Go na content

Go na table of contents

Aksi fu leisiman

Aksi fu leisiman

Aksi fu leisiman

Son sma feni taki a sipi pe Paulus ben de na ini, no ben sungu na a èilanti Malta di de na a zuidsei fu Sisilia, ma taki a sungu na wan tra èilanti. Pe a sipi ben sungu dan?

Na aksi disi abi fu du nanga sani di sma taki fu disi no so langa pasa. Den sma ben taki dati a sipi pe na apostel Paulus ben de na ini no ben sungu na a èilanti Malta, ma na Kefalenia di de krosibei fu Korfu na ini na Ionis Se, krosibei fu a westsei syoro fu Grikikondre. Bijbel e fruteri wi taki Paulus, di ben de na ini anu fu a legre-edeman Julius fu Rome, ben komoto na Sesarea, makandra nanga tra srudati nanga wan tu kompe fu en. Soleki fa a karta e sori, dan den ben seiri go na Sidon, èn na Mira. Den e teki wan bigi sipi di ben e tyari tarwe, èn di ben komoto fu Aleksandria, na Egepte, èn den seiri go na a westsei fu go na Knidus. Den no ben man hori densrefi na a pasi di den ben wani teki fu seiri abra na Egeus Se, pasa na ondrosei pisi fu Grikikondre, fu go na Rome. Tranga winti pusu den go na a zuidsei, krosibei fu Kreita, pe den seiri pasa krosibei fu a syoro. Drape den go na syoro na a lanpe di nen Bun Lanpresi. Baka di den „seiri komoto fu Kreita”, dan „wan kefalek bigi winti di sma ben e kari Erakwilo” ben „hari a sipi tyari gowe”. ’Den skwala fu a se ben e fringi a hebi sipi di ben e tyari tarwe, go-kon’ teleki a di fu tinafo neti. Te fu kaba, a sipi nanga ala 276 sma na ini ben sungu na wan èilanti di den Griki Buku fu Bijbel e kari Me·liʹte.—Tori fu den Apostel 27:1–28:1.

Na ini den yari di pasa, sma taki difrenti sani fu pe na èilanti Me·liʹte ben de. Son sma ben e denki taki a ben de na èilanti Melite Ilirika, di sma sabi now leki na èilanti Mlyet, di de na ini na Adriatis Se, krosibei fu a sesyoro fu Krowâsia. Ma a no gersi taki disi de so, fu di na èilanti Mlyet di de moro na noordsei, no de na a sei fu den presi pe Paulus go baka dati, namku na Sirakusa, Sisilia, èn na a westsei sesyoro fu Italiakondre.—Tori fu den Apostel 28:11-13.

Moro furu fu den sma di vertaal a Bijbel kon na a bosroiti taki Me·liʹte na a èilanti Melite Afrikanus, di sma sabi now leki Malta. A lasti lanpe pe a sipi, di ben e tyari Paulus, ben go na syoro, ben de Bun Lanpresi na Kreita. Baka dati wan kefalek bigi winti pusu a sipi go na a westsei, go na a sei fu Kauda. A winti tan tyari a sipi gowe, furu dei langa. A fiti srefisrefi fu bribi taki a winti disi tyari a sipi go moro fara na a westsei, teleki a doro Malta.

Conybeare nanga Howson ben poti prakseri na a hebi winti di gwenti fu wai na ini a kontren dati, èn den poti prakseri na „a sei pe a sipi drifi go èn o gaw a winti tyari a sipi gowe”. Dati meki den skrifi na ini den buku The Life and Epistles of St. Paul: „Fu Klauda [noso Kauda] te go miti Malta na sowan 770 kilometer. A fasi fa den tori disi e kruderi nanga makandra de so aparti, taki a no de fu taki dati a kondre pe den sipiman ben doro na a di fu tinafo neti, no ben kan de nowan tra presi leki Malta. Den buweisi e sori krin taki dati musu de so.”

Aladi sma kan taki dati a sipi fu Paulus sungu na wan tra presi, toku a karta dyaso e sori krin taki a sipi ben sungu na Malta, soleki fa a skrifi na ini Bijbel.

[Karta/​Prenki tapu bladzijde 31]

(Efu yu wani si pe den sani disi skrifi, luku a tijdschrift)

Yerusalem

Sesarea

Sidon

Mira

Knidus

KREITA

KAUDA

MALTA

SISILIA

Sirakusa

Rome

MLYET

GRIKIKONDRE

KEFALENIA