Go na content

Go na table of contents

Na tapu wan ston fu owruten wan sani skrifi fu wan pipel di nen Israel

Na tapu wan ston fu owruten wan sani skrifi fu wan pipel di nen Israel

Na tapu wan ston fu owruten wan sani skrifi fu wan pipel di nen Israel

NA INI a Cairo Museum na ini Egepte, yu abi wan graniet-ston pe skrifi na tapu sortu feti Farao Merneptah ben wini. Soleki fa sabiman e denki, dan a di fu 13 manpikin disi fu Ramses II ben e tiri na ini a pisi ten fu 1212 b.G.T. te go miti 1202 b.G.T. Disi ben de a kaba pisi fu a pisi ten di den Krutuman ben e tiri na ini owruten Israel. Den lasti tu lin fu a ston disi e taki: „Wi teki ala sani tyari gowe fu Kanan. Wi wini Askelon, wi teki Geser abra, èn wi pori Yano’am dorodoro. Israel kon tron wan brokopresi, èn a no abi nowan bakapikin moro.”

San a wortu „Israel” wani taki dyaso? Na ini owruten, sma ben e gebroiki spesrutu skrifimarki fu sori san son wortu ben wani taki. Wan buku e taki: „Den skrifimarki di sma gebroiki fu taki fu Askelon, Geser, nanga Yanoam, e sori taki den wortu disi abi fu du nanga foto. . . . Ma a skrifimarki di sma gebroiki fu taki fu Israel, e sori taki a wortu dati abi fu du nanga wan pipel” (The Rise of Ancient Israel).—Na wi skrifi den wortu skoinsi.

San den sani di skrifi na tapu a ston wani taki? Hershel Shanks, di de wan skrifiman, e piki: „A ston pe a tori fu Merneptah skrifi na tapu, e sori taki na ini 1212 b.G.T. wan pipel ben de di nen Israel. A ston e sori tu taki a farao fu Egepte ben sabi a pipel disi, èn taki a ben de nomonomo fu meki bigi taki a ben wini a pipel disi.” William G. Dever, wan professor di e ondrosuku owruten sani fu a Mindri-Owstusei e taki: „A ston pe a tori fu Merneptah skrifi na tapu e sori wi krin taki: A de so trutru taki na ini Kanan wan pipel ben de di ben e kari densrefi ’Israel’, èn na fu dati ede meki den Egeptesma ben kari a pipel disi ’Israel’. Èn fu di a de so taki den Egeptesma no e bribi na ini Bijbel, dan den no ben o man meki bigi taki den ben wini so wan prenspari pipel leki ’Israel’, efu a pipel dati no ben de trutru.”

A fosi leisi di Bijbel e taki fu Israel, dan dati abi fu du nanga a nen di a famiri-edeman Yakob ben kisi. Sma kon sabi den bakapikin fu den 12 manpikin fu Yakob, leki „den manpikin fu Israel” (Genesis 32:22–28, 32; 35:9, 10). Furu yari baka dati, a profeiti Moses nanga Farao fu Egepte gebroiki a wortu „Israel” fu taki fu den bakapikin disi fu Yakob (Exodus 5:1, 2). A ston pe a tori fu Merneptah skrifi na tapu, na a moro owru sani di e taki fu wan pipel di nen Israel.

[Prenki na tapu bladzijde 24]

A ston pe a tori fu Merneptah skrifi na tapu

Den lasti dri skrifimarki, (fu a reti-anusei go na a kruktu-anusei) namku wan tiki, èn wan man nanga wan uma di e sidon, e sori taki Israel ben de wan pipel fu wan tra kondre

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Egyptian National Museum, Cairo, Egypt/Giraudon/The Bridgeman Art Library