Go na content

Go na table of contents

Fa wi kan leri fu lobi trawan trutru

Fa wi kan leri fu lobi trawan trutru

Fa wi kan leri fu lobi trawan trutru

„Lobi na a dresi gi ala problema fu a libi; lobi na libi.”​—Living to Purpose, wan buku di Joseph Johnson ben skrifi na ini 1871.

FA WAN libisma e leri fu lobi trawan? A kan leri dati te a e ondrosuku fa libisma e denki èn fu san ede den e tyari densrefi na wan spesrutu fasi? Noso te a e leisi buku di e sori en fa fu lobi trawan? Wan sma kan leri fu lobi trawan te a e luku kino di e sori fa sma abi lobi firi gi makandra? Kwetikweti. Na a fosi presi, libisma e leri fu lobi trawan te den e teki na eksempre nanga a leri fu den papa nanga mama. Pikin sa leri san a wani taki fu lobi trawan te den de na ini wan osofamiri pe ala sma lobi makandra trutru. Den sa leri fu lobi trawan te den e si taki a papa nanga mama fu den e sorgu den, e kibri den gi ogri, e taki nanga den, èn te den e meki ten spesrutu fu de nanga den pikin. Pikin e leri fu lobi trawan sosrefi, te a papa nanga mama fu den e leri den fu hori densrefi na den gronprakseri fu san bun èn san fowtu.

Trutru lobi moro dipi leki wan firi di e opo kon wantronso. Te wan sma abi trutru lobi, dan a e meki muiti ala ten fu du sani gi a bun fu trawan, awansi den trawan no e warderi dati trutru. Furu tron disi de so nanga pikin di e kisi trangaleri na wan lobi-ati fasi. Wan heri bun eksempre fu wan sma di e sori lobi sondro fu prakseri ensrefi nomo, na di fu wi Mekiman. Na apostel Paulus ben skrifi: „Mi manpikin, no si a strafu fu Yehovah leki wan pikin sani, èn no lasi-ati te a e piri-ai gi yu; bika Yehovah e strafu a sma di a lobi.”​—Hebrewsma 12:5, 6.

Papa nanga mama, fa unu kan de leki Yehovah te unu e sori lobi na ini na osofamiri? O prenspari na eksempre de di unu e gi na ini a fasi fa unu e handri nanga makandra leki masra nanga wefi?

Gi leri fa fu lobi trawan fu di yu e gi na eksempre

Efu yu na wan masra, yu e sori lespeki gi yu wefi noso yu e gi en grani èn e sori en taki yu e warderi en trutru? Efu yu na wan wefi, yu e sori lobi gi yu masra èn yu e horibaka gi en? Bijbel e taki dati masra nanga wefi musu lobi èn lespeki makandra (Efeisesma 5:28; Titus 2:4). Te den e du disi, dan den pikin fu den sa si nanga den eigi ai san a wani taki fu abi Kresten lobi. Den kan leri sani di warti trutru èn di kan abi wan bun krakti tapu den!

Papa nanga mama e yepi trawan na ini na osofamiri tu fu sori lobi, te den e hori densrefi na hei markitiki. Den markitiki disi kan abi fu du nanga sani soleki a prisiriten di den abi, a fasi fa den e tyari densrefi, den marki di den poti, nanga den sani di den e poti tapu a fosi presi na ini a libi. Sma na heri grontapu kon si taki Bijbel yepi den na wan bun fasi fu poti den markitiki disi na ini na osofamiri. Den sma disi e sori nanga a fasi fa den e libi, taki Bijbel skrifi trutru „nanga yepi fu [Gado] en santa yeye èn a bun fu gi leri, fu piri-ai gi sma, fu poti sani kon reti, fu gi trangaleri ini regtfardikifasi” (2 Timoteyus 3:16). Fu tru, na ini a Bergitaki wawan wi kan feni gronprakseri di e sori fa wi musu tyari wisrefi èn di e tiri wi na ini wi libi. Furu sma e agri taki wi no man feni den tumusi bun rai disi na wan tra presi.​—Mateyus kapitel 5 te go miti 7.

Te a heri osofamiri e teki a tiri fu Gado èn te den e hori densrefi na den markitiki fu en, dan ibri sma na ini na osofamiri sa firi koloku èn furu tron den pikin sa gro kon tron sma di lobi èn e lespeki den papa nanga mama. Kontrari fu dati, na ini wan osofamiri pe sma hori densrefi na difrenti markitiki, pe sma no e tyari densrefi bun, noso pe sma abi wan lusu fasi fu libi, den pikin kan lasi-ati, den kan atibron, èn den kan kon tranga-ede.​—Romesma 2:21; Kolosesma 3:21.

Fa a de nanga osofamiri di abi soso wan papa noso wan mama? A de wan bigi problema gi den papa noso mama disi fu leri den pikin fu den fu lobi trawan? A no abi fu de so. A tru taki nowan sani kan kon na ini a presi fu wan bun papa nanga wan bun mama di e wroko makandra na ini wan osofamiri. Ma aladi dati de so, toku ondrofenitori e sori taki sani kan waka bun te wan papa noso wan mama di no abi patna, abi wan bun banti nanga den pikin fu den. Na so fasi den pikin no sa firi ala ten taki den e misi wan papa noso wan mama. Efu yu na wan papa noso wan mama di no abi patna, dan meki muiti fu gebroiki den Bijbel gronprakseri na ini yu osofamiri. Iya, wan odo e taki: „Frutrow tapu Yehovah nanga yu heri ati èn no frutrow tapu yu eigi frustan. Poti prakseri na en na ini ala yu pasi, èn ensrefi sa meki yu pasi kon reti.” A sa meki a pasi fu wan papa noso wan mama, kon reti sosrefi.​—Odo 3:5, 6; Yakobus 1:5.

Furu yongusma di e tyari densrefi na wan bun fasi, gro kon bigi na ini wan osofamiri pe soso wan papa noso wan mama de. Now den yonguwan disi e dini Gado getrow na ini den dusundusun Kresten gemeente fu Yehovah Kotoigi di de na heri grontapu. Disi e sori taki srefi papa nanga mama di no abi patna kan abi bun bakapisi te den e leri den pikin fu den fu sori lobi gi trawan.

Fa ala sma kan leri fu lobi trawan

Bijbel ben taki na fesi dati wan marki fu „den lasti dei” ben sa de taki sma „no sa lobi tra sma”. Disi wani taki dati memre na ini na osofamiri no sa sori lobi gi makandra moro (2 Timoteyus 3:1, 3). Ma srefi den wan di gro kon bigi na ini wan osofamiri pe den no ben sori lobi gi makandra, man leri fu lobi trawan. Fa den kan leri dati? Den kan leri fa fu lobi trawan te den e luku fa Yehovah e du dati. Lobi e komoto fu Yehovah èn a e sori lobi gi ala sma di wani dini en nanga den heri ati (1 Yohanes 4:7, 8). Wan psalm skrifiman ben taki: „Efu mi eigi papa nanga mi eigi mama ben o gowe libi mi, dan Yehovah srefi ben sa teki mi.”​—Psalm 27:10.

Yehovah e sori lobi gi wi na furu difrenti fasi. Disi wani taki dati a e tiri wi neleki fa wan papa e tiri en pikin. A e gi wi a tiri disi nanga yepi fu Bijbel, a santa yeye, nanga den Kresten brada nanga sisa di e horibaka gi wi na wan lobi-ati fasi (Psalm 119:97-105; Lukas 11:13; Hebrewsma 10:24, 25). Luku den dri fasi disi fa Yehovah e sori lobi gi wi, èn luku fa den man yepi wi fu abi moro lobi gi Gado nanga tra sma.

Gado e tiri wi neleki fa wan papa e tiri en pikin

Efu wi wani abi wan switi banti nanga wan sma, dan wi musu leri sabi a sma dati bun. Yehovah e tyari kon na krin na ini Bijbel suma na en. Na so fasi a e gi wi wan kari fu kon krosibei na en. Ma a no nofo fu leisi Bijbel nomo. Wi musu du den sani di Bijbel e leri wi èn leki bakapisi fu dati wi sa kisi winimarki (Psalm 19:7-10). „Mi, Yehovah, na yu Gado, a Sma di e leri yu fu gi yusrefi wini, a Sma di e meki yu waka na tapu a pasi di yu musu waka”, na so Yesaya 48:17 e taki. Iya, Yehovah srefi na lobi, èn a e leri wi fa fu gi wisrefi wini. A no e gi wi markitiki nanga wet di no de fanowdu, soso fu skotu wi.

Te wi abi soifri sabi fu Bijbel dan disi e yepi wi fu sori moro lobi gi tra sma sosrefi. Disi de so fu di a waarheid fu Bijbel e leri wi fu si libisma leki fa Gado e si den èn a e sori wi gronprakseri di musu tiri wi na ini a fasi fa wi e handri nanga trawan. Te wi leri den sani disi dan wi sa sabi soifri fu san ede wi musu lobi tra sma. Na apostel Paulus ben taki: „Disi na san mi e tan begi, taki unu kan sori lobi moro nanga moro, makandra nanga soifri sabi èn nanga ala koni fu man si sani krin.”​—Filipisma 1:9.

Luku fa wi kan sori lobi fu di wi abi „soifri sabi”. Poti prakseri na a prenspari tru tori na ini Tori fu den Apostel 10:34, 35: „Gado no e teki sma sei, ma na mindri ala pipel a sma di e frede en èn di e du san de regtfardiki, bun na en ai.” Gado e luku den regtfardiki sani di sma e du èn a e luku efu den e frede en, ma a no e krutu den fu di den de fu wan spesrutu kondre noso fu di den de fu wan spesrutu ras. Efu Gado e si sma na so wan fasi, dan a no de so taki wisrefi no musu lobi a wan sma moro a trawan?​—Tori fu den Apostel 17:26, 27; 1 Yohanes 4:7-11, 20, 21.

Lobi na wan froktu fu Gado en yeye

Alen di e kon na a yoisti ten na ini wan dyari di abi froktu bon, e meki den bon gi bun froktu. A yeye fu Gado kan du a srefi sani nanga sma di e arki Gado. A kan meki den kisi fasi di Bijbel e kari „a froktu fu a yeye” (Galasiasma 5:22, 23). A moro prenspari froktu fu a yeye na lobi (1 Korentesma 13:13). Ma fa wi kan kisi a yeye fu Gado? Wan tumusi prenspari fasi na te wi e begi. Efu wi e begi Gado fu gi wi en yeye, dan a sa gi wi dati tu (Lukas 11:9-13). Yu e „tan aksi” Gado fu gi yu en yeye? Efu yu e du disi, dan sma sa si taki yu e sori a moi froktu fu a yeye fu Gado na ini yu libi, èn yu sa sori moro lobi sosrefi.

Ma wan tra sortu yeye de di e wroko teige a yeye fu Gado. Bijbel e taki dati a yeye disi na „a yeye fu grontapu” (1 Korentesma 2:12; Efeisesma 2:2). Disi na wan takru krakti di e komoto fu Satan Didibri, „a tiriman fu a grontapu disi”, fu libisma famiri di no sabi Gado (Yohanes 12:31). Neleki fa wan draiwinti e opo doti, na so „a yeye fu grontapu” e wiki takru lostu di e pori lobi èn den takru lostu disi abi krakti tapu den swakifasi fu a skin.​—Galasiasma 5:19-21.

Sma e teki a takru yeye disi te den e meki takru sani abi krakti tapu den, sani soleki a lobi di sma lobi gudu, noso a prakseri di den e prakseri densrefi nomo. Na ogri di sma e du nanga trawan èn a fowtu èn lagi denki di a grontapu disi abi fu lobi, kan abi wan takru krakti tapu wan sma tu. Efu yu wani sori trutru lobi moro nanga moro, dan yu musu abi a fasti bosroiti fu kakafutu gi a yeye fu a grontapu disi (Yakobus 4:7). Ma yu no musu frutrow tapu yu eigi krakti; aksi Yehovah fu yepi yu. A yeye fu en, di de a moro bigi krakti fu hemel nanga grontapu, sa meki yu kon tranga èn a sa meki yu kisi bun bakapisi.​—Psalm 121:2.

Leri fu lobi trawan fu di yu e teki na eksempre fu den Kresten brada nanga sisa

Neleki fa pikin e leri na ini na osofamiri fa den kan lobi trawan, na so wi alamala, awansi wi yongu noso owru, kan leri fu lobi trawan moro te wi abi demakandra nanga tra Kresten (Yohanes 13:34, 35). Fu tru, wan fu den prenspari marki fu a Kresten gemeente, na taki a musu de wan presi pe sma kan „gi makandra deki-ati fu lobi trawan èn fu du bun wroko”.​—Hebrewsma 10:24, New International Version.

Den sma di e warderi a lobi disi trutru, na den wan di ben e ’kisi kwinsi èn di ben e waka bruyabruya’ na ini a grontapu disi pe sma no e sori lobi (Mateyus 9:36). Ondrofenitori e sori taki te wan bigisma abi bun matifasi nanga trawan, dan dati kan yepi en fu sori lobi gi tra sma tu, aladi a no ben kisi dati di a ben de wan pikin-nengre ete. Fu dati ede, a de prenspari taki ala Kresten di gi densrefi abra na Gado e gi den nyun wan di e kon na den mindri, wan switikon!

„Lobi no o kaba noiti”

Bijbel e taki dati „lobi no o kaba noiti” (1 Korentesma 13:8). Fu san ede wi kan taki disi? Na apostel Paulus e taigi wi: „Lobi abi langa pasensi èn a abi switi fasi. Lobi no e dyarusu, a no e dyaf èn a no abi bigimemre. Lobi no e tyari ensrefi na wan fasi di no fiti, no e suku en eigi bun nomo èn a no e mandi esi. A no e tan memre na ogri san trawan du nanga en” (1 Korentesma 13:4, 5). A de krin taki a lobi disi no kan de wan sani di no de trutru. Kontrari fu dati, dan den wan di e sori a lobi disi sabi san a wani taki fu firi brokosaka èn fu firi pen, ma den no e meki den firi disi pori a lobi di den abi gi tra sma. A sortu lobi disi na trutru „wan volmaakti banti di e meki sma kon de wán”.​—Kolosesma 3:12-14.

Luku na eksempre fu wan Kresten umapikin di abi 17 yari èn di e libi na ini Korea. Di na umapikin disi bigin fu dini Yehovah Gado, dan en famiri no ben feni dati bun èn fu dati ede a ben musu froisi komoto fu na oso. Ma na presi fu kisi atibron fu san ben pasa nanga en, dan a begi fu a tori disi èn a meki a Wortu fu Gado nanga En santa yeye tiri en fu sabi san a ben musu du. Baka dati, a ben skrifi a famiri fu en furu tron, èn ala ten a ben e sori trutru lobi gi den te a ben e skrifi brifi gi den. A bakapisi na taki tu bigi brada fu en bigin studeri Bijbel èn now den na Kresten di gi densrefi abra. En mama nanga wan moro yongu brada fu en teki a waarheid fu Bijbel tu. Te fu kaba, en papa, di ben de wan fayafaya gensman, ben kenki. Na uma-pikin disi di de wan Kotoigi e skrifi: „Wi alamala trow nanga sma di de Kresten tu, èn now 23 sma fu a famiri fu wi e anbegi Gado na ini wánfasi.” Lobi wini trutru!

Yu wani leri fu lobi trawan trutru? Yu wani leri trawan fu du a srefi sani tu? Aksi Yehovah fu yepi yu, fu di a tumusi moi fasi disi e komoto fu en. Iya, gi yesi na a Wortu fu en, begi en fu gi yu a santa yeye, èn abi demakandra doronomo nanga den Kresten brada nanga sisa (Yesaya 11:9; Mateyus 5:5). A e prisiri wi ati srefisrefi fu sabi taki heri esi ala den ogriwan no sa de moro, èn soso den wan di e sori trutru Kresten lobi sa tan abra! Fu tru, lobi e meki wi de koloku èn a e gi wi libi.​—Psalm 37:10, 11; 1 Yohanes 3:14.

[Prenki na tapu bladzijde 6]

Te wi e begi èn te wi e studeri Gado Wortu dan disi sa yepi wi fu leri fa wi kan lobi trawan trutru