Go na content

Go na table of contents

Yu de koloku trutru?

Yu de koloku trutru?

Yu de koloku trutru?

IYA, kande yu e aksi yusrefi: ’Mi de koloku trutru?’ Sabiman di e ondrosuku fa sani e waka na ini a libimakandra e du tranga muiti fu kon sabi sortu piki sma ben o gi tapu na aksi disi. Ma a no makriki fu kon sabi a sani disi. A sabi di sabiman wani kon sabi o koloku wan sma de, na a srefi leki te den ben o wani kon sabi o tranga wan man lobi en wefi, noso o bigi a sari de di wan sma abi te wan famiriman fu en dede. Wi no man sabi soifri o tranga den firi fu wan sma de. Ma sabiman e agri nanga a sani disi: Ala libisma man de koloku.

Aladi wi alamala man de koloku, toku seryusu problema e meki taki bun furu sma no de koloku. Luku na eksempre disi: Na ini son foto someni sma dede fu AIDS, taki presi no de moro na ini den beripe. Lanti fu den presi drape gi primisi fu opo owru grebi so taki sma kan beri den wan di dede no so langa pasa. Na ini son kontren fu Afrika bun furu sma e meki moni nanga a wroko di den e du fu meki dedekisi. Èn awinsi pe yu e libi, yu e si taki furu sma e sari fu di den e siki seryusu, noso fu di famiriman noso mati fu den dede.

Fa a de na ini den gudu kondre? Te a situwâsi e kenki wantronso, dan sma di no seti sani na fesi no abi a dyaranti moro taki den sa man pai den kostu fu den. Na ini Amerkankondre, furu sma di de nanga pensyun ben musu go wroko baka, fu di den no ben e kisi pensyun moni moro. Nofo tron osofamiri musu gebroiki ala a moni di den ben poti na wan sei, soso fu pai datra. Wan afkati e taki: „Mi e sari fu si fa den sma disi e kon suku yepi fu di den abi furu paiman èn fu di den e siki. Nofo tron mi musu taigi den taki den sa musu seri na oso fu den.” Ma fa a de nanga den sma di no abi moni problema? Den sma dati no de koloku tu?

Son sma de leki a pôpi skrifiman Richard Rodgers. Sma ben taki fu en: „Furu mansma no de di gi so furu sma prisiri.” Aladi den singi fu en ben e gi sma prisiri, toku a ben e firi brokosaka doronomo. A ben doro tu marki di furu tra sma e suku fu doro, namku fu kon gudu, èn fu kon pôpi. Ma a ben de koloku? Wan man di ben skrifi fu a libi fu Rodgers ben taki: „Den sani di [Rodgers] ben skrifi ben kon pôpi srefisrefi, a ben abi wan gudu libi, èn makandra nanga wan tra sma a ben wini tu prenspari prijs gi den sani di a ben skrifi. Toku a no ben de koloku, èn nofo tron a ben e firi brokosaka.”

Soleki fa yu si, dan nofo tron a de so taki sma e kori densrefi te den e denki taki moni kan meki den de koloku. Wan nyunsuman di e wroko gi a koranti The Globe and Mail fu Toronto, Kanada, ben skrifi fa furu gudusma „e firi leki den de den wawan, èn taki den no abi nowan marki na ini a libi”. Wan sma di abi a wroko fu gi sma rai fa fu gebroiki den moni, ben taki dati te gudu papa nanga mama e gi den pikin fu den bun furu moni nanga tra sani, dan „nofo tron dati na a bigin fu problema di sa kon bakaten”.

Wan sani de di kan meki wi de koloku trutru?

Efu yu wani taki wan prani e gi bromki, dan yu musu prani en na ini bun doti, a musu kisi nofo watra, èn a musu kisi nofo son. Sabiman e agri taki libisma abi spesrutu sani fanowdu tu fu man de koloku. Wan sma musu de gosontu; a musu abi wan bun wroko; a musu abi nofo nyanyan, wan tanpresi, nanga krosi; a musu man du den sani di a lobi fu du; èn a musu abi bun mati.

Kande yu ben o agri taki den sani dati trutru kan meki taki wan sma de koloku. Ma wan moro prenspari sani de di wan sma abi fanowdu fu man de koloku. Dati na sabi fu „a koloku Gado” di nen Yehovah (1 Timoteyus 1:11). Fa a sabi dati e yepi sma? Yehovah na wi Mekiman, èn na en meki taki wi man de koloku. A no de fu taki dati Yehovah sabi san kan meki wi de koloku trutru. Na artikel di e kon now e sori fa Yehovah e yepi sma fu kon de koloku fu têgo, awansi pe den de èn awansi sortu situwâsi den de na ini.

[Prenki na tapu bladzijde 4]

Neleki fa wan prani abi spesrutu sani fanowdu fu man gi bromki, na so sma abi spesrutu sani fanowdu tu fu man de koloku

[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 3]

© Gideon Mendel/CORBIS