Go na content

Go na table of contents

Fu san ede meki furu sma no e gebroiki den frustan?

Fu san ede meki furu sma no e gebroiki den frustan?

Fu san ede meki furu sma no e gebroiki den frustan?

„SAN e pasa nanga en? A sabi heri bun taki a no kan du so wan sani”, na so wan sma e taki di si san wan trawan du. Wan tra sma di no man bribi san a si, e seki en ede èn a e taki: „Efu a ben gebroiki en frustan pikinso, dan a no ben o du dati noiti.” Oiti yu yere sma taki den sani disi? Ma o ten wi kan taki dati wan sma e „gebroiki en frustan”?

Te wan sma e „gebroiki en frustan”, dan dati wani taki dati a sma „sabi soifri fa wan sani de”, a e „frustan sani bun”, èn a „abi koni, noso a man krutu sani na wan reti fasi”. A wani taki dati wan sma man krutu sani na wan yoisti fasi èn taki a man teki koni bosroiti. A no de fu taki dati wan sma di e gebroiki en frustan, musu gebroiki en edetonton fu denki. Furu sma no wani denki gi densrefi, ma den wani taki tra sma musu denki gi den. Den e meki sani di sma e taki na radio, telefisi, nanga koranti, èn sani di den e yere fu den speri, noso tra pôpi fasi fu denki, abi krakti tapu den bosroiti di den e teki.

Fu di so furu sma na ini a ten disi no wani gebroiki den frustan, meki wan man di e luku sani fini, ben taki wan leisi: ’Fu tru, mi e taigi yu taki yu no e miti so furu sma moro di e gebroiki den frustan.’ Fa wi kan tron sma di e gebroiki den frustan? Sortu wini a abi te wi e du dati?

Fa wi kan leri fu gebroiki wi frustan?

A e teki ten fu kon sabi fa fu teki koni bosroiti èn fu gebroiki wi frustan. A e aksi fu wi taki wi e sidon denki fu sani, èn taki wi e du muiti doronomo, ma toku disi na wan marki di wi man doro seiker. Luku dri sani di kan yepi wi tron sma di e gebroiki den frustan.

Studeri Bijbel èn gebroiki a rai di skrifi na ini. Bijbel skrifi na wan tumusi moi fasi èn a makriki fu frustan. A de wan tumusi bun yepisani di kan meki wi kisi koni èn di kan meki wi gebroiki wi frustan (Efeisesma 1:8). Leki eksempre, na apostel Paulus e gi den Kresten brada nanga sisa fu en a deki-ati: „Tan prakseri ala sani di tru, ala sani di seryusu, ala sani di regtfardiki, ala sani di krin, ala sani di bun fu lobi, ala sani di sma e taki bun fu en, ala sani di Gado feni bun èn ala sani di warti fu sma prèise den” (Filipisma 4:8). Efu wi e tan du muiti fu hori wisrefi na a rai disi, dan wi sa man krutu sani na wan yoisti fasi èn wi sa man tyari wisrefi na wan koni fasi.

Teki leri fu den sani di yu ondrofeni. Wan puwema skrifiman fu Switserland ben sori taki ondrofeni na ini a libi abi fu du nanga a gebroiki di wi e gebroiki wi frustan. A ben taki: „Wan sma di e gebroiki en frustan, abi ondrofeni èn a man si sani na fesi.” Iya, „ibriwan sma di no abi ondrofeni, e bribi ibri wortu, ma a koniwan e luku pe a e poti en futu” (Odo 14:15). Wan sma kan leri fu gebroiki en frustan te a e poti prakseri na san e pasa lontu en, te a e kisi leri, èn te a e kisi moro ondrofeni na ini a libi. Safrisafri wi kan leri fa fu du sani moro bun. Ma wi musu abi sakafasi fu kan leri fu den fowtu fu wi. Sma na ini den lasti dei disi e denki tumusi furu fu densrefi, den abi heimemre, èn den tranga-ede. Na a fasi disi den no e sori taki den e gebroiki den frustan.​—2 Timoteyus 3:1-5.

Luku bun suma yu e teki leki mati. Den sma di wi e teki leki mati, kan abi krakti na wi tapu na tu fasi: den kan yepi wi fu gebroiki wi frustan, noso den kan meki taki wi no e gebroiki wi frustan. Odo 13:20 e taki: „A sma di e waka nanga konisma, sa kon koni, ma a sma di abi demakandra nanga den wan sondro frustan, no sa abi bun bakapisi.” Wi no abi fu teki a denki noso den gwenti abra fu den wan di no e gi yesi na Gado èn di no wani du san a Wortu fu en e taki. Odo 17:12 e taki en na a fasi disi: „A moro betre te wan man e tuka nanga wan beer di lasi den pikin fu en, leki te a e tuka nanga wan sma di kon don na ini a lawfasi fu en.”

Sortu wini a abi te wi e gebroiki wi frustan?

A abi furu wini te wi e leri fu gebroiki wi frustan. A e meki taki a libi e kon moro switi, èn taki wi no lasi tumusi furu ten. Te wi e gebroiki wi frustan, dan dati kan yepi wi srefi fu no abi so furu broko-ede moro, bika furu tron den broko-ede e kon fu di wi e du sani sondro fu denki fosi. Den wan di no abi krin frustan e meki a libi kon moro hebi gi densrefi. „A tranga wroko fu den don sma e meki den kon weri”, na so Bijbel e taki (Preikiman 10:15). A kan taki den sortu sma dati e wroko bun tranga èn taki den e kon weri srefisrefi; ma toku den sani di den e du no e tyari trutru wini kon gi den.

Bijbel e gi bun furu koni rai du abi fu di nanga wan krin fasi fu libi, a fasi fa wi musu taki nanga makandra, a wroko di wi musu wroko tranga, a fasi fa wi kan libi te wi na pôtisma, èn someni tra sani ete di abi fu du nanga a libi fu wi. Milyunmilyun sma kon si fa a du kon taki sani e waka bun gi den, noso taki sani no e waka bun na ini den libi. Den kon si taki disi e kon fu di den gebroiki, noso fu di den no gebroiki den Bijbel markitiki di ben kan yepi den fu handri nanga koni.

Te wi man gebroiki wi frustan, dan dati no e yepi wi nomo fu hori wisrefi na wan lo wet noso markitiki. A e yepi wi fu man tyari den frantwortu fu wi. Ma wi no musu denki taki wi no abi fu teki leri moro fu di wi sabi kaba fa fu gebroiki wi frustan. „Wan koni sma sa arki èn a sa teki moro leri na ini en”, na so Odo 1:5 e taki. Wi musu leri sosrefi fu denki dipi fu den sani di wi kon sabi èn fu luku finifini san den abi fu du nanga makandra, so taki wi kan teki den yoisti bosroiti. Disi o yepi wi fu „waka nanga koni”.​—Odo 28:26.

Wan sma di e gebroiki en frustan, e luku bun fu no du sani pasa marki. A kan taki bun furu frantwortu de di wi ben sa wani teki na wi tapu, ma toku wi musu handri nanga koni so taki wi no go du moro leki san wi man. A tru taki na apostel Paulus e taigi wi taki wi musu abi „furu fu du na ini a wroko fu Masra” (1 Korentesma 15:58). Ma aladi a gi wi a deki-ati dati, toku wi musu hori a gronprakseri na ini Preikiman 9:4 na prakseri tu, di e taki: „Wan libi dagu bun moro wan dede lew.” Te wi e luku a gosontu fu wi bun aladi wi e dini Yehovah, dan dati kan yepi wi fu libi moro langa èn fu tan wroko wan heri pisi ten ete. Te wi gebroiki wi frustan, dan dati kan yepi wi fu libi na so wan fasi taki wi man du den prenspari sani di wi musu du, sondro taki wi e lasi a prisiri fu wi. Iya, a abi furu wini trutru te wi e gebroiki wi frustan.

[Prenki na tapu bladzijde 14]

Bijbel e gi wi bun furu koni rai

[Prenki na tapu bladzijde 15]

Wan sma kan leri fu gebroiki en frustan, te a e poti prakseri na san e pasa lontu en, te a e kisi leri, èn te a e kisi moro ondrofeni