Go na content

Go na table of contents

Pisipisi broko prapi fu owruten e sori taki den tori na ini Bijbel de tru

Pisipisi broko prapi fu owruten e sori taki den tori na ini Bijbel de tru

Pisipisi broko prapi fu owruten e sori taki den tori na ini Bijbel de tru

BIJBEL na a Wortu fu Gado di skrifi nanga yepi fu santa yeye (2 Timoteyus 3:16). Ala den sani di Bijbel e taki fu sma, fu presi, èn fu afersi di abi fu du nanga anbegi èn nanga politiek fu owruten, de tru. A no de fu taki, dati den owruten sani di ondrosukuman feni e sori krin taki den tori na ini Bijbel de tru, èn den e yepi wi tu fu frustan Bijbel moro bun. Ma dati no wani taki kwetikweti dati wi abi den sani disi fanowdu fu man bribi taki Bijbel de tru.

Wan sani di ondrosukuman e feni furu te den e diki sani puru na ini a gron na presi pe owruten foto ben de, na pisipisi broko prapi. Na ini owruten, sma na ini furu fu den kondre na a Mindri Owstusei, sosrefi na ini Egepte nanga Mesopotamia, ben e gebroiki prapi fu skrifi na tapu, fu di dati ben bunkopu. Neleki fa sma na ini a ten disi e gebroiki papira fu skrifi na tapu, na so sma ben e gebroiki broko prapi fu skrifi kontrakti na tapu, bisnis tori, noso tra sani. Nofo tron sma ben e skrifi nanga enki na tapu den prapi disi, èn son leisi den ben e skrifi wán wortu nomo, noso den ben e skrifi furu sani.

Di ondrosukuman ben e diki sani puru na ini a gron na ini Israel, dan den feni furu pisipisi broko prapi fu Bijbel ten. Den feni pisipisi broko prapi na ini a kontren fu Samaria, Arad, nanga Lakis. Den pisipisi prapi disi di de fu a di fu seibi nanga a di fu aiti yarihondro bifo Krestes, e hari sma prakseri trutru fu di den e sori finifini fa son sani ben de na ini Bijbel ten. Sabiman e kari den pisipisi broko prapi disi den ostraca fu Samaria, den ostraca fu Arad, èn den ostraca fu Lakis. Meki wi go luku moro fini san skrifi na tapu den sani disi.

Den ostraca fu Samaria

Samaria ben de a mamafoto fu a tin-lo kownukondre fu Israel na a noordsei, teleki den Asiriasma teki a foto abra na ini 740 bifo Krestes. Na ini 1 Kownu 16:23, 24, wi kan leisi suma ben seti a foto Samaria. Den tekst dati e taki: „Na ini a di fu dritenti na wán yari di Asa ben de kownu fu Yuda [dati ben de na ini 947 bifo Krestes], Omri tron kownu fu Israel . . . Baka dati Omri bai Samaria-bergi fu Semer èn a pai Semer sowan siksi tenti na aiti kilo solfru. Dan Omri bow wan foto na tapu a bergi èn a kari a foto dati Samaria.” Na a ten di Rome ben de wan grontapumakti, a foto disi ben de ete, èn a nen fu en ben kenki kon tron Sebaste. Ma na ini a di fu siksi yarihondro, a foto Sebaste no ben de moro te fu kaba.

Na ini 1910, sabiman ben e ondrosuku sani na ini a kontren pe Samaria fu owruten ben de, èn den feni pisipisi broko prapi di de fu a di fu aiti yarihondro bifo Krestes. Na tapu den pisipisi broko prapi disi ben skrifi taki sipi ben tyari oli nanga win kon na ini Samaria, èn den lai disi ben komoto fu difrenti presi na ini a kontren dati. Disi na san wan buku e taki fu den sani di den ondrosukuman feni drape: „A no de fu taki, dati den 63 ostraca di sma feni na ini 1910 . . . na wan tu fu den moro prenspariwan di de fu a ten fu Israel fu owruten, èn di de bunbun ete. A no den tori di skrifi na tapu den ostraca fu Samaria e meki taki den prenspari so . . . ma na fu di bun furu nen fu Israelsma skrifi na den tapu, sosrefi nen fu lo na ini Israel, èn nen fu difrenti presi drape” (Ancient Inscriptions—Voices From the Biblical World). Fa den nen disi e kruderi nanga tori di skrifi na ini Bijbel?

Di den Israelsma teki a Pramisi Kondre abra èn den prati a kondre na mindri den lo, dan a kontren fu Samaria ben de na ini a kontren fu den lo fu Manase. Yosua 17:1-6 e sori taki tin lo fu Manase ben kisi gron na ini a kontren disi. Den tin lo disi ben de bakapikin fu Gilead, a granpikin fu Manase. Dati ben de den lo fu Abiyeser, Heilek, Asrièl, Sikem, nanga Semida. Heifer, a di fu siksi manpikin, ben abi feifi granpikin, ma den alamala ben de umapikin. Den ben nen Makla, Noa, Hokla, Milka, nanga Tirsa, èn ibriwan fu den ben kisi wan pisi gron.—Numeri 27:1-7.

Den nen fu seibi fu den lo disi skrifi na tapu den ostraca fu Samaria, namku den nen fu ala den feifi manpikin fu Gilead, nanga den nen fu tu granpikin fu Heifer, namku Hogla nanga Noa. Wan buku e taki: „Den ostraca fu Samaria e sori tu na ini sortu kontren den lo fu Manase ben e libi, neleki fa Bijbel e du dati” (NIV Archaeological Study Bible). Sobun, den ostraca fu Samaria e sori taki den sani di Bijbel e taki fu den fosi lo na ini Israel, de tru.

Soleki fa a sori, dan den ostraca fu Samaria e sori tu taki den sani di Bijbel e taki fu na anbegi fu Israel fu owruten, na tru tori. Na a ten di sma skrifi den ostraca fu Samaria, den Israelsma ben moksi na anbegi fu Yehovah nanga na anbegi fu Bâal, a gado fu den Kanansma. A profeititori fu Hosea, di ben skrifi tu na ini a di fu aiti yarihondro bifo Krestes, ben taki dati wan ten ben o kon taki den Israelsma ben o sori berow, èn den ben o kari Yehovah „Mi masra”. Den no ben o taki „Mi bâal” moro, noso „Mi eiginari” (Hosea 2:16, 17). Sonwan fu den nen di skrifi na tapu den ostraca fu Samaria wani taki „Bâal na mi papa”, „Bâal e singi”, „Bâal tranga”, „Bâal e memre”, èn sosrefi tra sani di abi fu du nanga Bâal. So furu Israelsma ben e anbegi Bâal, taki furu fu den nen fu den ben abi a nen „Bâal” na ini.

Den ostraca fu Arad

Arad ben de wan owruten foto na ini a Negeb pe pikinso alen ben e fadon, èn a kontren disi ben de te na a zuidsei fu Yerusalem. Drape ondrosukuman feni siksi fortresi di den Israelsma ben bow baka makandra, fu sensi a ten fu Kownu Salomo (1037-998 bifo Krestes), te go miti a ten di den Babilonsma pori Yerusalem na ini 607 bifo Krestes. Den ostraca di ondrosukuman feni na ini Arad, furu moro ala den tra ostraca fu Bijbel ten di sma feni. Den feni moro leki 200 pisi broko prapi pe sani skrifi na tapu na ini Hebrewtongo, Arameisitongo, èn na ini tra tongo.

Sonwan fu den ostraca fu Arad e sori taki den sani di Bijbel e taki fu den priester famiri fu Israel, na tru tori. Fu eksempre, wan fu den pisi e taki fu „den manpikin fu Korak”, di kari na ini Exodus 6:24 nanga Numeri 26:11. Den wortu di skrifi na tapusei fu Psalm 42, 44-49, 84, 85, 87, nanga 88 e sori krin taki na „den manpikin fu Korak” skrifi den psalm disi. Den ostraca fu Arad e taki tu fu den priester famiri fu Pasyur nanga Meremot.—1 Kroniki 9:12; Esra 8:33.

Luku wan tra eksempre. Na ini a brokopresi fu wan fortresi di de fu a ten syatu bifo den Babilonsma pori Yerusalem, ondrosukuman feni wan pisi broko prapi, èn den sani di ben skrifi na tapu ben de gi a komandanti fu a fortresi. Soleki fa wan buku e sori, dan na tapu a pisi dati ben skrifi: „Gi mi masra Eliasib. Meki Yahweh [Yehovah] meki sani waka bun gi yu. . . . Disi abi fu du nanga a sani di yu ben komanderi mi: ala sani e go bun now: a e tan na ini a tempel fu Yahweh” (The Context of Scripture). Furu sabiman e bribi taki a tempel dati na a tempel di ben de na ini Yerusalem, namku a wan di ben bow na ini a ten fu Salomo.

Den ostraca fu Lakis

Na owruten foto Lakis di ben abi bigi skotu, ben de 43 kilometer na a zuid-westsei fu Yerusalem. Na ini 1930, ondrosukuman feni wan tu pisi broko prapi na ini a gron drape. Soleki fa sma e taki, dan 12 pisi abi boskopu na tapu „di ben prenspari trutru . . . fu di den ben e tyari kon na krin fa a situwâsi ben de na politiek sei, èn sortu dyugudyugu ben de na a ten di Yuda ben sabi taki Nebukadnesar [a Kownu fu Babilon] ben o kon feti nanga den”.

Den moro prenspari pisi broko prapi na den wan pe den brifi skrifi na tapu, di wan ofsiri nanga wan man di nen Yaos ben e skrifi gi makandra. A kan taki a man disi ben de a komandanti na ini Lakis. Den wortu na ini den brifi dati e kruderi nanga den wortu di a profeiti Yeremia gebroiki na ini a buku fu en di a skrifi na a srefi pisi ten dati. Luku fa tu fu den brifi disi e kruderi nanga den sani di Bijbel e taki fu a tumusi prenspari pisi ten dati.

Na ini Yeremia 34:7, a profeiti e taki fu a ten di „den legre fu a kownu fu Babilon ben e feti nanga Yerusalem èn nanga ala den foto di ben tan abra na ini Yuda, èn den ben e feti nanga Lakis èn nanga Aseka, fu di den foto dati di ben abi bigi skotu, ben de den wan-enkri wan di ben tan abra fu ala den foto fu Yuda”. Soleki fa a sori, dan na ini wan fu den brifi di skrifi na tapu den ostraca fu Lakis, a skrifiman e taki fu a srefi situwâsi disi. A ben skrifi: „Wi e luku fu si a [faya] di den leti na ini Lakis, fu seni boskopu gi wi . . . , fu di wi no man si Aseka.” Furu sabiman e bribi taki disi e sori taki den Babilonsma ben teki Aseka abra èn taki Lakis ben de a foto di den ben o teki abra baka dati. Wan prenspari sani di a skrifiman ben e taki na ini a brifi fu en, na „a faya” di sma ben leti na ini Lakis, fu seni boskopu gi trawan. Yeremia 6:1 e sori tu taki den Dyu ben e leti faya fu seni boskopu gi makandra.

Wan tra brifi di de fu feni na tapu den ostraca fu Lakis, e hari sma prakseri tu. Sma e bribi taki den sani di skrifi na ini a brifi disi, e kruderi nanga den sani di den profeiti Yeremia nanga Esekièl e taki fu a yepi di a kownu fu Yuda ben go suku na Egepte, na a ten di Babilon ben e feti nanga Yuda (Yeremia 37:5-8; 46:25, 26; Esekièl 17:15-17). A brifi fu Lakis e taki: „Now yu dinari kisi a boskopu disi: Legre-edeman Konyahu, a manpikin fu Elnatan, hari go na a zuidsei fu go na ini Egepte.” Furu sabiman e taki dati na yepi a ben go suku na a legre fu Egepte.

Na tapu den ostraca fu Lakis, wan tu nen skrifi tu di de fu feni na ini a Bijbel buku Yeremia. Den nen disi na Neria, Yasanya, Gemaria, Elnatan, nanga Hosaya (Yeremia 32:12; 35:3; 36:10, 12; 42:1). Wi no sabi efu den nen disi abi fu du nanga den srefi sma di kari na ini Bijbel. Ma fu di Yeremia ben e libi na a srefi pisi ten dati, meki a moi fu si taki a e kari den srefi nen disi.

Den abi a srefi sani

Den ostraca fu Samaria, Arad, nanga Lakis e sori taki difrenti sani di skrifi na ini Bijbel, na tru tori. Dati na sani soleki famirinen, nen fu difrenti kontren, èn tori di ben abi fu du nanga na anbegi èn nanga a politiek fu a ten dati. Ma wan prenspari sani de di de fu feni na ini ala dri ostraca.

Na ini den brifi di ondrosukuman feni na tapu den ostraca fu Arad nanga Lakis, sani skrifi soleki „Meki Yehovah gi yu vrede”. Na ini seibi fu den boskopu di skrifi na tapu den ostraca fu Lakis, a nen fu Gado kari 11 tron. Boiti dati, furu Hebrew nen di skrifi na tapu ala den dri ostraca, abi pisi fu a nen fu Yehovah na ini den. Na so den sani di skrifi na tapu den pisipisi broko prapi disi e sori taki den Israelsma fu a ten dati ben gwenti fu gebroiki a nen fu Gado na ini den aladei libi.

[Prenki na tapu bladzijde 13]

Wan pisi prapi di sma feni na a brokopresi fu Arad, nanga wan boskopu di de gi wan man di nen Elyasib

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Photograph © Israel Museum, Jerusalem; courtesy of Israel Antiquities Authority

[Prenki na tapu bladzijde 14]

A nen fu Gado na tapu wan brifi di skrifi na tapu wan ostraca fu Lakis

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Photograph taken by courtesy of the British Museum