Go na content

Go na table of contents

A bribi fu yu e meki yu handri?

A bribi fu yu e meki yu handri?

A bribi fu yu e meki yu handri?

A LEGRE ofsiri ben abi na overtoigi taki Yesus ben man dresi a srafu fu en di ben lan. Ma a legre ofsiri no kari Yesus kon na ini en oso, kande fu di a ben e firi leki a no warti nofo, noso kande fu di a no ben de wan Dyu. Na presi fu dati, na ofsiri aksi wan tu Dyu owru man fu go na Yesus èn fu taki: „Masra, mi no warti fu yu kon na ini mi oso, ma taki wán sani nomo, dan mi futuboi o kon betre.” Fu di Yesus ben si taki a legre ofsiri ben e bribi taki a ben kan dresi sikisma awinsi a no ben de krosibei fu den, meki a taigi den ipi sma di ben e waka na en baka: „Na tru sani mi e taigi unu: Mi no feni nowan sma na ini Israel di abi so wan tranga bribi.”​—Mateyus 8:5-10; Lukas 7:1-10.

A tori disi kan yepi wi fu poti prakseri na wan prenspari sani di abi fu du nanga bribi. Wan sma no abi trutru bribi soso fu di a e taki dati; wan sma di abi trutru bribi musu handri fu sori taki dati de so. A Bijbel skrifiman Yakobus ben taki: „Efu wan sma no e du san a e bribi, dan a bribi dati na wan dede sani” (Yakobus 2:17). Wi e frustan disi moro bun te wi e luku wan trutru eksempre fu san kan pasa te sma e taki nomo dati den abi bribi, aladi den no e handri fu sori taki dati de so.

Na ini 1513 b.G.T., a nâsi Israel kon tron a pipel fu Yehovah Gado, fu di a ben seti a Wetfrubontu nanga den. Moses, di ben de a mindriman fu a frubontu dati, taigi den manpikin fu Israel: „Efu unu sa gi yesi soifri na mi sten èn trutru sa hori mi frubontu, dan seiker unu sa tron . . . wan santa pipel” (Exodus 19:3-6). Iya, a nâsi Israel ben o tan santa, solanga den ben e gi yesi na Yehovah.

Furu hondrohondro yari baka dati, den Dyu bigin abi wan denki taki a de moro prenspari fu ondrosuku a Wet, leki fu handri akruderi den gronprakseri fu a Wet. Alfred Edersheim ben skrifi na ini en buku: „Den [rabbi], noso ’den bigiman fu grontapu’ ben teki a bosroiti langa ten kaba, taki a de moro prenspari fu ondrosuku [a Wet], leki fu du san a e taki” (The Life and Times of Jesus the Messiah).

A tru taki den Israelsma fu owruten ben kisi a komando fu ondrosuku den wet fu Gado fayafaya. Gado srefi ben taki: „Den wortu disi di mi e komanderi yu tide, musu de na tapu yu ati; èn yu musu poti den go dipi na ini a manpikin fu yu èn taki fu den te yu e sidon na ini yu oso èn te yu e waka na pasi èn te yu e go didon èn te yu e opo” (Deuteronomium 6:6, 7). Ma yu denki taki Yehovah ben wani sori nanga den wortu disi taki a ben de moro prenspari fu ondrosuku a Wet, leki fu du san a Wet taki? Meki wi go luku.

Hebi leri

A kan, taki den Dyu ben e si en leki wan tumusi prenspari sani fu ondrosuku a Wet, bika den ben e bribi taki Gado srefi ben e teki dri yuru ibri dei fu ondrosuku a Wet. Sobun, yu kan frustan fu san ede son Dyu ben e denki: ’Efu Gado e ondrosuku a Wet doronomo, dan den libisma di a meki musu du a srefi sani dati fayafaya, a no so?’

Na a ten fu a fosi yarihondro G.T., den rabbi ben e poti so furu prakseri na a ondrosuku di den ben e ondrosuku a Wet èn na a fruklari di den ben e fruklari en, taki den ben kon kisi ala sortu fromu denki. „Den leriman fu Wet nanga den Fariseiman . . . e taki, ma den no e du”, na so Yesus ben taki. „Den e tai hebi lai èn e poti den na tapu sma skowru, ma densrefi no wani fasi a lai nanga wan finga” (Mateyus 23:2-4). Den kerki fesiman dati ben e meki a libi fu a pipel kon moro hebi, fu di den ben e poti wan lo wet nanga komando gi den sma, ma na wan hoigri fasi den ben e suku fasi fu no hori densrefi na den srefi wet disi. Boiti dati, den man dati di ben e ondrosuku a Wet fayafaya, ben „frigiti den moro prenspari sani fu a Wet, namku retidu nanga sari-ati nanga getrowfasi”.​—Mateyus 23:16-24.

Ma san na a moi fu a tori, na taki den Fariseiman nanga den leriman fu a wet di ben e du so furu muiti fu sori o regtfardiki den de, na den srefi sma di ben pasa a Wet, aladi den ben e taki dati den ben e hori densrefi na dati! Na ini ala den hondrohondro yari di den ben e haritaki fu wortu nanga tra pikinpikin sani fu a Wet, den no ben kon krosibei na Gado. A sani disi ben meki tu taki sma ben drai gowe libi a tru bribi fu di, soleki fa na apostel Paulus ben taki, den ben poti prakseri na „soso takitaki”, na sani „di no e kruderi nanga makandra”, èn na falsi „sabi” (1 Timoteyus 6:20, 21). Ma wan tra seryusu problema di den ben abi, na taki na ondrosuku di den ben e tan ondrosuku a wet, ben abi furu krakti na den tapu. Den no ben kon abi wan bribi di meki den handri na wan reti fasi.

Den ede ben furu nanga sabi, ma den ati ben de sondro bribi

Fu tru, den Dyu kerki fesiman ben e denki heri tra fasi leki Gado! Syatu bifo den Israelsma go na ini a Pramisi Kondre, Moses taigi den: „Kibri ala den wortu di mi e taigi unu leki wan warskow tide, na ini un ati, so taki unu kan komanderi den manpikin fu unu fu sorgu taki den du ala den wortu fu a wet disi” (Deuteronomium 32:46). A de krin fu si taki a pipel fu Gado no ben musu teki ten nomo fu ondrosuku a Wet, ma den ben musu du sosrefi san a Wet ben e taki.

Ma ibri tron baka, a nâsi Israel no ben e tan getrow na Yehovah. Na presi fu du san reti, den manpikin fu Israel ’no sori taki den e bribi na ini en èn den no arki en sten’ (Deuteronomium 9:23; Krutuman 2:15, 16; 2 Kroniki 24:18, 19; Yeremia 25:4-7). Te fu kaba, den Dyu du a moro ogri sani di sori taki den no ben de getrow srefisrefi, èn dati ben de taki den no ben wani teki Yesus leki a Mesias (Yohanes 19:14-16). Fu dati ede, Yehovah Gado drai baka gi Israel èn a poti prakseri na den tra nâsi.​—Tori fu den Apostel 13:46.

Wi musu luku bun trutru taki wi no fadon na ini a srefi trapu, namku fu denki taki wi kan anbegi Gado nanga wan ede di lai nanga sabi, aladi wi no abi bribi na ini wi ati. Fu taki en tra fasi, wi no musu ondrosuku Bijbel, soso fu man kisi sabi. A soifri sabi musu doro wi ati so taki a kan abi wan bun krakti tapu a libi fu wi. Wan sma kan ondrosuku sani di abi fu du nanga a prani di sma e prani gruntu, ma yu denki taki a o tyari wini kon gi en efu noiti a no e prani wan siri? A tru taki wi kan kon sabi pikinso fa fu prani gruntu, ma efu wi no e du noti nanga a sabi dati, dan noiti wi o man koti gruntu fu nyan! Na so a de tu taki te wan sma e ondrosuku Bijbel èn e kon sabi san Gado e aksi fu en, dan a musu gi pasi tu taki den siri fu a waarheid doro en ati, so taki den kan sproiti èn kan meki taki a e du san a leri.​—Mateyus 13:3-9, 19-23.

„Tron sma di e du san a Wortu e taki”

Na apostel Paulus ben taki dati „bribi e kon baka te sma yere sani” (Romesma 10:17). Furu tron a de so, taki te wi e yere Gado Wortu, dan dati kan abi leki bakapisi taki wi e kon kisi bribi na ini en Manpikin, Yesus Krestes, èn disi e meki taki wi e kisi a howpu fu libi fu têgo. Iya, wi musu du moro leki fu taki nomo: ’Mi e bribi na ini Gado nanga Krestes.’

Yesus ben gi den bakaman fu en a deki-ati fu abi a sortu bribi di e meki den handri. A ben taki: „Mi Tata e kisi glori te unu e tan meki furu froktu, èn e sori taki unu na mi disipel” (Yohanes 15:8). Bakaten, Yakobus, na afu-brada fu Yesus, ben skrifi: „Tron sma di e du san a wortu e taki, èn un no musu de sma di e yere nomo” (Yakobus 1:22). Ma fa wi kan kon sabi san wi musu du? Den sani di Yesus ben taki èn ben du, e sori wi san wi musu du fu plisi Gado.

Di Yesus ben de na grontapu, a ben wroko tranga fu meki Kownukondre afersi go na fesi èn fu gi glori na a nen fu en Tata (Yohanes 17:4-8). Na sortu fasi a ben du disi? Furu sma e memre kande sortu wondru Yesus ben du fu dresi sikisma nanga malengrisma. Ma na Evangelietori fu Mateyus e sori san na a moro prenspari sani di a ben du: „Yesus ben bigin wan waka fu go na ala den foto nanga dorpu, aladi a ben gi leri na ini den snoga fu den èn ben preiki a bun nyunsu fu a kownukondre.” A moi fu si taki a diniwroko fu Yesus no ben de taki a ben e preiki wanwan leisi nomo gi wan tu mati noso sma di a ben sabi, noso gi birtisma di a ben e miti. A ben e du muiti fayafaya, èn a ben e du ala san a man fu go na sma „na ini heri Galilea”.​—Mateyus 4:23, 24; 9:35.

Yesus ben gi den bakaman fu en a komando fu meki disipel tu. Iya, a ben sori den na wan volmaakti fasi fa fu du dati (1 Petrus 2:21). Yesus ben taigi den getrow disipel fu en: „Fu dati ede, go na sma fu ala kondre èn meki den tron disipel, èn dopu den na ini a nen fu a Tata, fu a Manpikin, èn fu a santa yeye. Leri den fu du ala san mi komanderi unu.”​—Mateyus 28:19, 20.

A tru taki a no makriki fu du a preikiwroko. Yesus srefi ben taki: „Luku! Mi e seni unu go leki pikin skapu na mindri busidagu” (Lukas 10:3). Te sma e gens wi, dan nofo tron wi no e sori deki-ati moro, fu di wi no wani kisi sari noso broko-ede te dati no de fanowdu. Na dati pasa nanga den apostel na a neti di den srudati grabu Yesus. Den apostel lowe fu di den ben e frede srefisrefi. Bakaten na a srefi neti dati, Petrus taki dri tron dati a no sabi Yesus.​—Mateyus 26:56, 69-75.

Boiti dati, kande yu sa fruwondru fu kon sabi taki na apostel Paulus ben taki dati ensrefi ben abi fu du furu muiti fu preiki a bun nyunsu. A ben skrifi gi a gemeente fu Tesalonika: „Wi Gado gi wi deki-ati fu fruteri unu a bun nyunsu fu Gado, aladi a ben muilek srefisrefi gi wi.”​—1 Tesalonikasma 2:1, 2.

Paulus nanga den tra apostel ben man basi a frede di den ben e frede fu taki nanga tra sma fu Gado Kownukondre, sobun, yu man du dati tu. Fa yu kan du dati? A moro prenspari sani di yu musu du, na fu frutrow tapu Yehovah. Efu wi e bribi na ini Yehovah nanga wi heri ati, dan a bribi dati sa meki wi handri, iya, wi sa man du a wani fu en.—Tori fu den Apostel 4:17-20; 5:18, 27-29.

Yu kan kisi pai gi a wroko di yu e du

Yehovah sabi heri bun omeni muiti wi e du fu dini en. Fu eksempre, a sabi te wi e siki, noso te wi weri. A sabi te wi e tweifri efu wi bun nofo. Te moni problema e gi wi broko-ede, noso te a gosontu fu wi nanga den firi fu wi e meki wi lasi-ati, dan ala ten Yehovah sabi na ini sortu situwâsi wi de.​—2 Kroniki 16:9; 1 Petrus 3:12.

A musu de so taki Yehovah e prisiri srefisrefi te a bribi fu wi e meki wi handri, aladi wi na sma di e sondu èn di abi furu problema! A lobi di Yehovah abi gi den futuboi fu en, a no soso wan firi di a abi nomo, nôno, a e sori taki a lobi wi fu di a e gi wi wan pramisi. Nanga a krakti fu a santa yeye, na apostel Paulus ben skrifi: „Gado no de onregtfardiki, so taki a sa frigiti a wroko fu unu èn a lobi di unu ben sori gi a nen fu en, fu di unu ben dini den santawan èn e tan dini den.”​—Hebrewsma 6:10.

Te Bijbel e taki fu Yehovah dati a de „wan Gado fu getrowfasi, èn na en kruktudu no de”, dan yu kan bribi dati trutru. Te Bijbel e taki dati a de „a sma di e pai den wan di e suku en seryusu”, dan yu kan bribi dati tu (Deuteronomium 32:4; Hebrewsma 11:6). Fu eksempre, wan uma na ini Kalifornia, na Amerkankondre, e memre: „Fosi mi papa ben abi en eigi osofamiri, a ben e dini tin yari langa leki furuten dinari. A ben e fruteri mi furu ondrofenitori fu den fasi fa Yehovah sorgu en di a ben e du en diniwroko. Furu tron a ben de so, taki a ben gebroiki en lasti moni fu poti oli na ini a wagi, so taki a ben kan go na ini a preikiwroko. Te a ben doro oso baka di a du a preikiwroko, dan nofo tron nyanyan ben e wakti en na en mofodoro, aladi a no ben fruwakti dati srefi.”

Boiti taki Yehovah e sorgu gi wi na skin fasi, ’a Tata disi di abi furu sari-ati èn di de a Gado fu ala trowstu’ e trowstu wi, èn a e horibaka gi wi tu na yeye fasi (2 Korentesma 1:3). „A de wan switi firi fu sabi taki Yehovah e horibaka gi yu”, na so wan Kotoigi e taki di pasa furu tesi na ini den yari di pasa. „A firi disi e gi yu na okasi fu frutrow tapu Yehovah èn fu si fa a e yepi yu.” Nanga sakafasi yu kan taki nanga a „Yereman fu begi”, èn yu kan abi na overtoigi taki a sa poti prakseri na den problema fu yu.​—Psalm 65:2.

Den sma di e du a kotiwroko na yeye fasi, e kisi furu blesi (Mateyus 9:37, 38). Furu sma di teki prati na a preikiwroko kon kisi wan moro bun gosontu, èn a srefi sani kan pasa nanga yu tu. Ma san moro prenspari, na taki te wi e gi kotoigi na tra sma, dan dati e yepi wi fu kisi wan moro bun banti nanga Gado.​—Yakobus 2:23.

Tan du bun

A no ben o bun te wan futuboi fu Gado ben o denki taki Yehovah no e warderi en moro fu di a siki noso fu di owrudei e tapu en fu du ala san a ben sa wani du na ini en diniwroko. A no ben o bun tu fu denki taki Yehovah no e warderi den futuboi fu en te a gosontu fu den, den frantwortu na ini na osofamiri, noso tra sani e meki taki den no man du so furu na ini en diniwroko.

Memre taki di na apostel Paulus ben firi swaki, kande fu di a ben e siki, noso fu di wan tra sani ben e du en, dan ’dri leisi a begi Masra tangitangi fu puru a problema dati’ gi en. Na presi fu dresi a siki fu Paulus, so taki a ben kan du moro na ini en diniwroko, Yehovah taigi en: „A bun-ati fu mi nofo gi yu, bika a krakti fu mi e kon volmaakti na ini swakifasi” (2 Korentesma 12:7-10). Fu dati ede, yu kan abi a dyaranti taki awinsi na ini sortu muilek situwâsi yu de, toku yu hemel Tata e warderi iniwan sani di yu man du fu meki den afersi fu en go na fesi.​—Hebrewsma 13:15, 16.

A lobi-ati Mekiman fu wi no e aksi moro fu wi leki san wi man gi. San a e aksi nomo, na taki wi abi a bribi di e meki wi handri.

[Prenki na tapu bladzijde 26]

A ben nofo fu ondrosuku a Wet nomo?

[Prenki na tapu bladzijde 29]

Wi no musu bribi nomo, ma wi musu handri sosrefi akruderi a bribi fu wi