Go na content

Go na table of contents

Aksi fu leisiman

Aksi fu leisiman

Aksi fu leisiman

A de so taki libisma o man sondu èn dede, baka a lasti tesi na a kaba fu a Dusun Yari Tiri?

Tu tekst na ini Openbaring e yepi wi fu feni a piki tapu na aksi disi. Den tekst disi na: „Dede nanga Hades fringi go na ini a se di e bron nanga faya. Disi na a di fu tu dede: a se di e bron nanga faya” (Openbaring 20:14). „A o figi ala watra puru na den ai, èn dede no sa de moro; nowan sari, noso krei, noso pen no sa de moro. Den fositen sani pasa gowe.”—Openbaring 21:4.

Luku o ten den sani dati o pasa. „Dede nanga Hades” o fringi go na ini a se di e bron nanga faya, baka te den sma di pasa Armagedon libilibi, sosrefi den sma di kisi wan opobaka, nanga iniwan sma di gebore baka Armagedon, kisi krutu. Den sma disi sa kisi krutu nanga yepi fu „den sani di skrifi na ini den bukulolo”. Den bukulolo disi e sori finifini na sortu markitiki Yehovah wani libisma fu hori densrefi na ini den dusun yari (Openbaring 20:12, 13). Na apostel Yohanes skrifi wan tra fisyun, di de fu feni na ini Openbaring kapitel 21, èn a fisyun disi sa kon tru na a ten fu a Dusun Yari Tiri fu Krestes Yesus. Ma a fisyun sa kon tru dorodoro na a kaba fu a Krutudei di sa teki wán dusun yari langa. Baka te Yesus gi a Kownukondre abra na en Tata, dan trutru Yehovah sa tan nanga libisma, sondro taki den abi wan mindriman fanowdu. Na wan agersi fasi, Yehovah sa tan nanga „en pipel” fu têgo, èn a o handri langalanga nanga den. Te libisma kisi wini dorodoro fu a frulusu-ofrandi fu Krestes, dan den sa kon de volmaakti, èn na so a pramisi di Gado gi taki „dede no sa de moro” sa kon tru dorodoro.—Openbaring 21:3, 4.

Sobun, a dede di den tekst na tapusei e taki fu en, na a dede di e kon leki bakapisi fu a sondu fu Adam, èn a frulusu-ofrandi fu Krestes sa tyari wan kaba kon na a dede disi (Romesma 5:12-21). Te libisma no sa dede moro leki bakapisi fu a sondu di den kisi fu a fosi man, dan den sa de leki fa Adam ben de di Gado meki en. Adam ben de volmaakti, ma dati no ben wani taki dati a no ben man dede. Yehovah ben taigi Adam fu no nyan fu „a bon fu sabi san na bun èn san na ogri”, èn a ben taki sosrefi: „Na a dei di yu o nyan fu en, na dede yu o dede” (Genesis 2:17). Adam dede fu di a ben sondu fu espresi. Baka a lasti tesi na a kaba fu a Dusun Yari Tiri, libisma sa abi a reti ete fu teki den eigi bosroiti (Openbaring 20:7-10). Den sa man bosroiti gi densrefi ete efu den wani tan dini Yehovah, noso efu den no wani du dati. Fu dati ede, wi no kan taki dati noiti wan sma sa drai baka gi Gado, neleki fa Adam ben du dati.

San o pasa nanga wan sma di e opo ensrefi teige Gado, baka a lasti tesi te dede noso Hades no de moro? Na a ten dati, a dede di e kon leki bakapisi fu a sondu fu Adam no sa de moro. Èn Hades, a grebi fu ala libisma di abi a howpu fu kisi wan opobaka, no sa de moro. Ma toku, Yehovah kan kiri iniwan sma di e opo ensrefi teige en, fu di a sa trowe a sma dati go na ini a se di e bron nanga faya, èn so wan sma no sa kisi wan opobaka kwetikweti. A dede dati ben o de a srefi leki a dede fu Adam nanga Eva. Disi a no a dede di sma e kisi leki bakapisi fu a sondu fu Adam.

Ma toku, wi no abi reide fu fruwakti dati so wan sani o pasa. Wan bigi difrenti o de na mindri Adam nanga den sma di pasa a lasti tesi libilibi. Den sma disi sa kisi tesi dorodoro. Wi kan de seiker taki a lasti tesi sa tyari kon na krin efu sma de getrow, fu di Yehovah sabi fa a musu ondrosuku sma finifini. Wi kan abi a dyaranti taki wan sma no sa pasa a lasti tesi libilibi te a e gebroiki a reti di a abi fu teki en eigi bosroiti, na wan fowtu fasi. Sobun, aladi a kan pasa taki wan sma di pasa a lasti tesi e opo ensrefi teige Gado èn e kisi pori leki bakapisi fu dati, toku wi no abi reide fu fruwakti taki so wan sani o pasa.

[Prenki na tapu bladzijde 31]

Na sortu fasi libisma sa de leki fa Adam ben de, baka a lasti tesi?