Go na content

Go na table of contents

Meki a trowdei fu yu gi yu moro prisiri, èn meki sani waka na wan fasi di fiti

Meki a trowdei fu yu gi yu moro prisiri, èn meki sani waka na wan fasi di fiti

Meki a trowdei fu yu gi yu moro prisiri, èn meki sani waka na wan fasi di fiti

„A TROWDEI fu mi ben de wan fu den moro prenspari èn prisiri dei fu mi libi”, na so Gordon di trow pikinmoro 60 yari, e taki. Fu san ede a trowdei na so wan prenspari dei gi tru Kresten? Disi na wan dei te tu sma e meki wan santa sweri na fesi den wan di den lobi trutru, namku a patna fu den, nanga Yehovah Gado (Mateyus 22:37; Efeisesma 5:22-29). Iya, sma di meki mofo fu trow, wani nyan bun fu a trowdei fu den, ma den wani gi grani tu na a Sma di seti a trowlibi.—Genesis 2:18-24; Mateyus 19:5, 6.

Fa wan trowmasra kan sorgu taki a prisiri okasi disi e waka na wan fasi di fiti? San wan trowmisi kan du fu sori lespeki gi en masra èn gi Yehovah? Fa trawan di de na a trow kan meki taki a trowfesa e tron wan prisiri okasi? Meki wi go luku wan tu Bijbel gronprakseri di sa yepi wi fu gi piki tapu den aksi dati. Te wi e handri akruderi den gronprakseri dati, dan wi sa man wai pasi gi problema di kan meki taki a spesrutu okasi disi e waka na wan fasi di no fiti.

Suma abi a moro bigi frantwortu?

Na ini furu kondre a de so taki wan futuboi fu Yehovah Kotoigi mag trow sma akruderi lantiwet. Srefi na kondre pe lantiwet e taki dati wan lantiman musu trow tu sma, a ben o bun te wan trowpaar e aksi taki wan lezing di teki puru fu Bijbel e hori. Nofo tron a de so taki a sma di e hori a lezing e aksi a trowmasra fu poti prakseri na a frantwortu di Gado wani taki a musu teki na en tapu leki ede fu na osofamiri (1 Korentesma 11:3). Fu dati ede, a trowmasra abi a moro bigi frantwortu fu den sani di e pasa na a trow. A no de fu taki, dati nofo tron sani seti langa ten na fesi gi a trow, èn gi a fesa di e hori baka dati. Fu san ede a kan muilek gi a trowmasra fu seti den sani disi?

Wan reide, na taki den famiriman fu den sma di o trow, noso a trowmisi, kande o wani taigi a trowmasra fa sani musu seti gi a trow. Rodolfo, di trow furu sma kaba, e taki: „Son leisi den famiriman e dwengi a trowmasra fu du sani soleki fa den wani, spesrutu te den famiriman disi e yepi fu pai gi den kostu fu a trowfesa. Kande den feni taki den sabi moro bun sortu sani musu pasa na a trow èn na a fesa. Disi kan meki taki a trowmasra no man tyari a frantwortu di a abi na a okasi disi, na wan bun fasi.”

Max di e trow sma moro leki 35 yari kaba, e taki: „Mi kon si taki a e kon tron wan gwenti taki a trowmisi e bosroiti san o pasa na a trow èn na a fesa, èn na so fasi a trowmasra no e kisi nofo okasi fu taki san ensrefi wani fu pasa.” David, di trow furu sma tu, e taki: „A kan taki son trowmasra no gwenti fu teki fesi, èn taki nofo tron den no abi furu fu du nanga den sani di e seti gi a trow.” Fa a trowmasra kan tyari a frantwortu fu en na wan bun fasi?

A e gi moro prisiri te sma e taki nanga makandra

Efu a trowmasra wani tyari a frantwortu fu en na wan bun fasi te a e seti sani gi a trow, dan a musu taki krin nanga trawan. Bijbel e sori krin: „Sani no sa waka bun te sma no e taki krin nanga makandra” (Odo 15:22). Ma te a trowmasra e taki fosi nanga a trowmisi, nanga den famiriman, èn nanga trawan di kan gi en rai fu Bijbel, fu meki den kon sabi fa a wani seti sani gi a fesa, dan na so fasi a kan wai pasi gi problema.

Iya, a de tumusi prenspari taki tu sma di meki mofo fu trow, e taki fosi nanga makandra sortu sani den wani seti sani gi a trow fu den, èn na sortu fasi den o du dati. Fu san ede? We, luku na eksempre fu a trowpaar Ivan nanga Delwyn. Aladi den tu sma disi na fu tu difrenti kulturu, toku den abi wan koloku trowlibi furu yari langa kaba. Ivan e memre fa den ben seti sani gi a trow, èn a e taki: „Mi ben sabi soifri fa mi ben wani taki a trow fu mi ben musu waka, èn mi ben wani sosrefi wan trowfesa pe ala mi mati ben o de, mi ben wani abi wan trow-kuku, èn mi ben wani a trowmisi fu mi fu weri wan weti trow-yapon. Delwyn fu en sei, ben wani wan trow-oso sondro tumusi furu pranpran èn sondro tumusi furu sma, èn a no ben wani abi trow-kuku. A ben e prakseri srefi fu no weri wan trow-yapon, ma wan tra sani.”

Fa a trowpaar disi di ben abi difrenti denki fu sani, kon agri nanga makandra? We, den taki krin nanga makandra, èn den du dati na wan switi fasi (Odo 12:18). Ivan e taki moro fara: „Wi studeri artikel soleki den wan na ini De Wachttoren fu 15 april 1984, di e sori fa wi kan gebroiki a rai fu Bijbel te a abi fu du nanga trow afersi. * Den artikel dati yepi wi fu si a trow fu wi soleki fa Gado e si en. Fu di wi kweki na difrenti fasi, meki wi ben musu kenki a denki fu wi, èn te fu kaba wi kon agri nanga makandra.”

Aret nanga Penny du wan srefi sortu sani. Aret e taki fu a trowdei fu den: „Mi nanga Penny ben taki fu den difrenti sani di wi ben wani gi a trow fu wi, èn wi ben man agri nanga makandra. Wi begi Yehovah fu blesi a trowdei fu wi. Mi suku rai tu na den papa nanga mama fu wi, èn na wan tu lepi trowpaar na ini a gemeente. Den rai di den gi wi yepi wi trutru. Leki bakapisi fu dati, a trow fu wi waka heri bun.”

Weri krosi èn moi yusrefi na wan fasi di fiti

Wi kan frustan taki trowmisi nanga trowmasra wani weri bun krosi na a trow fu den (Psalm 45:8-15). Kande den e gebroiki den ten, den krakti, nanga den moni, fu kan abi krosi di fiti. Sortu Bijbel gronprakseri kan yepi den fu kon si sortu krosi fiti èn moi fu weri?

Luku san a trowmisi e weri na a okasi disi. Aladi ibri sma na ini ibri kondre abi en eigi sani di a lobi, toku a rai fu Bijbel e fiti na ala presi. Umasma musu „moi densrefi nanga krosi di fiti, èn den musu du dati na wan lespeki fasi èn nanga krin frustan”. Kresten uma musu gi yesi na a rai disi ala ten, èn a no de fu taki dati den musu du dati tu na a trowdei fu den. A tru taki wan sma no abi „diri krosi” fanowdu fu meki a trow fu en de wan prisiri okasi (1 Timoteyus 2:9; 1 Petrus 3:3, 4). A e gi sma prisiri trutru te den e gi yesi na a rai disi!

David, di wi ben taki fu en kaba, e taki moro fara: „Furu trowpaar e meki muiti fu hori densrefi na Bijbel gronprakseri, èn wi musu prèise den fu di den e du dati. Ma son leisi, a yapon fu den trowmisi èn a di fu den umasma di e waka nanga a trowmisi, no ben fiti, fu di a ben opo tumusi na tapusei, noso fu di yu ben kan si pasa a yapon fu den.” Te wan lepi Kresten owruman e taki nanga a trowmasra èn nanga a trowmisi bifo a trow fu den, dan a abi a gwenti fu yepi den fu kon si sani soleki fa Gado e si den. Fa a e du dati? A e aksi den efu den krosi di den o weri, na krosi di fiti fu weri go na wan Kresten konmakandra. A no de fu taki dati a fasi fa a krosi meki kan difrenti fu den krosi di sma gwenti fu weri go na den konmakandra, èn kande son sma lobi fu weri den krosi di sma fu a kondre dati gwenti fu weri go na wan trow. Ma awansi fa a no fa, a krosi di den e weri musu de krosi di fiti den hei Kresten markitiki. Srefi efu son sma na grontapu e taki dati Bijbel e poti tumusi furu wet gi sma te a abi fu du nanga a fasi fa den musu tyari densrefi, toku tru Kresten e weigri fu tyari densrefi akruderi den denki fu grontapu.—Romesma 12:2; 1 Petrus 4:4.

„Mi nanga Aret no ben e si den krosi noso a trowfesa leki a moro prenspari sani”, na so Penny e taki, „ma na presi fu dati wi poti ala wi prakseri na a pisi fu a trow di abi fu du nanga yeye afersi. Dati ben de a moro prenspari pisi fu a dei. Den prenspari sani di mi e memre fu a dei dati, a no a krosi di mi ben e weri, noso den sani di mi nyan, ma na den sma di ben abi demakandra nanga wi, èn a koloku firi di mi ben abi fu di mi trow nanga a man di mi lobi.” A ben o bun te wan Kresten trowpaar hori den sortu sani disi na prakseri te den e sreka sani gi a trow fu den.

A fiti fu trow na ini a Kownukondre zaal

Furu Kresten trowpaar wani trow na ini a Kownukondre zaal, efu na okasi de fu du dati. Fu san ede den wani dati? Wan trowpaar e taki fu san ede den ben wani dati: „Wi ben frustan taki a trowlibi na wan seti fu Yehovah. Di wi trow na ini a Kownukondre zaal, a presi pe wi e anbegi Gado, dan dati yepi wi fu kon frustan krin na a bigin kaba, taki Yehovah musu de wan pisi fu wi trowlibi. Wan tra reide fu san ede a bun taki wi trow na ini a Kownukondre zaal, na presi fu trow na wan tra presi, na taki den famiriman fu wi di no de na bribi èn di ben kon na a trow fu wi, kon si taki na anbegi di wi e anbegi Yehovah na wan tumusi prenspari sani gi wi.”

Efu den owruman di abi a frantwortu gi a Kownukondre zaal e gi primisi taki a trow hori drape, dan a trowpaar musu taigi den na fesi efu den abi na prakseri fu sreka wan tu sani na ini a zaal. Wan fasi fa a trowmasra nanga a trowmisi kan sori lespeki gi den sma di den kari kon na a trow, na te den e du ala san den man fu de biten na a trow. Èn a no de fu taki dati a trowpaar sa sorgu taki ala sani e waka na wan lespeki fasi (1 Korentesma 14:40). * Na so fasi a trow fu den no sa de leki a di fu den grontapusma di e du sani na wan fasi di no fiti.—1 Yohanes 2:15, 16.

Den sma di de na a trow kan sori tu taki den e si a trowlibi soleki fa Yehovah e si en. Fu eksempre, den no sa fruwakti taki a trow dati kefalek moro leki tra Kresten trow, neleki na strei sma e strei nanga makandra. Lepi Kresten e frustan tu taki a moro prenspari èn taki a abi moro wini fu de na a trowlezing di e hori na ini a Kownukondre zaal, leki fu de na a trowfesa noso a prisiri demakandra di e hori baka dati. Efu wan Kresten man go na soso wán fu den tu okasi disi, dan a no de fu taki dati a moro bun fu go na a Kownukondre zaal. William di de wan owruman, e taki: „Efu den fisitiman no de na a Kownukondre zaal sondro taki wan reide de gi dati, ma den de na a trowfesa di e hori baka ten, dan dati e sori taki den no e warderi a santafasi fu na okasi disi. Srefi efu wi no kisi wan kari fu kon na a trow-oso, toku wi kan go na a Kownukondre zaal pe den tu sma e trow, fu horibaka gi a trowmasra nanga a trowmisi èn fu gi wan bun kotoigi na den famiriman fu den di no de na bribi.”

Sma kan de nanga prisiri ete baka a trowdei

Na ini a grontapu disi, sma e meki furu moni nanga a trow di trawan e trow. Wan raportu di meki no so langa pasa e sori taki nofo tron „den kostu di sma musu pai te den o trow na ini Amerkankondre, na 22.000 Amerkan dala, noso afu fu a moni di den Amerkan e wroko na ini wán yari”. Furu sma di trow no so langa ete, noso den famiriman fu den, gi pasi taki reklame abi krakti na den tapu, èn na so a du kon taki fu a wán dei dati den meki bigi paiman di kan teki furu yari fu pai. A de wan koni sani fu bigin a trowlibi na so wan fasi? Den sma di no sabi noso di no e broko den ede nanga Bijbel gronprakseri, kan bosroiti fu meki den bigi paiman dati, ma nanga tru Kresten a de heri tra fasi!

Furu Kresten trowpaar hori wan pikin trow-oso so taki den abi nofo moni fu pai gi den kostu fu dati, èn den poti moro prakseri na a pisi fu a trow di abi fu du nanga yeye afersi. Na so den ben man gebroiki a ten nanga a moni fu den na wan fasi di e sori taki den gi densrefi abra na Gado (Mateyus 6:33). Luku na eksempre fu Lloyd nanga Alexandra, di de na ini a furuten diniwroko 17 yari kaba, sensi den trow. Lloyd e taki: „Kande son sma feni taki tumusi furu pranpran no ben de na a trow fu wi, ma mi nanga Alexandra ben breiti srefisrefi taki sani waka so. Wi no ben wani a trowdei fu wi fu de wan hebi fu di wi meki furu paiman, ma na presi fu dati a ben musu de wan okasi fu sori taki wi e gi grani na a seti di Yehovah poti so taki tu sma kan de koloku trutru.”

Alexandra e taki moro fara: „Mi ben e pionier bifo wi trow, èn mi no ben wani tapu nanga a spesrutu grani disi, soso fu abi wan bigi trow. A trowdei fu wi ben de heri aparti. Ma a dei disi ben de a bigin nomo fu a libi di wi ben o libi nanga makandra leki masra nanga wefi wi heri libi langa. Wi teki a rai fu no poti tumusi furu prakseri na a trowdei fu wi, ma wi suku a tiri fu Yehovah na ini a libi fu wi leki trowpaar. Iya, a sani disi meki taki Yehovah blesi wi trutru.” *

Iya, a trowdei fu yu na wan spesrutu okasi. A fasi fa yu e tyari yusrefi a dei dati, èn sosrefi den sani di yu e du, kan sori fa yu nanga yu trowpatna o tyari unsrefi na ini a ten di e kon. Fu dati ede, abi a frutrow taki Yehovah sa tiri yu (Odo 3:5, 6). A moro prenspari sani di yu musu hori na prakseri fu a dei dati, na a pisi di abi fu du nanga yeye afersi. Un musu horibaka gi makandra leki trowpaar te unu e teki a frantwortu na un tapu di Gado gi unu. Na so fasi yu kan bigin a trowlibi fu yu na a yoisti fasi, èn te Yehovah blesi yu, dan yu sa de nanga prisiri furu yari baka a trowdei fu yu.—Odo 18:22.

[Futuwortu]

^ paragraaf 11 Yu kan leisi moro fu a tori disi na ini a buku A sroto gi wan kolokoe osofamiri, kapitel 2, paragraaf 22 nanga 23, di Yehovah Kotoigi tyari kon na doro.

^ paragraaf 20 Efu a trowpaar seti sani so taki wan sma e meki fowtow noso e meki felem fu a trow na ini a Kownukondre zaal, dan den musu taki dati na fesi, so taki nowan sani e meki taki a trow fu den waka na wan fasi di no fiti.

[Prenki na tapu bladzijde 29]

Te wan trowpaar e seti sani gi a trow fu den, dan den musu taki krin nanga makandra èn na wan lespeki fasi

[Prenki na tapu bladzijde 31]

A moro prenspari sani di yu musu hori na prakseri, na a pisi fu a trowdei di abi fu du nanga yeye afersi