Go na content

Go na table of contents

Yu e memre disi ete?

Yu e memre disi ete?

Yu e memre disi ete?

Yu ben prisiri fu leisi den Waktitoren di kon na doro no so langa pasa? We, luku efu yu kan gi wan piki tapu den aksi di e kon now:

San wan Kresten ben sa kan du te a e firi brokosaka èn te a e kon weri na yeye fasi?

Wi musu kon sabi san e meki wi kon weri. A kan de wan yepi gi wi te wi sidon luku sortu sani wi gwenti du èn san na den sani di wi abi. Na so fasi wi kan puru ibri sani di no de fanowdu èn di de wan hebi gi wi. Wi kan poti marki di wi man doro na ini a situwâsi fu wi. A de prenspari fu sorgu taki wi tan gosontu na yeye fasi. Disi wani taki dati wi musu begi Gado doronomo, èn taki wi musu denki dipi fu sani.—15/8, bladzijde 23-26.

Fu san ede Yehovah Kotoigi e taki dati a nomru 144.000 no de wan agersi nomru, ma taki a de wan trutru nomru fu sma?

Baka di na apostel Yohanes ben yere fu den 144.000 sma, dan a ben si „wan bigi ipi, di nowan sma ben man teri” (Openbaring 7:4, 9). Efu a nomru 144.000 ben de wan agersi nomru, dan a difrenti na mindri den tu grupu disi ben o lasi krakti. Yesus ben taki dati den sma di o tiri makandra nanga en, na wan „pikin ipi” (Lukas 12:32).—1/9, bladzijde 30.

Fu san ede wan Israelsma ben kan seri wan meti di dede èn di ben abi brudu na ini gi wan trakondre sma?

Wan trakondre sma, noso wan freimdesma di no ben teki a Dyu bribi, no ben abi fu hori ensrefi na a Wet. Sobun, wan Israelsma ben kan gi, noso seri den sortu meti disi gi so wan sma (Deuteronomium 14:21). Ma wan sma di ben teki a Dyu bribi ben musu hori ensrefi na a Wet èn a no ben o nyan a meti efu a ben abi brudu na ini ete (Lefitikus 17:10).—15/9, bladzijde 26.

San na a sabidensi di sma e kari ’biomimetiek’, èn fu san ede Kresten ben sa kan poti prakseri na a sabidensi disi?

A sabidensi disi e ondrosuku finifini fa sani na ini a naturu e wroko, fu teki den fasi disi abra. Fu gi wan eksempre, tu brada di nen Wright meki wan opolani, baka di den luku a fasi fa bigi fowru e frei te den de na ini loktu. Sobun, biomimetiek kan meki taki wan Kresten wani gi glori na a Mekiman.—1/10, bladzijde 9.

Suma na a sma di tu Korentesma 12:2-4 e taki fu en leki wan sma di ben tyari gowe na ini paradijs?

Den tekst disi e kon leti baka den vers pe Paulus ben opo taki gi a reti di a ben abi fu de wan apostel. Bijbel no e taki fu wan tra sma di ben ondrofeni so wan sani, èn Paulus na a sma di e fruteri wi a tori disi. Sobun, soleki fa a sori, dan na Paulus ben kisi a fisyun disi.—15/10, bladzijde 8.

San na wan tu fasi fu Yesus di meki taki a kan dini leki a Tiriman di Gado teki?

Yesus ben tan loyaal dorodoro, a ben abi wan krin ati èn a ben de opregti. A ben gi ensrefi na Gado dorodoro. Yesus ben broko en ede nanga sma trutru èn a ben de klariklari fu wroko.—1/11, bladzijde 6, 7.

Pe den ogri yeye sa de na ini a pisi ten fu a Dusun Yari Tiri?

Wi kan kon frustan taki na a pisi ten fu a Dusun Yari Tiri fu Krestes, den ogri yeye o sroto na ini a peti di no abi gron, makandra nanga Satan (Openbaring 20:1-3). Genesis 3:15 ben taki na fesi dati a siri fu na uma o masi a sneki na en ede, san wani taki sosrefi dati a o sroto a sneki na ini a pisi ten fu a Dusun Yari Tiri. Wan pisi fu a siri fu Satan na den ogri engel, noso ogri yeye. Den ogri yeye sori kaba taki den frede srefisrefi fu go na ini a peti di no abi gron, èn disi e sori taki den sabi dati na ini a ten di e kon den no o man du moro san den wani (Lukas 8:31).—15/11, bladzijde 30, 31.

Fu san ede wan sma musu luku bun nanga dringi di abi sopi na ini, srefi te a e sorgu taki a no e dringi so furu taki tra sma man si dati a drungu?

Yu no man si na son sma taki den drungu, srefi te den dringi furu sopi. Ma safrisafri wan sma kan kon gwenti sopi so te, taki a no man sondro en moro, èn te fu kaba a e tron ’wan srafu fu furu win’ (Titus 2:3). Yesus ben warskow taki wi no musu „nyan pasa marki” èn taki wi no musu „dringi pasa marki” (Lukas 21:34, 35). Srefi bifo wan sma drungu dorodoro, a sopi kan abi krakti tapu en, so taki a e bigin dyonko èn a e kon lesi na skin fasi èn na yeye fasi.—1/12, bladzijde 19-21.