Go na content

Go na table of contents

Edepenti fu a buku Wan Kownu

Edepenti fu a buku Wan Kownu

A wortu fu Yehovah de libilibi

Edepenti fu a buku Wan Kownu

„TE DEN regtfardikiwan e kon furu, dan a pipel e prisiri; ma te wan godelowsuwan e tiri, dan a pipel e soktu” (Odo 29:2). Na wan heri moi fasi, a Bijbel buku Wan Kownu e sori taki a sani di na odo disi e taki, de so trutru. A Bijbel buku disi e fruteri fu a libi fu Salomo, èn a e sori tu taki a pisi ten te Salomo de kownu, na owruten nâsi Israel no abi fu frede noti èn ala sani e waka bun gi den. A buku Wan Kownu e fruteri sosrefi taki a nâsi disi ben kon prati baka a dede fu Salomo, èn a e fruteri fu 14 kownu di ben kon baka en; sonwan ben e tiri Israel èn trawan ben e tiri Yuda. Soso tu fu den kownu disi tan getrow na Yehovah. Boiti dati, a buku disi e fruteri fu den sani di siksi profeiti ben du, èn wan fu den ben de Elia.

Na a profeiti Yeremia skrifi a buku disi di a ben de na ini Yerusalem èn na ini Yuda. A buku e fruteri fu sani di pasa na ini wan pisi ten fu sowan 129 yari, dati na fu 1040 b.G.T. te go miti 911 b.G.T. Di Yeremia ben e skrifi a buku Wan Kownu, dan soleki fa a sori, a ben gebroiki owruten buku soleki „a buku fu den afersi fu Salomo”, fu man sabi san ben pasa fositen. Den sortu owruten buku disi no de moro.​—1 Kownu 11:41; 14:19; 15:7.

WAN KONI KOWNU E MEKI TAKI VREDE DE ÈN TAKI SANI E WAKA BUN

(1 Kownu 1:1–11:43)

A buku Wan Kownu e bigin nanga wan span tori di e fruteri fu Adonia, a manpikin fu Kownu David, di e pruberi fu teki a presi fu en papa leki kownu. Wantewante a profeiti Natan e du wan sani fu meki disi no pasa, èn David en manpikin Salomo e tron kownu. Fu di Yehovah breiti fu yere san a nyun kownu disi e aksi, meki Yehovah e gi en „wan koni ati èn wan ati di man si sani krin” èn sosrefi „gudu nanga glori” (1 Kownu 3:12, 13). Nowan sma koni leki a kownu disi, èn nowan sma abi so furu gudu leki en. Na ini a ten dati, vrede de na ini Israel èn sani e waka bun gi den srefisrefi.

Wan tu fu den sani di Salomo e meki sma bow, na a tempel fu Yehovah èn difrenti lanti-oso. Yehovah e gi Salomo a dyaranti disi: „Mi sa seti a kownusturu fu yu kownukondre na ini Israel te ten di no skotu”, ma disi o de so, solanga a kownu tan gi yesi na Yehovah (1 Kownu 9:4, 5). A tru Gado e warskow en tu gi den bakapisi di o kon te a e trangayesi En. Ma Salomo e go teki wan lo trakondre uma leki wefi. Den abi so furu krakti na en tapu, taki te fu kaba a e go anbegi kruktugado na ini en owrudei. Yehovah e taki dati en kownukondre o prati. Salomo e dede na ini 997 b.G.T., èn na so a tirimakti fu en e kon na wan kaba, baka 40 yari. En manpikin Rehabeam e tron kownu.

Piki tapu den aksi fu Bijbel:

1:5—Fu san ede Adonia ben pruberi fu tron kownu aladi David ben de na libi ete? Bijbel no e taki fu san ede. Ma wi kan frustan fu san ede a ben du dati, te wi e hori na prakseri taki den bigi brada fu Adonia, namku Amnon nanga Absalom ben dede kaba, èn kande David en manpikin Kileab ben dede tu. Sobun, a kan taki Adonia ben denki taki na en abi a reti fu tron kownu, fu di a ben de a moro owruwan fu den manpikin fu David di ben de na libi ete (2 Samuel 3:2-4; 13:28, 29; 18:14-17). Kande Adonia ben denki taki a ben o man teki a kownumakti abra trutru, fu di a ben kisi a makti legre-edeman Yoab nanga a makti granpriester Abyatar so fara fu horibaka gi en. Bijbel no e taki efu Adonia ben sabi taki David ben abi na prakseri fu meki Salomo tron kownu. Ma di Adonia ben o tyari „wan ofrandi”, dan a no ben kari Salomo nanga den tra sma di ben de loyaal na David (1 Kownu 1:9, 10). Sobun, disi kan sori taki a ben e si Salomo leki wan sortu feanti fu en.

1:49-53; 2:13-25—Fu san ede Salomo meki sma kiri Adonia baka di a gi en pardon fu wan ogri di a ben du? Adonia ben aksi Batseiba fu aksi a kownu efu a ben kan kisi Abisag leki wefi. Batseiba no ben sabi fu san ede Adonia ben aksi fu a sani dati, ma Salomo ben kan si krin sortu prakseri Adonia ben abi. Aladi David noiti no didon nanga Abisag, toku sma ben e si a moi uma disi leki wan wefi fu David. Soleki fa a gwenti ben de na a ten dati, dan na soso a sma di ben o tron kownu baka David ben o kisi Abisag. Kande Adonia ben e denki taki efu a ben o teki Abisag leki wefi, dan a ben sa man pruberi ete wan leisi fu tron kownu. Salomo ben feni taki a sani di Adonia aksi, ben e sori taki Adonia ben wani teki a kownumakti puru na en anu, èn dati meki Salomo meki sma kiri en aladi a ben gi en pardon kaba.

6:37–8:2—O ten a tempel ben gi abra na Yehovah? A tempel ben kaba bow na a di fu aiti mun fu a yari 1027 b.G.T., dati na a di fu 11 yari di Salomo ben e tiri leki kownu. A sori leki a ben teki sowan 11 mun fu tyari ala den moimoi sani kon na ini a tempel èn fu sreka tra sani. A musu fu de so, taki den ben gi a tempel abra na Yehovah na ini a di fu seibi mun fu a yari 1026 b.G.T. A pisi tori disi e fruteri fu tra sani di den ben bow baka di den kaba bow a tempel èn bifo den gi a tempel abra na Yehovah. Soleki fa a sori, dan a skrifiman skrifi a pisi tori na a fasi disi, so taki a ben kan fruteri tu fu ala den tra bow-wroko di den ben du na a ten dati.​—2 Kroniki 5:1-3.

9:10-13—A de so taki Salomo ben handri akruderi a Wet fu Moses di a gi Kownu Hiram fu Tirus 20 foto na ini a pisi kontren fu Galilea? A kan taki a Wet, soleki fa a skrifi na ini Lefitikus 25:23, 24, ben abi fu du soso nanga wan pisi kontren pe den Israelsma ben e tan. A kan taki den sma di ben e tan na ini den foto di Salomo ben gi Hiram, no ben de Israelsma, aladi den foto disi ben de na ini a Pramisi Kondre (Exodus 23:31). A sani di Salomo du, kan sori tu taki a no ben hori ensrefi dorodoro na a Wet, neleki fa a no ben du dati di a ’teki moro nanga moro asi gi ensrefi’ èn di a teki bun furu wefi (Deuteronomium 17:16, 17). Awinsi fa a no fa, Hiram no ben feni en bun taki Salomo gi en den foto disi. Kande den trakondre sma na ini den foto disi no ben e du noti fu hori den foto moi èn krin, noso kande den foto no ben de na bun presi.

11:4—A de so taki na fu di Salomo ben kon kensi na en owrudei, meki a no ben tan getrow na Yehovah? A no sori leki disi de so. Salomo ben de wan yongu boi di a bigin tiri a kondre, èn aladi a ben e tiri 40 yari langa, toku a no ben kon tumusi owru. Boiti dati, a no drai baka krinkrin gi Yehovah. Soleki fa a sori, dan Salomo ben e pruberi fu dini Yehovah nanga tra gado na a srefi ten.

Sani di wi kan leri:

2:26, 27, 35. San Yehovah e taki na fesi, e kon tru ala ten. A puru di Salomo ben puru Abyatar, wan bakapikin fu Eli, fu a priesterwroko, ben de a kontru fu ’a wortu fu Yehovah di a ben taki teige na oso fu Eli’. Di Sadok, wan bakapikin fu Pinehas, kon na ini a presi fu Abyatar, dan Numeri 25:10-13 kon tru.​—Exodus 6:25; 1 Samuel 2:31; 3:12; 1 Kroniki 24:3.

2:37, 41-46. A no bun srefisrefi te wan sma e denki taki a kan pasa a wet fu Gado sondro fu kisi strafu! Den sma di e komoto fu espresi fu ’a smara pasi di e tyari den go na libi’, sa ondrofeni den takru bakapisi fu a don bosroiti dati di den teki.​—Mateyus 7:14.

3:9, 12-14. Yehovah e piki den begi fu den opregti futuboi fu en te den e aksi en fu kisi koni èn fu meki den frustan sani krin, èn sosrefi fu tiri den te den e du diniwroko gi en.​—Yakobus 1:5.

8:22-53. Salomo e sori na wan moi fasi fa a e warderi en trutru taki Yehovah na wan Gado di abi lobi bun-ati, taki a de a Sma di e meki pramisi kon tru, èn taki a de a Sma di e arki den begi fu libisma! Te wi o denki dipi fu den wortu di Salomo taki na ini a begi fu en di a ben gi a tempel abra na Yehovah, dan dati sa meki wi kisi moro warderi gi den moi fasi disi fu Gado èn sosrefi gi den tra fasi di a abi.

11:9-14, 23, 26. Bakaten, di Salomo no ben e gi yesi na Yehovah moro, dan Yehovah meki sma opo densrefi teige Salomo. „Gado no lobi den sma di abi heimemre, ma a e sori no-frudini bun-ati na den sma di abi sakafasi”, na so na apostel Petrus taki.​—1 Petrus 5:5.

11:30-40. Kownu Salomo ben e suku fu kiri Yerobeam fu wan sani di Ahia ben taki fu Yerobeam na ini wan profeititori. Ma sowan 40 yari na fesi, a kownu ben e handri na wan heri tra fasi di a weigri fu du wan sani teige Adonia èn den tra sma di ben pruberi fu tapu en fu tron kownu! (1 Kownu 1:50-53) A fasi fa Salomo handri, ben kenki fu di a ben gowe libi Yehovah.

WAN KOWNUKONDRE DI BEN DE WÁN, E KON PRATI

(1 Kownu 12:1–22:53)

Yerobeam nanga a pipel e kon na Kownu Rehabeam èn den e aksi en fu lekti a hebi wroko di en papa Salomo ben gi den fu du. Na presi fu du san den aksi, Rehabeam e taigi den taki a o meki a wroko fu den kon moro hebi. Tin lo e opo densrefi teige en èn den e meki Yerobeam tron a kownu fu den. Na so a kownukondre kon prati. Rehabeam e tiri a kownukondre na zuidsei pe den lo fu Yuda nanga Benyamin de, èn Yerobeam e tiri a tin-lo kownukondre fu Israel na a noordsei.

Yerobeam no wani a pipel fu go anbegi Yehovah na Yerusalem, sobun a e meki tu gowtu pikin kaw, èn a e poti wan na Dan èn a trawan na Bethel. Wan tu fu den kownu di e tiri Israel baka Yerobeam, na Nadab, Baesa, Ela, Simri, Tibni, Omri, Akab, nanga Ahasia. Abiyam, Asa, Yosafat, nanga Yoram e tiri baka Rehabeam na ini Yuda. Den profeiti di ben e wroko na ini den dei fu den kownu disi, na Ahia, Semaya, nanga wan man fu Gado di Bijbel no e kari na en nen, èn sosrefi Yehu, Elia, nanga Mikaya.

Piki tapu den aksi fu Bijbel:

18:21—Fu san ede den sma no piki Elia di a aksi den efu den ben o waka baka Yehovah, noso baka Bâal? A kan taki den ben sabi taki den fowtu, fu di den kon frustan taki den no ben e gi yesi dorodoro na Yehovah wawan, soleki fa a ben fruwakti fu den. Noso a kan taki a konsensi fu den no ben e wroko moro èn fu dati ede den no ben e si en leki wan ogri sani fu anbegi Bâal aladi den ben taki dati den na anbegiman fu Yehovah. Na baka di Yehovah sori den en makti fosi, den ben taki: „Yehovah na a tru Gado! Yehovah na a tru Gado!”​—1 Kownu 18:39.

20:34—Fu san ede Akab ben meki Ben-Hadad, a kownu fu den Siriasma, tan na libi baka di Yehovah meki Akab wini den Siriasma? Na presi fu kiri Ben-Hadad, Akab ben seti wan frubontu nanga en fu kisi wan tu strati na ini Damaskus, a mamafoto fu Siria. Soleki fa a sori, dan Akab ben o bow sani soleki wenkri nanga wowoyo na ini den strati disi. Wan tu yari na fesi, a papa fu Ben-Hadad ben du wan srefi sortu sani di a ben teki wan tu strati na ini Samaria fu kan du bisnis drape. Fu dati ede, Akab meki Ben-Hadad tan na libi, so taki Akab ben kan du bisnis na ini Damaskus.

Sani di wi kan leri:

12:13, 14. Te wi musu teki prenspari bosroiti na ini a libi, dan wi musu suku rai na koni èn lepi sma di sabi Bijbel èn di e lespeki den markitiki fu Gado.

13:11-24. Te wi e tweifri na wan rai di wan sma gi wi, srefi efu na wan Kresten brada noso sisa di e broko en ede nanga wi, dan wi musu luku efu a rai disi e kruderi nanga a bun rai na ini Gado Wortu.​—1 Yohanes 4:1.

14:13. Yehovah e ondrosuku wi finifini fu feni bun sani na ini wi. Awinsi na wan pikin bun sani nomo de na ini wi, toku Yehovah kan meki a kon moro bigi te wi e du muiti fu dini en.

15:10-13. Na wan deki-ati fasi wi musu drai baka gi sma di fadon komoto na bribi, èn na presi fu dati, wi musu suku fu meki a tru anbegi go na fesi.

17:10-16. A weduwe fu Sarfat ben frustan taki Elia na wan profeiti, èn a teki en na ini oso soleki fa a fiti fu du dati nanga wan profeiti. Yehovah blesi na uma disi fu di a ben e du sani di ben sori taki a abi bribi. Na ini a ten disi, Yehovah e si tu te wi e du sani fu di wi abi bribi, èn a e blesi den sma di e horibaka gi a Kownukondre wroko na difrenti fasi.​—Mateyus 6:33; 10:41, 42; Hebrewsma 6:10.

19:1-8. Te sma e gens wi hebi, dan wi kan abi na overtoigi taki Yehovah sa yepi wi.​—2 Korentesma 4:7-9.

19:10, 14, 18. Tru anbegiman noiti no de den wawan. Ala ten Yehovah èn sosrefi den brada nanga sisa fu den na heri grontapu de na den sei.

19:11-13. Yehovah a no wan sani soleki faya, noso winti, noso wan tra sani na ini a naturu di sma e anbegi leki gado.

20:11. Di Ben-Hadad ben e meki bigi fa a ben o pori Samaria, dan a kownu fu Israel piki: „A sma di e tai [en fetisani na] en mindri [fu sreka gi a feti], no musu meki bigi gi ensrefi neleki a sma di e lusu [en fetisani na] en mindri” te a drai kon na oso baka te a wini a feti. Te wi kisi wan nyun wroko fu du, dan wi no musu de leki sma di e meki bigi èn di e frutrow tumusi furu tapu densrefi.​—Odo 27:1; Yakobus 4:13-16.

A warti gi wi srefisrefi

Di Moses ben e fruteri den Israelsma a Wet di den kisi na a Sinaibergi, a taigi den: „Luku, tide mi e poti blesi nanga fluku na un fesi; unu sa kisi blesi, soso te unu sa gi yesi na den komando fu Yehovah un Gado, di mi e komanderi unu tide; èn unu sa kisi fluku, efu unu no sa gi yesi na den komando fu Yehovah un Gado, èn efu unu e komoto na a pasi di mi e komanderi unu tide.”​—Deuteronomium 11:26-28.

A buku Wan Kownu e sori wi krin taki den wortu disi de tru èn taki den prenspari srefisrefi! Soleki fa wi si, a buku disi e leri wi tra prenspari sani tu. A boskopu fu en de na libi èn a abi krakti trutru.​—Hebrewsma 4:12.

[Prenki na tapu bladzijde 29]

A tempel nanga tra sani di Salomo bow

[Prenki na tapu bladzijde 30, 31]

Baka di Yehovah sori a makti fu en, a pipel bari: „Yehovah na a tru Gado!”