Go na content

Go na table of contents

„Den sipi fu Kitim” de na se doronomo

„Den sipi fu Kitim” de na se doronomo

„Den sipi fu Kitim” de na se doronomo

FURU orloku feti na a owstusei pisi fu a Mindrikondre Se. Wan fu den orloku disi ben feti feifi hondro yari bifo Krestes. Kon meki wi luku san ben pasa na ini na orloku dati. Wan sipi di man drai go makriki na ala sei, e seiri pasa heri esi na tapu a watra. A sipi disi na wan trireem. Sowan 170 botoman e pari a sipi disi nanga ala den krakti, èn den e sidon na ini dri grupu. Den botoman disi e sidon na tapu leri kunsu di tai na den bakasei, èn te den e pari a sipi, dan den e grati go na fesi èn go na baka.

A sipi disi di e pasa na tapu a watra sowan 17 kilometer wán yuru, e go miti nanga wan fu den sipi fu a feanti. A sipi fu a feanti e pruberi fu hari gowe, ma a no e drai bun, èn leti na a momenti dati, a seibere fu en e drai go na a sei fu a sipi di e kon miti en. A bronsu pisi fu a trireem di meki fu boro olo na ini sipi, e boro a seibere fu a tra sipi di no steifi so. Den botoman di e pari a sipi fu a feanti e skreki te den e yere fa den planga fu a sipi fu den e broko pisipisi, èn fa a sewatra e lon go na ini a bigi olo di meki na ini a sipi. Wan pikin grupu fetiman di abi kefalek fetisani e lon komoto fu a mindrisei pisi fu a trireem fu go feti nanga den botoman na ini a sipi fu den feanti. Iya, son sipi fu owruten ben tranga srefisrefi!

Sma di e studeri Bijbel, trutru wani kon sabi moro fu den sani di Bijbel e taki fu „Kitim” èn fu „den sipi fu Kitim”, èn sonwan fu den sani disi na profeititori (Numeri 24:24; Danièl 11:30; Yesaya 23:1). Pe Kitim ben de? San wi sabi fu den sipi fu Kitim? San yu kan leri fu den tori disi?

A Dyu historia skrifiman Josephus, e kari Kitim „Chetima”, èn a e sori taki Siprus ben de wán fu den èilanti fu Kitim. A foto Kition (noso, Citium) di de na a zuid-owstusei fu na èilanti, e sori moro krin taki Kitim ben abi fu du nanga Siprus. Siprus ben de krosibei fu den lanpe na a owstusei pisi fu a Mindrikondre Se, sobun furu fu den sipi di ben e seri sani ben e pasa drape. A sani dati ben e tyari wini kon gi na èilanti. A presi pe Siprus ben de, ben meki taki a ben abi fu teki sei te den kondre drape ben e feti nanga makandra. Dati meki tra kondre ben e si Siprus leki wan makti kondre di ben kan horibaka gi den, noso leki wan kondre di ben kan gens den.

A se ben prenspari gi den sma fu Siprus

Sani di ondrosukuman feni na ini a se èn na ini grebi, èn den sani di skrifi na ini buku fu owruten èn di kerfu na tapu patu, e yepi wi fu kon frustan pikinso fa den sipi fu Siprus ben de. Na ini owruten, den sma fu Siprus ben sabi heri bun fa fu meki sipi. Na èilanti fu den ben lai nanga bon, èn a syoro fu a kondre di ben e boktu go na inisei, ben bun leki lanpe. Den sma fu Siprus no ben e koti bon fu meki sipi wawan, ma den ben e gebroiki den tu fu meki faya fu smèlter kopro. A kopro disi ben de wan fu den gudu fu Siprus na ini owruten, èn na fu a sani dati ede, meki Siprus ben pôpi na a ten dati.

Fu di den Funisiasma kon si taki Siprus ben e du bun furu bisnis nanga tra kondre, meki den seti dorpu krosibei fu pe den sipi fu den bisnisman ben e pasa. Wan fu den dorpu disi ben de Kition, na tapu na èilanti Siprus.—Yesaya 23:10-12.

Soleki fa a sori, dan baka di Tirus fadon, dan sonwan fu den sma fu drape lowe go na Kitim. Den Funisiasma di ben e tan na ini den dorpu ben sabi furu fu sipi èn fu a se, èn a ben musu fu de so taki den yepi den sma fu Siprus fu tron bun fetiman na se. A presi pe Kition ben de, ben meki tu taki den sipi fu feanti no ben man kon feti makriki nanga den sipi fu den Funisiasma.

Den e du bun furu bisnis nanga tra kondre

Bun furu kondre na a owstusei pisi fu a Mindrikondre Se ben e du bisnis nanga makandra. Den sipi ben e tyari prenspari sani fu Siprus go na Kreita, Sardinia, Sisilia, èn sosrefi na den èilanti na ini na Egeus Se. Sma feni batra nanga kroiki fu Siprus na ini den kontren dati, èn den feni sosrefi furu moi patu fu klèidoti na ini Siprus. Den patu disi ben de fu den Grikisma. Son sabiman di ondrosuku bigi pisi kopro di sma feni na ini Sardinia, e bribi taki den pisi kopro disi ben komoto fu Siprus.

Na ini 1982, sma feni wan sipi di ben sungu krosibei fu a syoro na a zuidsei fu Torkukondre. A sipi disi ben de fu a di fu 14 yarihondro bifo Krestes. Di sma go diki a gron na ondro watra, dan den feni wan lo gudu. Den feni pisi kopro, wan sortu hebi blaka udu, wan tu langa tifi fu asaw, nanga wan tu solfru nanga gowtu sani fu Kanan. Boiti dati, den feni moimoi sani tu di ben gersi asege, èn den feni tra sani tu di ben de fu Egepte. Son sabiman feni taki den patu fu klèidoti na ini a sipi e sori taki a sipi ben kan de fu Siprus.

A moi fu sabi taki pikinmoro na a srefi ten di a sipi disi sungu, Bileam taki fu den sipi fu Kitim na ini a „puwema” fu en (Numeri 24:15, 24). Soleki fa a sori, dan den sipi fu Siprus ben de pôpi sipi na ini a kontren fu a Mindri Owstusei. Fa den sipi disi ben de?

Bisnis sipi

Na ini grebi fu na owruten foto Amatus di de na ini Siprus, sma feni furu pikinpikin sipi di ben meki fu klèidoti. Den sipi disi e sori krin fa den sipi fu Siprus ben de. Sonwan fu den sipi disi de fu si na ini museum.

Den pikinpikin sipi disi e sori taki den fosi sipi fu Siprus ben meki fu du bisnis nanga tra kondre. Nofo tron a ben de so taki 20 botoman ben e pari wan sipi di no ben bigi so. Den sipi disi di ben bradi èn di ben dipi, ben de fu tyari lai nanga sma go na presi di ben de na a syoro fu Siprus, èn den presi disi no ben fara tumusi. Plinius na Owruwan e taki dati den sma fu Siprus ben meki wan pikin sipi di botoman ben e pari, èn a sipi dati ben kan tyari wan lai fu pikinmoro 90.000 kilo.

Yu ben abi moro bigi sipi sosrefi di sma ben e gebroiki fu du bisnis. Wan eksempre fu den sortu sipi dati na a wan di sma feni krosibei fu a syoro fu Torkukondre. Sonwan fu den sipi disi ben go na se nanga wan lai fu sowan 450.000 kilo. Son leisi, sowan 50 botoman ben e pari den bigi sipi, èn 25 botoman ben e sidon na ala tu sei fu den sipi disi di ben langa sowan 30 meter èn di ben abi wan mast di ben hei moro leki 10 meter.

Den fetisipi fu „Kitim” na ini Bijbel profeititori

A yeye fu Yehovah ben meki Bileam taki a sani disi: „Sipi o komoto na a sesyoro pe Kitim de, èn den o pina den sma fu Asiria” (Numeri 24:2, 24). A profeititori disi kon tru? San den sipi fu Siprus ben abi fu du nanga a tori disi? Den ’sipi di ben o komoto na a syoro fu Kitim’ no ben de bisnis sipi di ben de doronomo na tapu a Mindrikondre Se. Den sipi dati ben de fetisipi di ben o tyari rampu kon gi sma.

Bakaten, sma bigin meki moro tranga sipi di ben e hari pasa moro esi na tapu a watra, èn den ben man gebroiki den sipi disi moro bun na ini feti. A kan taki den moro owru fetisipi ben gersi a wan di de na tapu wan skedrei di sma feni na ini Amatus. A sipi dati di gersi wan fu den boto fu den Funisiasma, na wan langa smara sipi di a bakasei pisi fu en beni go na loktu, èn a e beni go baka na inisei. A boto disi abi wan langa postu di meki fu boro olo na ini tra sipi, èn na ala tu sei fu a sipi disi yu abi lontu skelt na a bakasei èn na a fesisei.

Na ini a di fu aiti yarihondro bifo Krestes, den Grikisma bigin meki den fosi sipi di ben abi tu grupu fu botoman di ben e pari a sipi. Den sipi disi ben langa sowan 24 meter, èn den ben bradi sowan 3 meter. Na ini a bigin, den ben e gebroiki den sipi disi fu tyari fetiman fu go feti na ini tra kondre. Ma a no ben teki langa fosi den kon si taki a ben o bun fu poti ete wan grupu botoman fu pari a sipi, èn den fasi wan bronsu postu na a fesisei fu a sipi. Sma kon sabi a nyun sipi disi leki a trireem (fu di dri grupu botoman ben e pari a sipi disi), soleki fa wi ben taki na a bigin fu na artikel disi. A sortu sipi disi kon pôpi fu di den Grikisma ben gebroiki en na ini a feti na Salamis (480 bifo Krestes) di den wini a legre fu Persiakondre.

Bakaten, Aleksander a Bigiwan ben wani teki tra kondre abra, èn fu dati ede a seni den trireem boto fu en go na a owstusei pisi fu a Mindrikondre Se. Den sipi dati ben de fetisipi, èn den no ben de fu go na farawe presi, fu di den no ben abi nofo presi fu poti nyanyan. Dati meki den ben musu stop na den èilanti na ini a Egeus Se fu teki nyanyan èn fu meki sani di ben broko na den boto. Aleksander ben wani pori den fetisipi fu Persiakondre. Ma fosi a ben kan du dati, dan a ben musu teki a tranga fortresi abra di ben de na tapu na èilanti Tirus. Te den ben o go drape, dan den ben kan rostu pikinso na Siprus di ben de krosibei.

Den sma fu Siprus go horibaka gi Aleksander a Bigiwan na a ten di a ben feti nanga Tirus (332 bifo Krestes), èn na so a legre fu Aleksander ben kon abi 120 sipi. Dri fu den kownu fu Siprus go horibaka gi Aleksander nanga den sipi fu den. Den alamala makandra feti seibi mun langa nanga Tirus. Tirus lasi a feti, èn na so wan Bijbel profeititori kon tru (Eseikièl 26:3, 4; Sakaria 9:3, 4). Fu di Aleksander ben warderi a yepi di den kownu fu Siprus ben gi en, meki a gi den prenspari posisi.

Wan tumusi moi kontru

A historia skrifiman Strabo e taki dati Aleksander ben seti sani so taki den fetisipi fu Siprus nanga Fenisia ben kan horibaka gi en te a ben o go teki den kondre fu Arabia abra. Fu di den sipi disi no ben hebi so, èn fu di a ben makriki fu lusu den pisipisi, meki a teki den seibi dei nomo fu doro Tapsakus (noso Tipsa) di de na a noordsei fu Siria (1 Kownu 4:24). Fu drape, den ben man pasa a liba fu hari go na Babilon.

Na so wan Bijbel profeititori di sma no ben man frustan fosi, ben kontru na wan heri moi fasi, pikinmoro wan hondro dusun yari bakaten! A makti legre fu Aleksander a Bigiwan komoto fu Masedonia èn a pasa go na a owstusei pe a teki a kondre Asiria abra. Èn te fu kaba, a wini a makti kownukondre Medo-Persia. A sani disi e kruderi nanga den wortu di skrifi na Numeri 24:24.

Aladi Bijbel no e taki furu fu „den sipi fu Kitim”, toku a de krin taki a Bijbel profeititori disi kon tru na wan heri moi fasi. Den sani disi di pasa na ini owruten e gi wi wan moro tranga overtoigi taki wi kan frutrow den profeititori na ini Bijbel. Furu fu den profeititori dati sa abi krakti tapu wi eigi libi, èn fu dati ede a bun fu poti prakseri na den.

[Karta na tapu bladzijde 16, 17]

(Efu yu wani si pe den sani disi skrifi, luku a tijdschrift)

ITALIAKONDRE

Sardinia

Sisilia

Egeus Se

GRIKIKONDRE

Kreita

LIBIA

TORKUKONDRE

SIPRUS

Kition

Tirus

EGEPTE

[Prenki na tapu bladzijde 16]

Wan pikin fetisipi fu Grikikondre, namku wan trireem

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Prenki na tapu bladzijde 17]

Wan pikin owruten fetisipi fu Fenisia, namku wan bireem

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Prenki na tapu bladzijde 17]

Wan sipi fu Siprus tapu wan prapi

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Published by permission of the Director of Antiquities and the Cyprus Museum

[Prenki na tapu bladzijde 18]

Owruten sipi di ben e tyari lai, soleki den wan di kari na Yesaya 60:9