Go na content

Go na table of contents

O prenspari yeye sani de gi a gosontu fu yu?

O prenspari yeye sani de gi a gosontu fu yu?

O prenspari yeye sani de gi a gosontu fu yu?

KANDE yu e teki furu ten fu du sani fu man tan gosontu na skin sei. Kande yu e sribi ibri dei sowan aiti yuru, yu e bori èn e nyan wan tu yuru langa, èn yu e wroko aiti yuru, noso moro langa fu man pai gi wan oso pe yu kan sribi èn fu man bai sani fu nyan. Efu yu kon siki dan kande yu e meki ten èn e pai moni fu go na wan datra, noso yu e sreka wan oso dresi. Yu e krin yu oso, yu e wasi yu skin, èn kande yu du sani doronomo srefi fu lusu yu skin. Kande yu e du ala den sani disi soso fu abi wan bun gosontu.

Ma fu abi wan bun gosontu wani taki moro leki fu sorgu nomo gi den sani di yu abi fanowdu na skin sei. Wan tra sani de di moro prenspari gi a tanbun fu yu. Ondrosuku di abi fu du nanga datratori e sori taki a gosontu fu wan sma abi furu fu du nanga o furu sani a e du na yeye fasi. Sobun den yeye sani di yu e du abi krakti tapu a gosontu fu yu.

Yeye sani abi wan bun krakti tapu a gosontu fu yu

„Den fosi tori di ben skrifi fu na ondrosuku di sma ben meki fu a tori disi, e sori taki te wan sma abi moro fu du nanga yeye afersi, dan dati e meki a sma abi wan moro bun gosontu”, na so Professor Hedley G. Peach taki di de fu na Universiteit fu Melbourne na ini Australia. A koranti The Medical Journal of Australia (MJA) e taki fu den sani di sma ondrosuku: „A e sori taki sma di e bribi na ini wan gado, na sma di no e kisi so furu problema . . . nanga hei brudu, nanga a fatu ini den skin di kan meki den siki na den ati . . . èn den no e kisi kanker na den inibere so makriki.”

Wan ondrosuku di ben hori na ini a yari 2002 na ini Amerkankondre, ben sori a srefi sani. Na Universiteit fu California, na ini Berkeley ben du na ondrosuku disi na 6545 sma, èn den kon si taki „sma di e go na kerki wan leisi wan wiki sori fu libi moro langa te yu e teki en gersi nanga den sma di e go wanwan leisi noso noiti na kerki”. Doug Oman, a moro prenspari skrifiman fu na ondrosuku disi èn a leriman na UC Berkeley Universiteit fu California, pe den e stuka fa a de nanga a gosontu fu sma, ben taki: „Wi ben kon si a difrenti disi srefi di wi ben poti prakseri na sani soleki a demakandra di den sma disi abi èn a fasi fa den sma disi ben e libi fu de gosontu; wi luku sosrefi efu den e smoko èn efu den e du sani fu lusu den skin.”

A koranti fu Australia, MJA, e sori tra winimarki di den sma abi te den e si yeye afersi leki wan prenspari sani. A e skrifi: „Ondrosuku di meki na ini Australia e sori taki moro furu sma di e bribi na ini wan gado, abi wan moro bun trowlibi, den no e gebroiki sopi nanga drugs na wan fasi di no fiti, den no e kiri densrefi so furu èn den no e prakseri so furu fu kiri densrefi; den no abi so furu broko ede, èn den no e prakseri densrefi nomo.” Boiti dati, a koranti BMJ (di sma ben sabi fosi leki The British Medical Journal) e taki: „A e sori taki sma di abi wan tranga bribi na ini wan gado, no e tan sari fu wan langa pisi ten te wan sma di den lobi dede, ma baka wan pisi ten den no e sari moro. A sani disi de heri tra fasi nanga sma di no e bribi na ini nowan gado.”

Difrenti sortu prakseri de fu san na trutru bribi. Ma den sani di yu e du na yeye fasi abi krakti tapu a gosontu nanga a frustan fu yu. A buweisi disi de akruderi san Yesus Krestes ben taki sowan 2000 yari pasa. A ben taki: „Koloku fu den sma di sabi taki den abi Gado fanowdu” (Mateyus 5:3). Fu di den sani di yu e du na yeye fasi abi krakti tapu a gosontu fu yu na skin sei èn tapu a koloku di yu abi na ini yu libi, dan a de wan koni sani fu poti den aksi disi: ’Pe mi kan feni a yoisti tiri na yeye fasi? San a wani taki dati wan sma e poti yeye afersi tapu a fosi presi na ini en libi?’

[Sma di abi a reti fu den prenki]

Photo Credits: Page 18: Mao Tse-tung and Golda Meir: Hulton/Archive by Getty Images; Francis Ferdinand: From the book The War of the Nations; Hirohito, Lindbergh, & Einstein: U.S. National Archives photo; Stalin: U.S. Army photo; Roosevelt: Franklin D. Roosevelt Library; Churchill: The Trustees of the Imperial War Museum (MH 26392)