Go na content

Go na table of contents

A „hori deki-ati” èn a gi kotoigi finifini

A „hori deki-ati” èn a gi kotoigi finifini

„Fu di Gado na wi tiriman, meki wi musu gi yesi na en na presi fu libisma”

A „hori deki-ati” èn a gi kotoigi finifini

WAN bigi grupu ogri-ati sma de fu fon wan getrow futuboi fu Gado kiri. Leti na a momenti dati, srudati fu Rome e grabu a man disi puru na mindri a grupu sma di wani du en ogri, èn den e tyari en gowe. A sani disi na a bigin fu wan tu sani di e pasa na ini wan pisi ten fu feifi yari. Leki bakapisi fu den sani disi, furu heihei man fu Rome e kon yere fu Yesus Krestes.

A man di e ondrofeni den ogri-ati sani disi, na a apostel Paulus. Na a pisi ten fu 34 G.T., Yesus e meki Paulus (Saulus) kon sabi taki a o fruteri „kownu” fu a nen fu En (Tori fu den Apostel 9:15). Na a ten fu 56 G.T., a sani disi no pasa ete. Ma te a di fu dri zendeling waka fu na apostel pikinmoro kon na wan kaba, dan wan kenki e kon na ini a situwâsi disi.

A no gi abra di sma ben wani du en ogri

Paulus e teki waka go moro fara na ini Yerusalem, èn „a santa yeye” e meki wan tu Kresten warskow en taki a o kisi hebi frufolgu te a o go na ini a foto. Paulus e taki nanga deki-ati: „Mi no de klariklari wawan fu go na strafu, ma mi de klariklari sosrefi fu dede na Yerusalem gi a nen fu Masra Yesus” (Tori fu den Apostel 21:4-14). Te Paulus e go na a tempel na ini Yerusalem, dan wantewante den Dyu fu Asia di sabi taki a ben abi bun bakapisi nanga a preikiwroko fu en na ini Asia, e kari wan grupu ogri-ati sma kon makandra fu kiri en. Heri esi den srudati fu Rome e kon yepi en (Tori fu den Apostel 21:27-32). Na so Paulus e kisi moi okasi fu fruteri a grupu ogri-ati sma nanga wan tu heihei sma den tru tori fu Krestes.

A e preiki gi sma di no e kisi okasi makriki fu yere a bun nyunsu

Den e srepi Paulus go na tapu a trapu fu a fortresi di sma sabi leki a Toren fu Antonia, èn drape sma no sa man du en ogri. * Te na apostel e tanapu na tapu a trapu dati, dan a e gi wan moi kotoigi na a bigi grupu fu kerkisma di wani du en ogri (Tori fu den Apostel 21:33–22:21). Ma te a e taki dati a kisi a komando fu preiki gi den sma di no de Dyu, dan wantewante a grupu sma wani du en ogri baka. Lisias, a komandanti fu a legre, e gi den srudati a komando fu wipi Paulus, so taki den kan kon sabi fu san ede den Dyu e krutu en. Ma te Paulus e taigi den taki a de wan borgu fu Rome, dan den no e wipi en. A dei baka dati, Lisias e tyari Paulus go na fesi a Sanhedrin fu kon sabi fu san ede den Dyu e krutu en.—Tori fu den Apostel 22:22-30.

Te Paulus de na fesi a hei krutubangi disi, a e kisi wan tra moi okasi fu gi kotoigi na den Dyu drape. A preikiman disi di no e frede, e fruteri den sma drape taki a e bribi na ini na opobaka (Tori fu den Apostel 23:1-8). Fu di den ogri-ati Dyu e suku ete fu kiri Paulus, meki sma e tyari en go na a presi pe den srudati e tan. A neti baka dati, Paulus e kisi a tumusi moi deki-ati disi fu Masra: „Hori deki-ati! Bika neleki fa yu ben fruteri den sma na ini Yerusalem finifini fu den sani di abi fu du nanga mi, na so yu musu gi kotoigi tu na ini Rome.”—Tori fu den Apostel 23:9-11.

Den wan di ben meki mofo fu kiri Paulus, no e kisi na okasi fu du dati, fu di sma e tyari en go esi-esi na Sesarea, a moro prenspari foto fu Yudea, èn den e du dati sondro taki trawan sabi (Tori fu den Apostel 23:12-24). Na ini Sesarea, Paulus e kisi tra moi okasi fu gi kotoigi na „kownu”. Ma fosi dati pasa, na apostel e sori a granman Feliks taki buweisi no de di e sori taki trutru Paulus du den ogri di sma taki dati a du. Bakaten, Paulus e fruteri en nanga en wefi Drusila fu Yesus, a e fruteri den fu a dwengi di sma musu dwengi densrefi, èn fu a krutu di sma o kisi. Ma Feliks e meki Paulus koti strafu tu yari langa, fu di a e howpu taki Paulus o pai en wan tyuku, so taki a kan kon fri. Ma dati no e pasa.—Tori fu den Apostel 23:33–24:27.

Te Festus e teki a presi fu Feliks leki granman, dan den Dyu e du muiti baka fu meki sma tyari Paulus na fesi krutu, so taki a kan kisi dedestrafu. A tori disi e kon na fesi krutu baka na Sesarea, èn fu di Paulus no wani taki a krutu-afersi disi go na Yerusalem, meki a e taki: „Mi e tanapu na fesi a krutuman sturu fu Caesar . . . Mi wani meki Caesar krutu mi” (Tori fu den Apostel 25:1-11, 20, 21). Wan tu dei baka dati, te na apostel e opo taki gi ensrefi na fesi Kownu Herodes Agrepa II, dan a kownu dati e taki: „Efu mi no e luku bun, dan dyonsro yu o overtoigi mi ete fu tron wan Kresten” (Tori fu den Apostel 26:1-28). Na a pisi ten fu 58 G.T., den e seni Paulus go na Rome. Na ini den tu yari di na apostel e koti strafu drape, a e tan suku okasi na wan koni fasi fu preiki fu Krestes (Tori fu den Apostel 28:16-31). Soleki fa a sori, dan Paulus trutru kon na fesi Kèiser Nero te fu kaba, a Kèiser taki dati Paulus no du nowan ogri, èn Paulus di ben de wan fri man now, ben man go doro nanga a zendelingwroko fu en. Bijbel no e sori taki wan tra apostel ben kisi na okasi fu preiki a bun nyunsu gi den sortu heihei sma disi.

Soleki fa wi si kaba, dan na apostel Paulus ben e libi akruderi a tumusi prenspari gronprakseri di den Kresten brada fu en ben taigi den Dyu krutuman. Den ben taki: „Fu di Gado na wi tiriman, meki wi musu gi yesi na en na presi fu libisma” (Tori fu den Apostel 5:29). Iya, Paulus e gi wi wan tumusi moi eksempre! Na apostel ben e gi yesi dorodoro na a komando fu gi kotoigi finifini, aladi sma ben e tan meki tranga muiti fu tapu en fu du dati. Paulus ben e tan gi yesi na Gado, èn na so a du kon taki di Yesus „teki en” fu meki a nen fu en bekènti na „den trakondre sma, den kownu, èn den manpikin fu Israel”, dan a du a wroko dati heri bun.—Tori fu den Apostel 9:15.

[Futuwortu]

^ paragraaf 8 Luku a Kalender van Jehovah’s Getuigen 2006, november/december.

[Faki/​Prenki na tapu bladzijde 9]

PAULUS BEN WANI OPO TAKI GI ENSREFI NOMO?

Skrifiman Ben Witherington III, e piki na aksi disi so: „Te wi e luku a fasi fa Paulus ben e denki, dan a moro prenspari sani di a ben wani du, a no fu opo taki gi ensrefi, ma fu preiki na evangelie gi den Dyu tiriman, èn gi den wan di no ben de Dyu. . . . Fu taki en leti, a sani di de na krutu, na a evangelie.”