Go na content

Go na table of contents

Fu san ede sma e go na kerki

Fu san ede sma e go na kerki

Fu san ede sma e go na kerki

„NOWNOWDE a de so taki furu sma na ini Zuid-Korea abi a Presbiter bribi, èn dati na fo leisi so furu sma leki na ini Amerkankondre.” Den wortu disi di ben skrifi na ini a tijdschrift Newsweek, kande fruwondru furu leisiman, fu di furu sma e si Korea leki wan kondre pe sma abi soso a bribi fu Confucius noso a Buda bribi. Na ini a ten disi, wan sma di e go na Korea sa si taki bun furu sokari Kresten kerki de drape, èn furu tron den kerki disi abi kroisi na den tapu di abi redi brenki leti. Furu tron a de so taki na tapu sonde yu kan si tu, noso dri sma e waka go na kerki nanga wan Bijbel na ini den anu. Soleki fa wan ondrosuku fu 1998 sori, dan pikinmoro 30 procent fu den Koreasma e go na wan Lomsu kerki noso na wan Protestant kerki, èn dati na wan moro bigi grupu leki a grupu fu sma di e taki dati den abi a Buda bribi.

Na ini a ten disi a no e pasa so furu taki someni sma na ini wan kondre e go na kerki doronomo. Toku a sani disi no e pasa na ini Korea wawan, ma sosrefi na ini tra kondre na ini Asia, Afrika, nanga Latijns-Amerika. Fu san ede so furu sma e taki ete dati den e bribi na ini Gado te sma na ala sei no e broko den ede srefisrefi nanga kerki? Fu san ede den sma disi e go na kerki?

Wan ondrosuku di du nanga yepi fu difrenti sma na ini Korea, e sori taki moro leki 50 procent fu den kerkisma na ini Korea e suku fu abi wan korostu firi na ini den ati; pikinmoro 30 procent fu den e howpu fu kisi têgo libi baka te den dede; èn wán fu 10 sma e suku fu kon gosontu, fu kon gudu, noso den wani taki sani waka bun gi den.

Fu di a Komunisme safrisafri e lasi a krakti di a ben abi tapu sma, meki sma e pruberi baka fu libi wan gudu libi, èn fu dati ede furu sma na ini China e go na kerki nanga a howpu taki den sa man tapu a yeye nowtu di den kon kisi. Ibri yari milyunmilyun Bijbel e meki èn e prati na ini China, èn soleki fa a sori, dan sma e leisi en nanga a srefi angri leki fa den ben e leisi a pikin redi buku fu Mao Tse-tung.

Son Lomsusma na ini Brasyonkondre, spesrutu den yongusma, no de tevrede nanga a pramisi taki den sa de koloku na ini a ten di o kon. Den sma disi wani de koloku nownowde. A nyunsu tijdschrift Tudo e taki: „Na ini den yari baka 1970, a leri fu Lomsu kerki di e taki dati libisma srefi o tyari frulusu kon, ben hari na prakseri fu furu sma. Ma na ini a ten disi furu sma e bribi taki nownowde den musu suku wan bun libi fu kan de koloku.” Na ini Ingrisikondre sma di ben du wan ondrosuku, aksi kerkisma drape fu kari wán sani di den lobi fu a kerki fu den. Furu fu den sma disi piki taki den lobi a bradafasi na ini a kerki.

Ala den sani disi e sori taki aladi bun furu sma e bribi ete na ini Gado, toku furu fu den e broko den ede moro nanga san den kan kisi nownowde kaba, na presi taki den e broko den ede nanga san o kon, noso nanga Gado srefi. San yu feni na a yoisti reide fu bribi na ini Gado? San Bijbel e taki fu a tori dati? Yu sa kisi piki tapu na aksi dati na ini na artikel di e kon.