Go na content

Go na table of contents

Sorgu taki Gado tan lobi yu!

Sorgu taki Gado tan lobi yu!

Sorgu taki Gado tan lobi yu!

’Lobiwan, sorgu taki Gado tan lobi unu, so taki unu kan kisi têgo libi.’—YUDAS 20, 21.

1, 2. Fa yu kan sorgu taki Gado tan lobi yu?

YEHOVAH lobi ala libisma so te taki a gi en wan-enkri Manpikin, so taki den wan di e bribi na ini en kan kisi têgo libi (Yohanes 3:16). A de wan tumusi moi sani taki Gado lobi wi so te! Efu yu na wan futuboi fu Yehovah, dan a no de fu taki dati yu wani taki Gado lobi yu fu têgo.

2 A disipel Yudas e tyari kon na krin fa yu kan sorgu taki Gado e tan lobi yu. Yudas ben skrifi: „Un tranga unsrefi nanga a moro santa bribi fu unu èn begi nanga santa yeye; te unu e du dati, dan Gado sa tan lobi unu, aladi unu e wakti teleki wi Masra Yesus Krestes sa sori unu sari-ati, so taki unu kan kisi têgo libi” (Yudas 20, 21). Te yu e studeri Gado Wortu èn te yu e preiki a bun nyunsu, dan na so yu e tranga yusrefi „nanga a moro santa bribi”, namku den Kresten leri. Fu sorgu taki Gado tan lobi yu, dan yu musu begi „nanga santa yeye”, noso yu musu meki a santa yeye abi krakti na yu tapu te yu e begi. Efu yu wani kisi têgo libi, dan yu musu bribi na ini a frulusu-ofrandi fu Yesus Krestes.—1 Yohanes 4:10.

3. Fu san ede son sma no de Yehovah Kotoigi moro?

3 Son sma di ben de na bribi fosi, du sani di meki taki Gado no lobi den moro. Fu di den sma disi e tan du sondu, meki den no de Yehovah Kotoigi moro. Fa yu kan sorgu taki disi no e pasa nanga yu? Te yu e denki dipi fu den tori di e kon now, dan dati kan yepi yu fu no du sondu èn fu sorgu taki Gado tan lobi yu.

Sori taki yu lobi Gado

4. Fu san ede a de prenspari fu gi yesi na Gado?

4 Sori taki yu lobi Gado, fu di yu e gi yesi na en (Mateyus 22:37). Na apostel Yohanes ben skrifi: „Disi na san a lobi fu Gado wani taki, dati wi e hori wisrefi na den komando fu en; ma toku den komando fu en no de wan hebi” (1 Yohanes 5:3). Te yu abi a gwenti fu gi yesi na Gado, dan dati kan yepi yu fu kakafutu gi tesi èn fu de nanga prisiri. A psalm skrifiman ben taki: „Koloku fu a sma di no waka na ini a rai fu den ogriwan, . . . ma a sani di e gi en prisiri, na a wet fu Yehovah.”—Psalm 1:1, 2.

5. San yu sa du te yu lobi Yehovah?

5 A lobi di yu abi gi Yehovah sa gi yu deki-ati fu no du seryusu sondu di sa gi Yehovah pori nen. Agur ben begi: „No meki mi kon pôti èn no meki mi kon gudu tu. Meki mi nyan a nyanyan di poti gi mi, so taki mi bere no e kon furu èn mi e taki trutru dati mi no sabi yu, fu di mi e taki: ’Suma na Yehovah?’ èn taki mi no e kon pôti èn e fufuru trutru, so taki mi e pori a nen fu mi Gado” (Odo 30:1, 8, 9). Abi a fasti bosroiti fu no ’pori a nen fu Gado’. Na presi fu dati, meki muiti ala ten fu du san bun, so taki a kan kisi glori.—Psalm 86:12.

6. San kan pasa te yu e du sondu fu espresi?

6 Begi yu lobi-ati hemel Tata doronomo fu yepi yu so taki yu kan kakafutu te yu e kisi tesi fu du sondu (Mateyus 6:13; Romesma 12:12). Tan gi yesi na a rai fu Gado, so taki a e arki den begi fu yu (1 Petrus 3:7). Te yu e du sondu fu espresi, dan yu sa abi takru bakapisi, bika na wan agersi fasi Yehovah e gebroiki wan wolku fu tapu pasi gi den begi fu den sma di no wani arki en, so taki den begi disi no e doro en (Kragisingi 3:42-44). Sobun sori sakafasi, èn begi Gado taki yu no e du nowan sani di sa meki taki a no e arki den begi fu yu.—2 Korentesma 13:7.

Sori taki yu lobi Gado en Manpikin

7, 8. Fa a rai fu Yesus kan yepi wan sma fu no du sondu?

7 Sori taki yu lobi Yesus Krestes, fu di yu e gi yesi na den komando fu en, bika disi sa yepi yu fu no du sondu. Yesus ben taki: „Efu unu e hori unsrefi na den komando fu mi, dan mi o tan lobi unu, neleki fa mi hori misrefi na den komando fu a Tata èn a tan lobi mi” (Yohanes 15:10). Fa a rai fu Yesus kan yepi yu fu sorgu taki Gado e tan lobi yu?

8 Te yu e gi yesi na a rai fu Yesus, dan dati kan yepi yu fu tan tyari yusrefi na wan fasi di fiti. A Wet di Gado ben gi den Israelsma ben taki: „Yu no musu du sutadu” (Exodus 20:14). Ma Yesus meki sma kon sabi a gronprakseri di abi fu du nanga a komando dati. A ben taki: „Iniwan sma di e tan luku wan uma fu kisi tranga lostu gi en, du sutadu nanga en kaba na ini en ati” (Mateyus 5:27, 28). Na apostel Petrus ben taki dati son sma na ini a fosi gemeente ben abi ’ai di furu nanga sutadu’, èn taki ’den ben e kori den sma di no ben e tanapu kánkan’ (2 Petrus 2:14). Ma tra fasi leki den, yu kan wai pasi gi hurudu te yu lobi Gado nanga Krestes, te yu e gi yesi na den, èn te yu abi a fasti bosroiti fu tan abi wan bun banti nanga den.

Meki a yeye fu Yehovah tiri yu

9. San kan pasa te wan sma e tan du sondu?

9 Begi Gado fu gi yu en santa yeye, èn meki a yeye disi tiri yu (Lukas 11:13; Galasiasma 5:19-25). Efu yu e tan du sondu, dan Gado kan puru en santa yeye na yu tapu. Baka di David ben du sondu nanga Batseiba, dan a begi Gado: „No puru mi trowe na yu fesi; èn no puru a santa yeye fu yu na mi tapu, o Gado” (Psalm 51:11). Fu di Kownu Saul no ben abi berow fu den sondu di a du, meki Gado puru en santa yeye na en tapu. Saul ben du sondu fu di a tyari wan bron-ofrandi èn fu di a no ben kiri den skapu, den krabita, den kaw, nanga a kownu fu den Amaleksma. Baka dati, Yehovah puru en santa yeye na Saul tapu.—1 Samuel 13:1-14; 15:1-35; 16:14-23.

10. Fu san ede yu no musu prakseri srefi fu du sondu?

10 No prakseri srefi fu du sondu. Na apostel Paulus ben skrifi: „Efu wi e tan du sondu fu espresi, baka di wi kon sabi a waarheid soifri kaba, dan nowan srakti-ofrandi no de moro gi sondu” (Hebrewsma 10:26-31). A ben o de wan sari sani trutru, te yu ben o du sondu fu espresi!

Sori taki yu lobi trawan trutru

11, 12. Fa wan sma kan wai pasi gi hurudu te a abi lobi nanga lespeki gi trawan?

11 Te yu lobi trawan, dan dati sa tapu yu fu du hurudu (Mateyus 22:39). A lobi dati sa meki yu du tranga muiti fu kibri yu ati, so taki yu no e du sani di sa abi leki bakapisi taki wan trawan en trowpatna e kisi lobi firi gi yu. A sani dati kan meki taki a sma e du sutadu (Odo 4:23; Yeremia 4:14; 17:9, 10). Yu musu de leki na opregti man Yob, di no ben e poti prakseri na nowan enkri tra uma boiti en wefi.—Yob 31:1.

12 Te yu abi lespeki gi a santafasi fu a trowlibi, dan dati kan yepi yu fu no du seryusu sondu. Gado wani taki libisma abi wan lespeki trowlibi èn sosrefi seks demakandra so taki den kan meki pikin (Genesis 1:26-28). Memre taki den syen presi fu libisma abi fu du nanga libi, èn dati na wan santa sani. Huruman nanga sutaman e trangayesi Gado, den no e sori lespeki gi seks demakandra, den no abi lespeki gi a santafasi fu a trowlibi, èn den e sondu teige den eigi skin (1 Korentesma 6:18). Ma wan sma di lobi Gado nanga trawan èn di e gi yesi na Gado, no sa tyari ensrefi na wan fasi di kan abi leki bakapisi taki den puru en na a Kresten gemeente.

13. Fa wan huruman „e pori warti sani”?

13 Wi musu basi den takru denki fu wi, so taki wi no e meki den lobiwan fu wi sari. Odo 29:3 e taki: „A sma di abi demakandra nanga huru-uma e pori warti sani.” Wan man di e tan du sutadu e pori a banti di a abi nanga Gado, èn sosrefi a banti di a abi nanga en famiri. A wefi fu en abi a reti fu brokotrow nanga en (Mateyus 19:9). Te trowpatna e brokotrow, awansi sortuwan fu den du sutadu, dan dati kan gi a trowpatna di no abi fowtu na ini a tori, den pikin, èn sosrefi tra sma furu sari. Fu di wi sabi san na den takru bakapisi fu hurudu, meki wi e kakafutu te wi e kisi tesi fu du a sondu dati, a no so?

14. San Odo 6:30-35 e leri, te a abi fu du nanga sutadu?

14 Fu di a de so taki nowan bun kan kon fu sutadu, meki wi musu abi a fasti bosroiti fu no du a takru sani disi di e sori taki wi e denki wisrefi nomo. Soleki fa Odo 6:30-35 e sori, dan sma kan abi sari-ati gi wan fufuruman di e furufuru fu di angri e kiri en, ma den e wisiwasi wan sutaman fu di a abi takru prakseri. A sma disi „e tyari pori kon na tapu en eigi sili [noso libi]”. Soleki fa a Wet di Gado ben gi Moses e sori, dan a sma dati ben sa musu dede (Lefitikus 20:10). Wan sma di e du sutadu e meki trawan sari, soso fu di a de nomonomo fu abi seks demakandra, èn wan sma di e tan du sutadu sa meki taki Gado no lobi en moro. Den sa puru a sma disi fu a Kresten gemeente di krin.

Tan abi wan krin konsensi

15. San e pasa te a konsensi fu wan sma kon de leki wan marki „di wan faya isri libi na tapu a skin”?

15 Efu wi wani taki Gado tan lobi wi, dan wi no musu meki a konsensi fu wi gi pasi taki wi du sondu. A no de fu taki dati wi no musu tyari wisrefi na a doti fasi fa den grontapusma e tyari densrefi, èn wi musu luku bun sortu mati wi abi, sortu sani wi e leisi, èn sortu prisiriten wi abi. Paulus ben gi a warskow disi: „Bakaten son sma o gowe libi a bribi fu di den o poti prakseri na sani di ogri yeye taki fu bedrigi sma, èn den o poti prakseri sosrefi na den leri fu den ogri yeye. A hoigrifasi fu den sma di e taki lei, o meki tu taki sma o gowe libi a bribi; a konsensi fu den leiman disi kon de leki wan marki di wan faya isri libi na tapu a skin” (1 Timoteyus 4:1, 2). Wan konsensi di kon de leki wan marki „di wan faya isri libi na tapu a skin”, de leki grometi di no e firi moro. So wan konsensi no sa warskow wi moro fu wai pasi gi sma di fadon komoto na bribi, èn gi situwâsi di kan meki wi fadon komoto na bribi.

16. Fu san ede a de so prenspari fu abi wan krin konsensi?

16 Wi sa kisi frulusu soso te wi abi wan krin konsensi (1 Petrus 3:21). A bribi di wi abi na ini a brudu fu Yesus, meki taki a konsensi fu wi kon krin fu di wi no e du sani moro di e tyari dede kon, èn na so fasi „wi kan du santa diniwroko gi a libi Gado” (Hebrewsma 9:13, 14). Te wi e sondu fu espresi, dan a konsensi fu wi no sa krin moro èn Gado no sa feni wi bun moro fu du diniwroko gi en (Titus 1:15). Ma Yehovah kan yepi wi fu abi wan krin konsensi.

Tra sani di kan yepi wi fu no du sondu

17. Sortu wini yu sa kisi te wi e „du ala san Yehovah taki”?

17 „Du ala san Yehovah taki”, soleki fa Kaleb fu owruten Israel ben du (Deuteronomium 1:34-36). Du san Gado wani yu fu du, èn noiti prakseri fu nyan na „a tafra fu den ogri yeye” (1 Korentesma 10:21). No abi noti fu du nanga sma di fadon komoto na bribi. Te yu abi warderi gi a yeye nyanyan di de fu kisi na tapu a tafra fu Yehovah wawan, dan falsi leriman noso ogri yeye no sa man kori yu (Efeisesma 6:12; Yudas 3, 4). Poti prakseri na yeye afersi, iya, studeri Bijbel, go na den konmakandra, èn teki prati na ini a preikiwroko. Yu sa de koloku trutru te yu e du ala san Yehovah taki, èn te yu abi furu fu du na ini a wroko fu Masra.—1 Korentesma 15:58.

18. Fa yu sa tyari yusrefi te yu abi frede gi Yehovah?

18 Abi a fasti bosroiti fu ’dini Gado na wan fasi di a feni bun, èn sori taki yu abi frede nanga lespeki gi en’ (Hebrewsma 12:28). Te yu abi frede gi Yehovah, dan yu no sa tyari yusrefi na wan fasi di no fiti. A frede disi sa yepi yu fu tyari yusrefi akruderi a rai di Petrus ben gi den tra salfuwan. A ben taki: „Efu unu e kari a Tata di no e teki sei te a e krutu sma akruderi den sani di ibriwan fu den e du, dan un musu tyari unsrefi na wan fasi di e sori taki unu abi frede gi Gado, solanga unu e libi dya leki freimdesma.”—1 Petrus 1:17.

19. Fu san ede yu musu tan du san Gado Wortu e leri yu?

19 Ala ten du san Gado Wortu e leri yu. Disi sa yepi yu fu no du seryusu sondu, fu di yu sa sori fu de wan fu ’den sma di leri fa fu gebroiki en frustan fu man si sani krin, so taki a kan sabi san bun èn san no bun’ (Hebrewsma 5:14). No taki èn no tyari yusrefi na wan fasi di no fiti, ma sorgu taki yu e tyari yusrefi leki wan koni sma, fu di yu e „gebroiki ibri okasi bun” na ini den ogri dei disi. „Tan si krin san na a wani fu Yehovah”, èn tan du a wani fu en.—Efeisesma 5:15-17; 2 Petrus 3:17.

20. Fu san ede wi no musu kisi bigi-ai?

20 Sorgu taki yu no e kisi bigi-ai gi tra sma sani. Wán fu den Tin Komando e taki: „Yu no musu abi bigi-ai gi na oso fu tra sma. Yu no musu angri fu abi a wefi fu wan tra sma. Sosrefi, yu no musu wani en srafu nanga en umasrafu, èn yu no musu wani a mankaw noso a buriki fu en, noso iniwan tra sani di de fu en” (Exodus 20:17). A wet disi ben e kibri wan sma en oso, en wefi, den futuboi fu en, den meti fu en, èn sosrefi tra sani di a ben abi. Ma san de moro prenspari, na den wortu fu Yesus di e taki dati bigi-ai e doti wan sma.—Markus 7:20-23.

21, 22. Sortu sani wan Kresten kan du fu no sondu?

21 Du san de fanowdu fu sorgu taki den sani di yu wani no e meki yu du sondu. A disipel Yakobus ben skrifi: „Ibri sma e kisi tesi fu di en eigi lostu e hari en èn e kori en. Dan te a lostu kon lepi, a e tyari sondu kon; te a sondu du kaba, dan dati e tyari dede kon” (Yakobus 1:14, 15). Fu eksempre, wan sma di ben abi a gwenti fu dringi sopi pasa marki, kan bosroiti fu no abi sopi na ini en oso. Wan Kresten di e kisi tesi fu du hurudu, kande sa musu go wroko na wan tra afdeling, noso a sa musu go suku wan tra wroko.—Odo 6:23-28.

22 No du nowan enkri sani di sa meki taki yu du sondu. Te yu e prei nanga den firi fu trawan, èn te yu e tan prakseri sani di no fiti, dan dati kan abi leki bakapisi taki yu du hurudu noso sutadu. Wan sma di e fruteri pikinpikin lei, te fu kaba kan fruteri bigi lei, èn a sani disi kan kon tron wan gwenti gi en. Te wan sma e fufuru pikinpikin sani, dan dati kan meki taki safrisafri a konsensi fu en no e wroko moro, teleki a e bigin fufuru moro nanga moro sani. Srefi te wi no e gi yesi na Gado na ini pikinpikin sani, dan dati kan meki te fu kaba taki wi fadon komoto na bribi.—Odo 11:9; Openbaring 21:8.

Fa a de te yu du sondu?

23, 24. Fa 2 Kroniki 6:29, 30 nanga Odo 28:13 kan trowstu yu?

23 Ala libisma abi sondu (Preikiman 7:20). Ma efu yu du wan seryusu sondu, dan yu kan kisi trowstu fu den wortu di Kownu Salomo ben taki na ini begi, di a ben gi a tempel abra na Yehovah. Salomo ben begi Gado: „Awansi sortu begi, awansi sortu sani iniwan sma noso yu heri pipel Israel ben sa aksi, fu di ibriwan fu den sabi en eigi problema nanga en eigi sari; te trutru a e bradi en anu opo èn e langa en go na a oso disi, dan meki a de so taki yu di de na hemel, a presi pe yu e libi, e arki den, èn yu musu gi den pardon èn yu musu gi ibriwan sma akruderi a fasi fa a e libi, bika yu sabi en ati (bika yu wawan sabi heri bun fa na ati fu den manpikin fu libisma de).”—2 Kroniki 6:29, 30.

24 Iya, Gado sabi na ati fu libisma èn a de klariklari fu gi den pardon. Odo 28:13 e taki: „Sani no sa waka bun gi a sma di e kibri den sondu fu en, ma a sma di e taki fu den èn e libi den, Gado sa abi sari-ati gi en.” Te wan sma abi berow, te a e taki fu den sondu fu en, èn e libi den, dan Gado sa sori sari-ati gi en. Ma efu yu swaki na yeye fasi, dan sortu tra sani yu kan du fu sorgu taki Gado e tan lobi yu?

San yu ben sa piki?

• Fa wi kan sorgu taki Gado tan lobi wi?

• Fa a lobi di wi abi gi Gado nanga Krestes e yepi wi fu no du sondu?

• Fu san ede wi no sa du hurudu te wi lobi trawan trutru?

• Sortu sani kan yepi wi fu no du sondu?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 21]

Yudas e sori wi fa wi kan sorgu taki Gado e tan lobi wi

[Prenki na tapu bladzijde 23]

Te trowpatna e brokotrow, dan dati kan gi a trowpatna di no abi fowtu na ini a tori, èn sosrefi den pikin furu sari

[Prenki na tapu bladzijde 24]

Yu abi a fasti bosroiti fu „du ala san Yehovah taki”, neleki fa Kaleb ben du dati?

[Prenki na tapu bladzijde 25]

Begi Gado doronomo fu yepi yu fu kakafutu gi tesi