Go na content

Go na table of contents

A pipel fu Gado e waka a pasi pe a leti e skèin krin moro nanga moro

A pipel fu Gado e waka a pasi pe a leti e skèin krin moro nanga moro

A pipel fu Gado e waka a pasi pe a leti e skèin krin moro nanga moro

„A pasi fu den regtfardikiwan de leki a brenki leti di e kon krin moro nanga moro, teleki a dei poti kon steifi.”—ODO 4:18.

1, 2. San a pipel fu Gado ondrofeni fu di Yehovah meki a yeye leti fu en skèin moro nanga moro?

SUMA kan fruteri wi moro bun san e pasa te a leti fu a son e broko kon safrisafri na ini a dungru fu a neti? Na Yehovah Gado wawan, a Sma di e gi leti, kan du dati, a no so? (Psalm 36:9) Gado e taki: ’Te a leti fu a mamanten son e bigin skèin go te na den moro farawe presi fu grontapu, dan grontapu e kenki neleki fa kleidoti e kenki te a e kisi wan marki fu wan stampu, èn sani e tanapu tapu den presi neleki den weri krosi’ (Yob 38:12-14). Te a leti fu a son e bigin skèin moro nanga moro, dan den sani na grontapu e kon de fu si moro krin. A de neleki te safu kleidoti e kenki te wan sma e poti wan stampu na tapu, so taki wan marki e kon de fu si.

2 Yehovah na a Sma di e gi leti na yeye fasi tu (Psalm 43:3). A tru Gado e tan skèin leti tapu a pipel fu en, aladi grontapu de na ini bigi dungru. San na a bakapisi? Bijbel e piki: „A pasi fu den regtfardikiwan de leki a brenki leti di e kon krin moro nanga moro, teleki a dei poti kon steifi” (Odo 4:18). Yehovah e tan skèin moro nanga moro leti tapu a pasi fu a pipel fu en. A leti disi e meki taki den e tan tyari kenki kon fu seti na organisâsi moro bun, den e kon frustan moro bun san Bijbel e leri, èn den e tyari densrefi na wan moro bun fasi.

A leti fu Gado e meki taki kenki kon na ini na organisâsi

3. San Yehovah pramisi na ini Yesaya 60:17?

3 Yehovah ben meki a profeiti Yesaya taki na fesi: „Na presi fu kopro, mi sa tyari gowtu kon, èn na presi fu isri, mi sa tyari solfru kon, èn na presi fu udu, kopro, èn na presi fu ston, isri” (Yesaya 60:17). Te wan sma e poti wan moro bun sani na ini a presi fu wan sani di no de so bun, dan dati wani taki dati wan bun kenki kon. Na so a de tu taki kenki kon na ini a fasi fa Yehovah Kotoigi seti na organisâsi fu den, na a ten fu „a kaba fu a grontapu sistema”, noso „den lasti dei”.—Mateyus 24:3; 2 Timoteyus 3:1.

4. Sortu nyun seti kon na ini 1919, èn sortu bun bakapisi dati tyari kon?

4 Na a bigin fu den lasti dei, den gemeente fu den Bijbel Ondrosukuman, soleki fa sma ben sabi Yehovah Kotoigi na a ten dati, ben bosroiti gi densrefi suma den ben wani leki owruman noso diaken. Ma son owruman no ben e du a preikiwroko nanga den heri ati. Boiti taki son wan fu den no ben wani go na ini a preikiwroko, den ben gi trawan deki-ati tu fu no go preiki. Sobun, na ini 1919, wan nyun seti kon na ini ibri gemeente. A ben de so taki wan brada ben kisi a frantwortu fu dini leki diniwroko fesiman. A no den memre fu a gemeente ben e poti wan sma leki diniwroko fesiman, ma na den brada fu a bijkantoro fu a pipel fu Gado ben e du dati, èn a sani disi ben e pasa akruderi Bijbel markitiki. A diniwroko fesiman ben abi a frantwortu fu orga a preikiwroko, a ben musu sori den preikiman na ini sortu kontren den ben musu preiki, èn a ben musu gi sma deki-ati fu abi wan prati na a preikiwroko. Na ini den yari baka dati, a Kownukondre preikiwroko go na fesi trutru.

5. Sortu bun kenki kon na ini den yari baka 1920?

5 Na ini 1922, den Bijbel Ondrosukuman hori wan kongres na ini a foto Cedar Point, Ohio, na Amerkankondre, èn drape den alamala kisi moro deki-ati nanga yepi fu den wortu „Preiki, preiki, preiki a Kownu nanga en kownukondre”. Na ini a yari 1927, den brada orga sani na so wan fasi taki den poti sonde leki a moro bun dei fu du na oso-fu-oso preikiwroko. Fu san ede den ben poti a dei dati? Fu di furu sma no ben de na wroko tapu sonde. Na ini a ten disi, Yehovah Kotoigi de fayafaya tu, fu di den e meki muiti fu preiki a bun nyunsu na ten te furu sma de na oso, soleki satra nanga sonde, èn te mofoneti.

6. Sortu prenspari bosroiti den brada nanga sisa teki na ini 1931, èn fa disi ben abi krakti tapu a Kownukondre preikiwroko?

6 Na a bakadina fu sonde 26 yuli 1931, wan sani pasa di meki taki a Kownukondre preikiwroko go na fesi moro esi. Na wan kongres di ben hori na ini a foto Columbus, Ohio, na Amerkankondre, den brada nanga sisa teki wan prenspari bosroiti, èn bakaten ala brada nanga sisa na heri grontapu teki a srefi bosroiti dati. Wan pisi fu a bosroiti disi ben taki: „Wi na dinari fu Yehovah Gado di kisi wan wroko di wi musu du na ini a nen fu en, èn akruderi a komando fu en, wi sa gi kotoigi fu a boskopu di Yesus Krestes ben e preiki, èn wi sa meki sma kon sabi taki Yehovah na a tru Gado èn na Almakti Gado; fu dati ede, wi e prisiri fu teki a nen di Masra Gado gi wi, èn wi wani trutru taki sma kon sabi wi èn kari wi na a nen dati, namku Yehovah Kotoigi” (Yesaya 43:10). A nyun nen dati ben e sori krin trutru san na a moro prenspari wroko fu den wan di e tyari a nen dati! Iya, Yehovah ben abi wan wroko gi ala den futuboi fu en. Furu fu den brada nanga sisa ben prisiri nanga a nyunsu disi!

7. Sortu kenki kon na ini 1932, èn fu san ede?

7 Furu owruman ben sori sakafasi èn den ben wroko tranga na ini a preikiwroko. Ma na son presi, wan tu brada di a gemeente srefi ben poti leki owruman, no ben agri kwetikweti taki ala sma na ini a gemeente ben musu teki prati na ini na oso fu oso preikiwroko. Ma heri esi, moro kenki ben o kon. Na ini 1932, den gemeente kisi rai nanga yepi fu A Waktitoren fu no poti den sten moro fu sori sortu brada ben musu tron owruman nanga diaken. Na presi fu dati, den ben musu seti wan diniwroko komte fu lepi brada di ben e teki prati na a oso fu oso preikiwroko. Na so fasi, soso den wan di ben abi wan prati na a diniwroko ben e kisi a frantwortu fu teki fesi, èn a wroko ben go na fesi.

A leti di e skèin moro krin e meki taki moro kenki kon

8. Sortu kenki kon na ini 1938?

8 A leti ben ’e kon krin moro nanga moro’. Na ini 1938, sma fu a gemeente no ben e poti den sten moro fu sori suma ben musu kisi a frantwortu fu teki fesi. Ala den brada di ben o teki fesi na ini a gemeente, ben musu poti na wroko akruderi Bijbel markitiki, èn „a getrow èn koni srafu” ben abi a frantwortu fu du dati (Mateyus 24:45-47). Pikinmoro ala den gemeente fu Yehovah Kotoigi ben de klariklari fu tyari a kenki disi kon, èn a kotoigiwroko tan go na fesi.

9. Sortu seti kon na ini 1972, èn fu san ede a seti dati ben moro bun?

9 Bigin nanga 1 oktober 1972, wan tra kenki kon na ini a fasi fa den brada ben musu teki fesi na ini a gemeente. Na presi taki wán brada nomo ben e dini leki gemeente dinari, noso opziener, wan nyun seti ben kon. Now, wan skin fu owruman ben o teki fesi na ini den gemeente fu Yehovah Kotoigi na heri grontapu. A nyun seti disi trutru ben e gi lepi brada deki-ati fu doro den markitiki fu man teki fesi na ini a gemeente (1 Timoteyus 3:1-7). Leki bakapisi fu dati, furu brada kon leri fa fu tyari frantwortu na ini a gemeente. Den brada disi ben de wan bigi yepi trutru na ini a wroko di musu du fu tiri den someni nyun sma di teki a waarheid fu Bijbel!

10. Sortu seti kon na ini 1976?

10 Den memre fu a Tiri Skin ben seti na ini siksi komte, èn bigin nanga 1 yanuari 1976, den komte disi ben e tiri ala den afersi fu na organisâsi èn fu den gemeente na heri grontapu. Fu di den „furu raiman” disi ben e tiri ala den afersi fu a Kownukondre wroko, meki dati tyari furu wini kon!—Odo 15:22; 24:6.

11. Sortu kenki kon na ini 1992, èn fu san ede a kenki dati kon?

11 Na ini a yari 1992, wan tra nyun kenki kon. Wi kan gersi a kenki disi nanga a sani di pasa baka di den Israelsma nanga tra sma sosrefi, ben komoto fu katibo na ini Babilon. Na a ten dati, nofo Leifisma no ben de fu dini na ini a tempel. Dati meki den Netinim, di no ben de Dyu, kisi moro wroko fu du, so taki den ben kan yepi den Leifisma. Na so a pasa tu taki na ini 1992, wan tu brada fu den „tra skapu” kisi moro frantwortu na ini a diniwroko, so taki den ben kan yepi a getrow èn koni srafu grupu fu tyari a bigi frantwortu di den ben abi na ini a wroko di musu du na grontapu. Den brada disi tron yepiman fu den komte fu a Tiri Skin.—Yohanes 10:16.

12. Fa Yehovah poti vrede leki opziener gi wi?

12 San ben de a bakapisi fu ala den kenki disi? Yehovah e taki: „Mi sa poti vrede leki opziener gi unu, èn regtfardikifasi leki den sma di e poti unu na wroko” (Yesaya 60:17). „Vrede” de na mindri den futuboi fu Yehovah na ini a ten disi, èn lobi gi „regtfardikifasi” de leki wan sma di e poti den na wroko, iya, a de a krakti di e pusu den fu dini Gado. Den orga bun fu du a Kownukondre preikiwroko èn fu meki disipel.—Mateyus 24:14; 28:19, 20.

Yehovah e meki a pipel fu en kon frustan Bijbel leri moro bun

13. Fa Yehovah skèin moro leti tapu a pasi fu a pipel fu en na ini den yari baka 1920?

13 Yehovah e tan skèin moro leti tapu a pasi fu a pipel fu en, so taki den kan kon frustan den leri fu Bijbel moro bun tu. Wan eksempre fu disi skrifi na ini Openbaring 12:1-9. Den tekst disi e taki fu dri sani na wan agersifasi, namku „wan uma” di de nanga bere èn di e meki wan pikin, wan „bigi kaiman”, èn „wan manpikin”. Yu sabi suma den dri sani disi e prenki? Na ini The Watch Tower fu 21 maart 1925, wan artikel di nen „Birth of the Nation (A geborte fu wan nâsi)”, ben tyari kon na krin suma den dri sani disi e prenki. Na artikel dati yepi a pipel fu Gado fu kon frustan moro bun san den profeititori di abi fu du nanga a seti fu a Kownukondre wani taki. Den sani di den kon sabi, meki den si krin taki tu difrenti organisâsi de, namku na a di fu Yehovah nanga a di fu Satan. Baka dati, na ini den yari 1927 nanga 1928, a pipel fu Gado kon frustan taki a hori di sma e hori Kresneti nanga friyari-oso, no e komoto fu Bijbel, èn fu dati ede den tapu fu hori den fesa disi.

14. Sortu leri fu Bijbel, den Kotoigi ben kon frustan moro bun na ini den yari baka 1930?

14 Na ini den yari baka 1930, Gado skèin moro leti tapu dri sani di Bijbel e leri. Furu yari langa, den Bijbel Ondrosukuman ben sabi taki a bigi grupu, noso a „bigi ipi”, di kari na ini Openbaring 7:9-17, e difrenti fu den 144.000 sma di ben o tiri makandra nanga Krestes leki kownu nanga priester (Openbaring 5:9, 10; 14:1-5). Ma den no ben sabi ete suma na a bigi grupu. Neleki fa a leti fu a son di e opo te mamanten e meki taki wi kan si sani moro krin, so taki wi kan si den difrenti kloru di den abi, na so a leti fu Yehovah yepi den brada fu kon si krin suma na a bigi grupu. Na ini 1935, den Bijbel Ondrosukuman kon frustan taki a bigi grupu disi na den sma di o pasa „a bigi banawtu” libilibi, èn den ben o abi a howpu fu libi fu têgo na grontapu. Bakaten na ini a srefi yari dati, den brada kon frustan wan tra sani di ben o abi krakti tapu den skoropikin fu Yehovah Kotoigi na ini furu kondre. Aladi furu sma na heri grontapu ben sori tranga lobi gi a kondre fu den, toku den Kotoigi ben kon frustan taki den no ben kan gi odi na a fraga fu a kondre, fu di a sani dati ben abi fu du nanga falsi anbegi. A yari baka dati, den brada tyari ete wan Bijbel waarheid kon na krin, namku taki Krestes no dede na wan kroisi, ma na wan postu.—Tori fu den Apostel 10:39.

15. O ten èn fa a pipel fu Gado kon frustan moro bun taki brudu na wan santa sani?

15 Syatu baka a di fu Tu Grontapufeti, a pipel fu Gado kon frustan a santafasi fu brudu moro bun. Na a ten dati, sma ben gwenti fu gi brudu na srudati di ben kisi mankeri. The Watchtower fu 1 yuli 1945 ben gi deki-ati na „ala anbegiman fu Yehovah di wani libi fu têgo na ini a nyun grontapu fu en pe regtfardikifasi sa de, fu lespeki a santafasi fu brudu èn fu hori densrefi na den regtfardiki markitiki di Gado ben poti na ini a tumusi prenspari afersi disi”.

16. O ten a New World Translation of the Holy Scriptures kon na doro, èn san na tu kefalek moi sani di a abi na ini?

16 Na ini 1946, den brada kon si taki wan nyun vertaling fu Bijbel ben de fanowdu, èn a vertaling disi ben musu meki nanga yepi fu den nyun sani di sma ben kon sabi. A vertaling disi no ben musu abi nowan fowtu leri na ini di abi fu du nanga den gwenti fu Krestenhèit. Na ini december 1947, den brada bigin nanga a bijbelvertaling disi. Na ini 1950, a Nyun-Grontapuvertaling fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel kon na doro na ini Ingrisitongo. Na ini 1953, den brada bigin tyari den Hebrew Buku fu Bijbel na ini Ingrisitongo kon na doro, èn den du dati safrisafri na ini feifi pisi. A lasti pisi kon na doro na ini 1960, sowan 12 yari baka di den bigin vertaal a Bijbel. Na ini 1961, a heri New World Translation of the Holy Scriptures (Nyun-Grontapuvertaling fu den Santa Buku fu Bijbel) kon na doro leki wán buku. Now a vertaling disi de fu kisi na ini furu tongo, èn a abi wan tu kefalek moi sani na ini. A nen fu Gado, Yehovah, poti baka na ini. Boiti dati, a pipel fu Gado kon frustan den waarheid fu Gado moro bun, fu di den brada vertaal den sani soifri soleki fa den fosi Bijbel skrifiman ben skrifi den.

17. San a pipel fu Yehovah kon frustan moro krin na ini 1962?

17 Na ini 1962, Yehovah Kotoigi kon frustan suma na „den tiriman” di kari na ini Romesma 13:1, èn o ten wan Kresten musu saka ensrefi ondro den tiriman disi. Baka di den brada ondrosuku kapitel 13 fu Romesma finifini, èn sosrefi tra bijbeltekst soleki Titus 3:1, 2 nanga 1 Petrus 2:13, 17, dan den kon frustan taki den wortu „den tiriman” no abi fu du nanga Yehovah Gado nanga Yesus Krestes, ma nanga libisma tirimakti.

18. Sortu waarheid fu Bijbel a pipel fu Yehovah kon frustan moro krin na ini den yari baka 1980?

18 Na ini den yari baka dati, moro nanga moro leti ben e skèin tapu a pasi fu a regtfardikiwan. Na ini 1985, a pipel fu Yehovah kon frustan san a wani taki te Gado fruklari wan sma regtfardiki fu „kisi libi”, èn te A fruklari wan sma regtfardiki fu de wan mati fu En (Romesma 5:18; Yakobus 2:23). Na ini 1987, den brada fruklari finifini san a Kresten Yubelyari wani taki.

19. Fa Yehovah gi a pipel fu en moro yeye leti na ini den lasti yari di pasa?

19 Na ini 1995, den brada kon frustan moro bun san a wani taki dati Krestes e prati „den skapu” fu „den bokoboko”. Na ini a yari 1998, den brada fruklari a tempel fisyun fu Esekièl finifini, èn a fisyun disi e kon tru kaba. Na ini 1999 den brada kon frustan krin o ten „a tegu sani di e tyari pori kon . . . e tanapu na wan santa presi”, èn san a sani dati wani taki (Mateyus 24:15, 16; 25:32). Èn na ini 2002, den kon frustan moro krin san a wani taki fu anbegi Gado „nanga yeye èn nanga waarheid”.—Yohanes 4:24.

20. Sortu tra afersi a pipel fu Gado kon frustan moro krin?

20 Soleki fa wi si, dan kenki kon na ini a fasi fa na organisâsi fu a pipel fu Gado seti, èn den kon frustan Bijbel leri moro bun. Ma boiti den sani disi, den kon frustan moro krin sosrefi fa fu tyari densrefi leki Kresten. Fu eksempre na ini 1973, den brada kon si taki a smoko di sma e smoko tabaka e ’doti a skin’ èn den ben musu si en leki wan seryusu sondu (2 Korentesma 7:1). Sowan tin yari baka dati, tapu 15 yuli 1983, The Watchtower tyari kon na krin fa wi musu si a tyari di sma e tyari gon. Disi na wan tu eksempre nomo di e sori fa a leti skèin moro nanga moro na ini a ten fu wi.

Tan waka a pasi pe a leti e skèin krin moro nanga moro

21. Sortu fasi fu denki sa yepi wi fu tan waka a pasi pe a leti e skèin krin moro nanga moro?

21 Wan brada di e dini langa ten kaba leki owruman e taki: „A no makriki fu agri nanga wan kenki èn fu fiti yusrefi na a kenki dati.” San yepi en fu fiti ensrefi na den furu kenki di kon na ini den 48 yari di a e dini leki Kownukondre preikiman? A e piki: „A moro prenspari sani, na fu abi a yoisti fasi fu denki. Efu wan sma e weigri fu fiti ensrefi na wan nyun seti, dan so wan sma e tan na baka aladi na organisâsi e go na fesi. Te mi de na ini wan situwâsi pe a muilek fu fiti misrefi na wan kenki di kon, dan mi e prakseri baka san Petrus ben taigi Yesus: ’Masra, na suma wi musu go? Yu abi wortu di e gi sma têgo libi.’ Baka dati mi e aksi misrefi, ’Pe mi musu go? Mi musu go na ini a dungru fu grontapu?’ Disi e yepi mi fu tan horibaka gi na organisâsi fu Gado, awansi san e pasa.”—Yohanes 6:68.

22. Fa wi e kisi wini te wi e waka na ini a leti?

22 A no de fu taki dati a grontapu na wi lontu de na ini bigi dungru. Fu di Yehovah e tan skèin leti tapu a pipel fu en, meki a difrenti na mindri a pipel fu en nanga den sma fu grontapu e kon moro bigi. San a leti disi e du gi wi? We, neleki fa wan olo na ini wan dungru pasi no e gowe te sma e skèin leti na en tapu, na so a leti fu Gado wortu no e puru trapu na pasi. Ma a leti fu Gado e yepi wi trutru fu wai pasi gi den trapu dati, so taki wi kan tan waka a pasi pe a leti e skèin krin moro nanga moro. Fu dati ede, meki wi tan poti prakseri na den profeitiwortu fu Yehovah, ’neleki fa wi e luku wan lampu di e skèin na ini wan dungru presi’.—2 Petrus 1:19.

Yu e memre disi ete?

• Na sortu fasi Yehovah yepi a pipel fu en fu seti na organisâsi moro bun?

• Sortu leri fu Bijbel a pipel fu Gado kon frustan moro krin?

• Sortu kenki yusrefi si, èn san yepi yu fu fiti yusrefi na den kenki dati?

• Fu san ede yu wani tan waka a pasi pe a leti e skèin krin moro nanga moro?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 27]

Tapu a Kongres fu 1922, di hori na ini a foto Ceder Point, Ohio, den Bijbel Ondrosukuman kisi deki-ati fu du a wroko di Gado gi den

[Prenki na tapu bladzijde 29]

N. H. Knorr e pristeri a „New World Translation of the Christian Greek Scriptures” di kon na doro na ini 1950

[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 26]

© 2003 BiblePlaces.com