Go na content

Go na table of contents

Yu e feti nanga den firi fu yu?

Yu e feti nanga den firi fu yu?

Yu e feti nanga den firi fu yu?

WAN heri pisi ten fu en libi, Lena ben e denki takru fu ensrefi. „Di mi ben pikin, sma dwengi mi furu yari langa fu abi seks nanga den, èn a sani disi meki taki mi lasi furu lespeki gi misrefi”, na so a ben taki. „Mi ben feni taki mi no warti notinoti.” Simone sosrefi e prakseri den yongu yari fu en èn a e taki: „Dipi na ini mi ati mi ben e firi leigi, èn mi ben e denki taki mi no warti nofo.” Den sma di abi den sortu firi disi no de koloku kwetikweti, èn soleki fa a sori, dati de so nanga furu sma na ini a ten disi. Wan organisâsi di e gi tini rai nanga yepi fu telefon, e taki dati pikinmoro afu fu den sma di e bel go drape e taki dati „doronomo den e firi leki den no warti noti”.

Soleki fa wan tu sabiman e taki, dan sma e bigin firi taki den no warti noti te trawan e gi den a firi dati. Wan sma kan kisi a denki dati te trawan e kosi en doronomo, te den e krutu en doronomo na wan ogri-ati fasi, noso te den e mesbroiki en fu kisi wini gi densrefi. Ma awansi sortu sani e meki taki wan sma e bigin firi taki a no warti noti, a sma dati kan lasi frutrow na ini ensrefi, èn a sani dati kan pori en libi srefi. Wan ondrosuku di datra du e sori taki sma di e denki takru fu densrefi, furu tron no e frutrow densrefi noso trawan. A sani disi e meki taki den sma disi, sondro fu den sabi, e tapu densrefi fu gro kon moro krosibei na trawan, èn fu meki mati. Na ondrosuku e taki: „Te yu e luku en bun, dan den sma disi e ’poti densrefi’ na ini den situwâsi di yoisti den frede fu de na ini.”

Te sma e firi so, dan furu tron dati e kon fu di ’den eigi prakseri e trobi den’, soleki fa Bijbel e taki dati (Psalm 94:19). Den feni taki noiti den no bun nofo. Te wan sani no e waka bun, dan wantewante den e gi densrefi a fowtu fu dati. Aladi trawan e prèise den kande fu den sani di den du, toku dipi na ini den ati, den e firi leki den na bedrigiman di sma sa tyari kon na krin wan dei. Fu di furu sma e bribi taki den no abi a reti fu de koloku, meki den e tyari densrefi na wan fasi di no bun gi den, èn den feni taki den no man yepi taki den e tyari densrefi na a fasi dati. Lena, di ben kari na a bigin fu na artikel, kon siki seryusu fu di a no ben e nyan bun. A sani disi ben kon fu di a ben e denki taki a no warti noti. A e taki: „Mi ben feni taki mi no ben man kenki noti na a situwâsi fu mi.”

A de so taki den wan di e feti nanga den ’prakseri di e trobi den’, musu tan firi so fasi den heri libi langa? San wan sma kan du fu feti teige den firi dati? Bijbel e gi gronprakseri nanga bun rai di yepi furu sma fu wini a feti dati. San na wan tu fu den gronprakseri disi, èn fa den yepi den wan di e feti nanga den firi fu den, fu feni prisiri na ini a libi? Na artikel di e kon sa tyari dati kon na krin.