Salomo e taki: „Den froktu fu a mofo fu wan man e meki a kisi furu bun sani, èn den sani di a e du nanga en anu o drai kon baka na en.”Odo 12:14.

Wan mofo di e „taki koni sani” e tyari sani kon na fesi di e gi sma prisiri (Psalm 37:30). Fu kan abi koni wan sma musu abi sabi fosi, èn nowan libisma kan taki dati a sabi ala sani kaba. Ibriwan sma musu arki bun rai èn den musu du san den leri. „A pasi fu a don sma reti na ini en eigi ai,” na so a kownu fu Israel e taki, „ma a sma di e arki rai, koni.”Odo 12:15.

Yehovah e gi wi bun rai nanga yepi fu a Wortu fu en nanga na organisâsi fu en, fu di wi e kisi den publikâsi di a „getrow èn koni srafu” tyari kon na doro gi wi (Mateyus 24:45; 2 Timoteyus 3:16). A de wan don sani trutru efu wi ben sa poti bun rai na wan sei fu di wi wani tan du sani na wi eigi fasi! Wi „musu de esi fu yere” te Yehovah, „a Sma di e gi libisma sabi”, e gi wi rai nanga yepi fu den wan di En e gebroiki fu taki nanga wi.—Yakobus 1:19; Psalm 94:10.

Fa koni sma nanga don sma e tyari densrefi te trawan e kosi den noso te sma e krutu den na wan fowtu fasi? Salomo e piki: „Wan don sma e meki trawan si wantewante taki a e atibron, ma a koniwan e tapu a syen di a e firi.”Odo 12:16.

Te wan sma wisiwasi wan don sma, dan a don sma dati de esi fu sori taki a e atibron, sobun, a e gi piki „wantewante”. Ma wan koni sma e begi fosi fu kan kisi a santa yeye fu Gado, so taki a kan dwengi ensrefi. A e teki ten fosi fu denki dipi fu den rai di komoto fu a Wortu fu Gado, aladi a e prakseri nanga warderi fu den wortu fu Yesus di a ben taki: ’Efu wan sma naki yu na a reti sei fu yu fesi, dan drai a tra sei fu yu fesi gi en tu’ (Mateyus 5:39). Fu di wan koni sma no wani „pai ogri nanga ogri baka”, meki a e dwengi ensrefi fu no taki dondon sani (Romesma 12:17). Na so a de tu taki te wi e tapu a syen di wi e firi te tra sma wisiwasi wi, dan wi e koti pasi gi iniwan trobi di kan kon fu dati.

’A tongo di de leki wan dresi’

A sondu fu a mofobuba kan tyari bigi problema kon te wan tori e go na fesi krutu. A kownu fu Israel e taki: „A sma di e sori getrowfasi sa taki sani di reti, ma wan falsi kotoigi sa taki sani fu kori sma” (Odo 12:17). A tru kotoigi e sori getrowfasi fu di den sani di a e fruklari na sani di sma kan bribi fu di den de tru. Den sani di a e taki e yepi sma fu krutu wan afersi na wan reti fasi. A falsi kotoigi na a tra sei, e suku fu kori sma na ala sortu fasi. A sma dati e meki taki trawan no man krutu wan afersi na wan reti fasi.

„Wan sma de di e taki sondro fu denki. A de neleki a e dyuku sma nanga wan feti-owru. Ma a tongo fu den koniwan na wan dresi” (Odo 12:18). Den wortu di sma e taki kan de leki wan feti-owru. Den kan pori a matifasi na mindri sma èn den kan tyari problema kon. Na a tra sei, den kan de sani di switi fu arki, sani di e meki taki sma e tan bun mati fu makandra. Ma fa a de te sma e kosi trawan, noso te den e bari takru sani gi trawan, te den e krutu trawan doronomo, noso te den e taki sani fu afrontu trawan? Den sani disi kan hati wan sma, neleki te wan sma e dyuku wan trawan nanga wan nefi, a no so? A de wan tumusi bun sani fu gebroiki wortu di de leki wan dresi, fu aksi trawan pardon te wi misi mofo fu di wi taki wan sani di hati den!

Fu di wi e libi na ini tranga ten, meki a no e fruwondru wi taki furu sma e firi leki den „ati broko” noso taki den „masi na ini yeye” (Psalm 34:18). Te wi e „taki nanga den sili di brokosaka fu gi den trowstu”, èn te wi e „yepi den swakiwan”, dan wi e gebroiki wortu leki wan dresi fu yepi sma fu kon bun baka, a no so? (1 Tesalonikasma 5:14) Iya, wortu di komoto fu na ati kan gi deki-ati na den tini di e kisi kwinsi fu den speri fu den. Wortu di taki na wan fasi di e hori sma firi na prakseri, kan meki owrusma kon sabi taki wi abi den fanowdu, èn taki wi lobi den. A no de fu taki dati switi wortu kan meki den wan di siki kon firi moro bun. Srefi te wan sma e kisi piri-ai, dan a moro makriki gi en fu teki a piri-ai dati efu a sma di e gi en piri-ai e du dati na wan ’safri-ati fasi’ (Galasiasma 6:1). Iya, a de so tu taki a tongo fu a sma di e prati bun nyunsu fu a Kownukondre fu Gado, abi krakti fu dresi den sma di e arki a nyunsu dati!

’A mofobuba di sa tan’

Now Salomo e gebroiki a wortu „mofobuba” neleki a e taki fu a „tongo” èn a e taki: „A de a mofobuba fu waarheid di sa tan fu têgo, ma a tongo di e taki leitori sa tan fu wan syatu pisi ten nomo” (Odo 12:19). Na ini Hebrewtongo a tekst no e taki ’den mofobuba fu waarheid’, ma a e taki „a mofobuba fu waarheid”, san wani taki moro leki soso fu taki sani di tru. Wan buku pe sani skrifi di sma ondrosuku, e taki dati na ini Hebrewtongo den wortu disi wani taki „wan sani di man tan langa ten sondro fu pori, wan sani di seti steifi taki a no sa komoto na en presi, noso wan sani di yu kan frutrow na tapu”. „Te wan sma taki na a fasi disi, dan den sani di a e taki sa tan . . . fu têgo fu di sma sa si taki den kan frutrow na tapu. Dati de trafasi leki te a tongo e taki lei . . . fu di te a e taki lei, dan dati kan kori tra sma fu wan momenti, ma a no sa man tan tanapu te a e kisi tesi.”

„Korifasi de na ini na ati fu den wan di e seti sani fu go du ogri,” na so a koni kownu e taki, „ma den wan di de raiman fu vrede de koloku.” A e taki moro fara: „Nowan ogri sani sa miti a sma fu retidu, ma den ogriwan sa kisi fu du nanga bigi rampu.”Odo 12:20, 21.

Den wan di e seti sani fu go du ogri kan hati sma firi èn den kan pina den. Na a tra sei a de so taki den raiman fu vrede sa de koloku fu di den e du san bun. Den sa prisiri sosrefi fu di den e si den bun bakapisi fu den sani di den ben du. San moro prenspari srefi na taki Gado e feni den bun, fu di „den mofobuba di e lei na wan tegu sani gi Yehovah, ma den wan di e tyari densrefi na wan getrow fasi e meki A firi prisiri”.Odo 12:22.

’Wortu di e kibri a sabi di wan sma abi’

Fu sori ete wan difrenti na mindri a sma di e luku bun san a e taki nanga a sma di no e du dati, dan a kownu fu Israel e taki: „Wan man di koni e kibri a sabi fu en, ma na ati fu den don sma e bari taki dondon sani.”Odo 12:23.

Wan sma di koni, noso di abi frustan, sabi o ten a musu taki, noso o ten a musu tan tiri. A e kibri a sabi fu en fu di a no e suku fu taki sani nomo di e sori o furu a sabi. Dati no wani taki trutru taki a e kibri a sabi fu en ala ten. Na presi fu dati a e luku bun fa a e sori a sabi fu en. Na a tra sei, a don sma de gaw fu taki sani, so taki sma e kon si a don fasi fu en. Fu dati ede, meki wi no taki tumusi furu èn meki wi luku bun fu no gebroiki wi tongo fu meki bigi.

Salomo e tan taki fu sani di de kontrari makandra, ma now a e taki fu wan tumusi moi tori di abi fu du nanga sma di e wroko tranga èn den wan di lesi. A e taki: „Na anu fu a sma di e wroko tranga sa tron basi, ma na anu di lesi sa musu wroko tranga gi tra sma” (Odo 12:24). Te wan sma e wroko tranga, dan dati kan meki taki sani e go bun nanga en so taki a kan sorgu ensrefi, ma te wan sma lesi, dan a sa abi fu wroko tranga leki wan sortu srafu di abi fu dini tra sma. Wan sabiman e taki: „Te fu kaba a lesi man sa tron wan srafu fu a sma di e wroko tranga.”

’A bun wortu di e meki na ati prisiri’

Na wan fasi di e sori taki Kownu Salomo ben sabi libisma bun, a e taki ete wan tron fu a fasi fa sma musu taki nanga trawan. „Tumusi furu broko-ede sa meki wan sma lasi-ati,” na so a e taki, „ma a bun wortu, na dati sa meki na ati prisiri.”Odo 12:25.

A libi lai problema nanga furu broko-ede di kan meki wi ati kon hebi nanga sari. San de fanowdu fu meki a hebi lai disi kon moro lekti, noso fu meki wi ati prisiri, na te wan sma di man frustan fa wi e firi e taki wan bun wortu fu gi wi deki-ati. Ma fa sma o sabi san na den furu broko-ede fu wi di e meki wi lasi-ati, efu wi no e taki nanga den fu den sani disi? Iya, te problema e moro wi, noso te wi e firi broko-saka, dan a de fanowdu fu go taki a tori nanga wan sma di man frustan fa wi e firi, èn di man yepi wi. Boiti dati, dan te wan sma e taki fa a e firi, dan dati kan kowru en ati pikinso. Fu dati ede a kan bun fu taki nanga yu trowpatna, yu papa nanga mama, noso nanga wan mati di man frustan yu èn di tranga nofo na yeye fasi fu yepi yu.

Bijbel abi den moro bun wortu di kan gi wi deki-ati, a no so? Dati meki wi musu kon krosibei na Gado fu di wi o teki ten trutru fu denki dipi fu san skrifi na en Wortu di a meki sma skrifi nanga yepi fu santa yeye. Te wi teki ten fu denki dipi fu den sortu sani dati, dan a kan meki wi firi prisiri baka, te wi lasi-ati. A kan meki den ai di ben furu nanga sari, kon brenki baka. A psalm skrifiman e horibaka gi a pisi tori disi fu di a e taki: „A wet fu Yehovah de volmaakti, a e tyari a sili kon baka. A frumane fu Yehovah de soifri, a e meki a sma di no abi ondrofeni kon koni. Den komando fu Yehovah de reti, den e meki na ati prisiri; a komando fu Yehovah krin, a e meki den ai brenki.”—Psalm 19:7, 8.

A pasi di e tyari wini kon

A kownu fu Israel e sori taki wan difrenti de na mindri a pasi fu na opregtiwan nanga a pasi fu na ogriwan fu di a e taki: „A sma fu retidu e ondrosuku en eigi weigron, ma a fasi fa den ogriwan e tyari densrefi e meki taki den e wakawaka lontu” (Odo 12:26). A sma fu retidu e luku bun nanga en eigi weigron, dati wani taki, nanga den sma di a e teki leki mati noso kompe. A e gebroiki koni te a e teki den mati fu en, aladi a e du muiti fu koti pasi gi sma di kan poti en na ini problema. Na ogriwan no e du dati. A e weigri fu teki rai, aladi a e tan du san ensrefi wani. Den e meki sma kori den, so taki den e wakawaka lontu sondro wan spesrutu marki na ini a libi.

Now Kownu Salomo e bigin taki fu a difrenti na mindri lesiman nanga sma di e wroko tranga. Ma now a e luku den fu wan tra sei. „A lesiwan no sa lon baka a meti di a wani kisi,” na so a e taki, „ma a sma di e wroko tranga sa feni gudu” (Odo 12:27). Wan sma di lesi, „da lesi man” (Da Bijbel na ini Sranantongo) sobun, no e „lon baka”, noso a no e „losi” a meti di a e onti (Da Bijbel na ini Sranantongo). Fu tru, a lesi man no man kaba a wroko di a bigin. Na a tra sei a de so, taki a sma di e wroko tranga sa feni gudu.

Den bakapisi fu a lesi di wan sma lesi takru so te, taki na apostel Paulus ben feni taki a ben de fanowdu fu skrifi go na den Kresten brada fu en na ini Tesalonika fu piri-ai gi wan tu fu den sma drape. Den ’no ben e tyari densrefi na wan fasi di fiti’. Den ben e bumui nanga tra sma tori, ma densrefi no ben e wroko kwetikweti. Den sortu sma disi ben e poti hebi lai tapu tra sma na den lontu. Fu dati ede Paulus ben piri-ai gi den fu di a ben e sori den fu ’wroko na wan tiri fasi, so taki den ben kan nyan sani di densrefi ben wroko fu dati’. Paulus ben sori den wan na ini a gemeente taki efu sma ben de di no ben wani gi yesi na den seryusu frumane disi, dan den trawan fu a gemeente ben musu ’hari densrefi puru’ fu den, dati wani taki, den ben musu koti pasi gi den, fu di den no ben o abi demakandra nanga den.—2 Tesalonikasma 3:6-12.

Wi no musu gi yesi nomo na a rai di Salomo e gi wi fu wroko tranga, ma wi musu gi yesi na a rai sosrefi fu luku bun fa wi e gebroiki a tongo fu wi. Meki wi du muiti fu meki a pikin memre dati fu wi skin yepi wi fu meki sani kon bun baka èn fu meki sma firi prisiri, aladi wi e luku bun fu no sondu nanga wi mofobuba, ma fu suku fu du san reti na presi fu dati. „Na tapu a pasi fu retidu, libi de,” dati na a dyaranti di Salomo e gi wi, „èn te wan sma e waka na tapu a pasi dati, dan dati no sa abi dede leki bakapisi.”Odo 12:28.

[Prenki na tapu bladzijde 27]

’A sma di e arki rai na wan koni sma’

[Prenki na tapu bladzijde 28]

„A tongo fu den koniwan na wan dresi”

[Prenki na tapu bladzijde 29]

Wan sma kan feni trowstu te a e go taki nanga wan mati di a kan frutow, efu wan sani e moro en

[Prenki na tapu bladzijde 30]

Te wi teki ten fu denki dipi fu a Wortu fu Gado fu di wi abi warderi gi dati, dan dati kan meki wi ati prisiri