Go na content

Go na table of contents

Den wet fu Bijbel hebi tumusi?

Den wet fu Bijbel hebi tumusi?

Den wet fu Bijbel hebi tumusi?

„DI MI ben pikin, nowan sma ben leri mi wan sani fu Bijbel. Na ini wi famiri, wi no ben e taki fu Gado srefi”, na so wan yongu man fu Finland taki. Na ini a ten disi, furu sma e kweki den pikin fu den na a fasi disi tu. Furu sma, spesrutu den yonguwan, e si Bijbel leki wan bun owru buku di yu no man gebroiki na ini a ten disi, èn den feni taki a abi tumusi hebi wet. Te wan sma wani du san Bijbel e taki, dan nofo tron trawan e feni taki a libi fu so wan sma hebi srefisrefi fu di a musu hori ensrefi na wan lo wet nanga komando. Dati meki furu sma e denki taki a moro bun fu no leisi Bijbel, èn den e suku rai na tra presi.

Nofo tron sma abi a denki disi fu di hondrohondro yari kaba den kerki fu Krestenhèit dwengi sma fu du son sani. Fu eksempre, na a pisi ten fu a yari 500 G.T. te go miti a yari 1000 G.T., a Lomsu Kerki na Europa ben poti wet di abi fu du nanga pikinmoro ibri afersi fu wan sma en libi. Iniwan sma di ben prefuru fu no hori ensrefi na den wet fu a kerki, ben kan kisi hebi skin-ati, noso a ben kan lasi en libi srefi. Den Protestant kerki di kon bakaten, ben e tapu sma tu fu du son sani. Sma di sabi fa son Protestant kerki de, sabi taki den kerkisma e kisi hebi strafu te den no e hori densrefi na den wet fu den kerki dati. Sobun, fu di den kerki ben e dwengi sma, meki sma kisi a denki taki den leri fu Bijbel musu fu de wan hebi, aladi dati no tru.

Na ini den lasti hondrohondro yari di pasa, den kerki na ini son kondre no ben abi so furu krakti tapu a libi fu sma moro. Furu sma no wani hori densrefi na den kerkileri moro. Na presi fu dati, den feni now taki iniwan sma abi a reti fu taki gi ensrefi san bun èn san no bun. San na a bakapisi fu dati? Professor Ahti Laitinen e ondrosuku fu san ede sma e du ogridu èn na sortu wet sma e hori densrefi. A ben taki: „Sma no abi lespeki moro gi trawan di abi makti, èn sma no man si krin moro san bun èn san no bun.” Son kerki fesiman srefi e bigin denki na a fasi disi now. Wan prenspari beskopu fu a Luther Kerki ben taki: „Mi no e denki taki Bijbel noso kerki fesiman man lusu den problema di abi fu du nanga a fasi fa sma e tyari densrefi.”

A de wan bun sani fu libi sondro wet?

Furu sma, spesrutu den yonguwan, kan abi a denki taki a libi ben o switi efu den no ben o abi fu hori densrefi na wet. Den no lobi en te wan trawan e taigi den san fu du, èn den no lobi fu hori densrefi na wan lo wet di e sori san den musu du noso san den no musu du. Ma a ben o bun efu ala sma ben fri fu du nomo san den wani? Fu piki na aksi disi, meki wi luku wan eksempre. Prakseri wan foto pe nowan wet de di e sori fa sma musu rèi na strati. Nowan sma abi wan rijbewijs fanowdu èn nowan sma abi fu meki examen fu man rèi na strati. Ala sma kan rèi fa den wani, awinsi den drungu. Nowan wet de di e sori o tranga sma kan rèi, o ten den musu stop, na sortu sei fu a pasi den musu rèi, noso pe sma kan koti a pasi abra. Yu denki taki sani ben o waka bun na ini a foto dati? Kwetikweti! Soso bruya nanga ongoloku ben o de. Aladi den wet e tapu sma fu du san den wani te den de na strati, toku wi e frustan taki den wet de fanowdu fu kibri den sma di e rèi na strati èn den sma di e waka na strati.

Na so Yehovah e gi wi rai tu fu sori fa wi musu libi. Disi e tyari wini kon gi wi. Efu wi no ben abi den rai disi, dan ondrofeni ben o de wi leriman. Ma dati ben sa kan meki taki ogri miti wi nanga tra sma tu. Te ala sma ben o du nomo san den wani, dan a ben o de neleki te yu e rèi na ini wan foto pe nowan wet de di e sori fa fu rèi na strati. Soso bruya nanga ongoloku ben o de. Fu taki en leti, wi alamala abi wet nanga komando fanowdu. Furu sma e agri nanga dati.

„Mi lai lekti”

Bun furu wet de di abi fu du nanga a fasi fa sma musu rèi na strati. Soso fu poti yu wagi na seipasi nomo, son kondre abi wan lo wet kaba. Ma Bijbel de tra fasi, fu di a no abi wan lo wet di e sori wi san fu du. Na presi fu dati, a abi prenspari gronprakseri. Den gronprakseri disi no hebi èn den no e dwengi sma fu du sani. Yesus Krestes ben gi wan moi kari na den sma fu en ten, namku: „Un kon na mi, un alamala di musu wroko hebi èn di musu tyari hebi lai, èn mi sa gi unu krakti baka. Bika a tyatyari fu mi switi fu tyari èn mi lai lekti” (Mateyus 11:28, 30). Na ini wan brifi gi a Kresten gemeente na ini Korente, na apostel Paulus ben taki: „Pe a yeye fu Yehovah de, drape sma de fri.”—2 Korentesma 3:17.

Ma disi no wani taki dati den sma kan du ala san den wani. Yesus ben sori krin taki Gado wani wi fu gi yesi na wan tu komando di no hebi. Fu eksempre, Yesus ben taigi den bakaman fu en: „Disi na a komando fu mi, taki un musu lobi makandra neleki fa mi lobi unu” (Yohanes 15:12). Prakseri nomo fa a libi ben o de efu ala sma ben o gi yesi na a komando disi! Sobun, Kresten de fri, ma dati no wani taki dati den kan du ala san den wani. Na apostel Petrus ben skrifi: „Un musu de leki sma di fri, ma toku a fri di unu abi no musu de fu kibri takrudu, ma fu dini Gado leki srafu.”—1 Petrus 2:16.

Sobun, a tru taki Kresten no abi fu hori densrefi na wan lo wet, ma disi no wani taki dati na densrefi e bosroiti san bun èn san no bun. Libisma abi wan sma fanowdu fu tiri den na wan bun fasi, èn na Gado wawan kan du dati. Bijbel e taki krin: „A no de na libisma fu luku gi ensrefi sortu pasi a wani teki” (Yeremia 10:23). Efu wi e meki Gado tiri wi, dan wi o kisi furu wini.—Psalm 19:11.

Wan fu den wini di wi o kisi, na wan koloku libi. Fu eksempre, a yongu man di wi ben taki fu en na a bigin fu na artikel disi, ben de wan fufuruman nanga wan leiman fosi. A ben e du hurudu tu. Di a kon sabi den soifri gronprakseri fu Bijbel, dan a kenki en libi, so taki en libi ben o kruderi nanga den gronprakseri dati. A taki: „Mi no ben man hori misrefi na ala den Bijbel gronprakseri wantewante, ma mi ben frustan o prenspari den de. A fasi fa mi ben e libi fosi, no ben gi mi a koloku di mi abi now. Te yu e libi soleki fa Bijbel e taki, dan a libi fu yu no de so hebi. Yu sabi fu san ede yu de na libi, èn yu sabi san bun èn san no bun.”

Milyunmilyun sma ondrofeni a srefi sani. Fu di den gebroiki den rai fu Bijbel, meki den abi wan moro bun banti nanga tra sma, den abi a yoisti denki fu a wroko di den e du, èn den no abi gwenti di kan pori den libi. Disi meki taki den abi wan moro koloku libi now. Markus * na wan yongu man di sabi fa a libi de te yu e du san Bijbel e taki, èn fa a de te yu no e du san Bijbel e taki. A ben fruteri fu en eigi libi, taki: „Fu di mi e libi soleki fa Bijbel e taki, meki mi abi moro lespeki gi misrefi now.” *

San yu o du?

Sobun, a tru taki Bijbel e tapu sma fu du son sani? Iya, ma dati na soso fu meki sani waka bun gi wi alamala. Ma a tru taki den wet fu Bijbel hebi tumusi? Nôno. Te sma e du sani sondro fu hori densrefi na wet, dan dati e tyari soso problema kon. Den gronprakseri fu Bijbel no hebi tumusi, den e meki sani waka moro bun gi wi èn den e meki wi de moro koloku. Markus ben taki: „Baka wan pisi ten, mi kon si taki a de wan koni sani fu gebroiki den rai fu Gado Wortu na ini mi libi. A tru taki mi libi no de leki a di fu tra sma, ma noiti mi kisi a prakseri taki mi misi wan prenspari sani na ini a libi.”

Te yu e hori yusrefi na Bijbel gronprakseri èn yu ondrofeni taki a e tyari wini kon, dan yu o kisi moro warderi gi a Wortu fu Gado. Disi sa meki yu kisi wan moro bun sani srefi, iya, yu o kisi lobi gi a Sma di skrifi Bijbel, namku Yehovah Gado. „Disi na san a lobi fu Gado wani taki, dati wi e hori wisrefi na den komando fu en; ma toku den komando fu en no de wan hebi.”—1 Yohanes 5:3.

Yehovah na wi Mekiman èn wi hemel Tata. A sabi san bun gi wi. Na presi fu poti wan lo wet fu dwengi wi, a e gi wi lobi-ati rai fu meki sani waka bun gi wi. Na ini wan puwema, Yehovah e gi wi a deki-ati disi: „O efu yu trutru ben sa poti prakseri nomo na den komando fu mi! Dan a vrede fu yu ben sa tron leki wan liba, èn a regtfardikifasi fu yu leki den skwala fu se.”—Yesaya 48:18.

[Futuwortu]

^ paragraaf 13 Wi kenki a nen.

^ paragraaf 13 Efu yu wani sabi fa fu libi soleki fa Bijbel e taki, dan luku kapitel 12 fu a buku San Bijbel e leri wi trutru?, di Yehovah Kotoigi tyari kon na doro.

[Prenki na tapu bladzijde 9]

Yesus ben taki dati den wet fu Gado ben o gi sma krakti baka

[Prenki na tapu bladzijde 10]

Te wi e gi yesi na den rai fu Gado, dan wi sa de koloku èn wi sa abi moro lespeki gi wisrefi