Go na content

Go na table of contents

Yepi de ete gi kerki?

Yepi de ete gi kerki?

Yepi de ete gi kerki?

„SMA na ini Ingrisikondre e bribi ete na ini Gado, ma den no wani teki a bosroiti fu tron bakaman fu Krestes”, na so Stephen Tirwomwe, wan kerki fesiman fu Uganda e taki. Pikinmoro a lasi en libi sowan 20 yari pasa, di sma ben e suku fu puru en na wan ogri-ati fasi fu a kerki fu en na ini Uganda. Now, a e preiki na presi pe mansma e kon makandra na ini a foto Leeds na Ingrisikondre. Drape a e hori wan preiki fu sowan tin miniti bifo den man e opo fu go prei bingo.

Na a tra sei fu grontapu, wan kerki organisâsi fu na Anglikan Kerki di seti na ini Amerkankondre no so langa pasa, e feti nanga wan srefi sortu problema, namku taki sma no e poti prakseri na Gado. „Fu ala den kondre na grontapu pe sma e taki Ingrisitongo, Amerkankondre abi a moro bigi grupu fu sma di no e go na kerki èn di no e broko den ede nanga sani di abi fu du nanga Gado”, na so a Website fu a kerki organisâsi disi e taki. „Sma musu kon preiki gi wi now.” Den du ala muiti fu kenki sani na ini a kerki fu den, ma den no ben abi bun bakapisi. Fu dati ede, den tapu fu du sani na a fasi fa a kerki ben gwenti du sani fosi, èn den go wroko makandra nanga kerki fesiman fu Asia nanga Afrika. Den du disi fu di den ben wani bigin „preiki sosrefi gi den sma na ini Amerkankondre”.

Ma fu san ede zendeling fu den kerki fu Afrika, Asia, nanga Latino-Amerika e go preiki gi sma na Europa nanga Noord-Amerika pe furu sma e taki dati den na Kresten?

Suma e yepi suma?

Moro leki fo hondro yari langa, fayafaya zendeling fu den kerki fu Europa ben e tan go na ala den pisi kontren di Europa ben teki abra na ini Afrika, Asia, Zuid-Amerika, nanga den èilanti na ini a Stille Zuidzee. Den zendeling disi ben abi leki marki fu meki den sokari heiden fu den kondre dati teki a Kresten bribi. Den difrenti kondre na ini Noord-Amerika ben abi wet akruderi a Kresten bribi soleki fa sma e taki. Baka wan pisi ten, den kondre disi bondru kon na wán. Den ben kon abi den eigi zendeling di ben e go preiki na tra kondre, èn te fu kaba den ben abi moro zendeling srefi leki san Europa ben abi. Now sani de tra fasi.

Andrew Walls, a driktoro fu wan organisâsi pe den e ondrosuku sani fu a Kresten bribi na ini tra kondre dorosei fu Europa nanga Noord-Amerika, e taki: „Sani kon kenki. Now a Kresten bribi abi krakti moro furu tapu sma na ini tra kondre.” Na ini a yari 1900, 80 procent fu den sma di ben e taki dati den na Kresten, ben de sma fu Europa noso Noord-Amerika. Ma now, 60 procent fu den sma di e kari densrefi Kresten, e libi na ini Afrika, Asia, nanga Latijns-Amerika. No so langa pasa, wan nyunsuman ben taki: „Den Lomsu kerki fu Europa e kisi yepi fu priester di e komoto fu den Filippijnen nanga India”, èn „wán fu ibri siksi priester di e dini na ini den Amerkan Lomsu kerki, komoto fu wan tra kondre”. Moro furu fu den Afrikan domri na ini Bakrakondre, na sma fu Gana, èn den e si densrefi leki „wan kerki di abi a wroko fu yepi trawan na ini wan presi pe furu sma no e bribi èn no e go na kerki”. Èn zendeling fu Brasyonkondre e go preiki now na difrenti pisi fu Ingrisikondre. Wan skrifiman ben taki: „Te yu e luku suma e go preiki a Kresten bribi gi suma, dan yu e si taki sani e waka tra fasi now.”

A e gersi leki trobi de fu kon

A gersi leki zendeling de fanowdu trutru na Europa nanga Noord-Amerika pe moro nanga moro sma no e si en leki wan prenspari sani fu abi wan bribi èn fu go na kerki. „Moro mendri leki 10 procent fu den Kresten na ini Skotland e go na kerki doronomo”, na so wan koranti e taki. Na ini Fransikondre nanga Doisrikondre, a de moro mendri leki dati srefi. Wan ondrosuku tyari kon na krin taki „sowan 40 procent fu den Amerkan èn 20 procent fu den Kanadasma e taki dati den e go na kerki doronomo”, na so wan tra nyunsuman taki. Kontrari fu dati, sma e taki dati pikinmoro 70 procent fu den sma na den Filippijnen e go na kerki èn na so a de tu na ini tra pôti kondre.

Wan moro moi sani fu si, na taki kerkisma na a Zuidsei fu grontapu e tan hori densrefi na den kerki gwenti fu den, aladi dati no de so na a Noordsei fu grontapu. Fu eksempre, ibri tron baka ondrosuku e tyari kon na krin taki moro nanga moro Lomsusma na ini Amerkankondre nanga Europa lasi frutrow na ini kerki tiriman, èn den feni taki umasma musu abi den srefi reti leki mansma. Na a tra sei, den Lomsusma na a Zuidsei fu grontapu e tan hori densrefi na san a kerki e taki fu den tori disi. Fu di moro nanga moro sma na ini den kondre na a Zuidsei fu grontapu e bigin horibaka gi a kerki, meki a sori leki trobi o kon te fu kaba. Philip Jenkins, wan sabiman fu historia nanga kerki, ben taki fu a tori disi: „Soleki fa a sori, dan na ini den tin noso twenti yari di o kon, den sma fu den Kresten kerki na a Noordsei nanga a Zuidsei fu grontapu, no o si makandra moro leki sma di abi a srefi Kresten bribi.”

Nanga den kenki disi na prakseri, Andrew Walls e taki dati wan tumusi prenspari aksi di e opo kon, na „fa den Kresten fu Afrika, Asia, Latijns-Amerika, Noord-Amerika, nanga Europa kan libi makandra na ini a wán kerki èn sori taki den alamala abi a srefi bribi”. San yu e denki? Kerki sa man tan na ini wan grontapu pe pratifasi de? Fa wánfasi kan de na mindri Kresten? Na artikel di e kon sa piki den aksi disi nanga yepi fu Bijbel, èn a sa sori taki na heri grontapu wan grupu fu Kresten de kaba di e libi na ini wánfasi.

[Prenki na tapu bladzijde 4]

A nyanyan presi disi pe sma e prei poku tu, ben de wan kerki fosi

[Sma di abi a reti fu a prenki]

AP Photo/Nancy Palmieri