Go na content

Go na table of contents

Den no man kon na den konmakandra, ma wi no frigiti den

Den no man kon na den konmakandra, ma wi no frigiti den

Den no man kon na den konmakandra, ma wi no frigiti den

NA APOSTEL Paulus ben gi den Kresten brada nanga sisa a deki-ati: „Meki wi du bun gi ala sma, ma spesrutu gi den wan di de na ini a srefi bribi leki wi” (Gal. 6:10). Na ini a ten disi, wi e fiti a rai disi ete èn wi e suku okasi fu du bun gi den Kresten brada nanga sisa fu wi. Den sma di abi lobi fanowdu èn di e frudini fu kisi dati fu a Kresten gemeente, na den lobi owru brada nanga sisa fu wi di e tan na presi pe sma e sorgu gi owrusma.

A tru taki na ini son kondre, famiriman gwenti fu teki den owru papa nanga mama na oso fu sorgu gi den. Ma na ini tra kondre, furu owrusma musu go libi na wan presi pe sma e sorgu gi den. Fa a de nanga den owru Kresten brada nanga sisa di e tan na den presi disi? Nanga sortu tyalensi den e kisi fu du? Fa den e horidoro te den famiriman fu den no e yepi den? Fa a Kresten gemeente kan yepi den? Èn sortu wini wi e kisi te wi e go luku den doronomo?

Den tyalensi di den owru brada nanga sisa e kisi

Te owru brada nanga sisa froisi go na wan presi pe sma e sorgu gi owrusma, dan a kan de so taki den no sabi den brada nanga sisa fu a gemeente na ini a kontren dati. Fu dati ede, a kan de so taki den brada nanga sisa fu a gemeente dati no sa denki fu go luku den doronomo. Boiti dati, na den sortu presi disi sma e tan tu di abi wan tra bribi. Dati kan meki en muilek gi wi owru Kresten brada nanga sisa.

Fu eksempre, na sonwan fu den presi disi sma e hori kerki. Wan sma di e sorgu gi den owrusma taki: „Sma ben tyari wan tu owru Kotoigi di no man taki bun moro, na ini rolsturu go na kerki, sondro fu aksi den efu den wani dati.” Moro fara, furu tron den sma di e wroko drape e seti sani fu hori friyari-oso, Kresneti, noso Pasen, so taki den owrusma kan abi wan tu prisiri sani fu du. Wan tu Kotoigi kisi nyanyan tu di den konsensi no e gi den pasi fu nyan (Tori. 15:29). Te wi e go doronomo na den owru brada nanga sisa fu wi, dan wi sa man yepi den fu no broko kindi gi den tyalensi disi.

Yepi di a gemeente kan gi

Den fosi Kresten ben sabi den frantwortu heri bun te a ben abi fu du nanga den owrusma di no ben abi famiri fu sorgu gi den (1 Tim. 5:9). Na a srefi fasi, Kresten owruman na ini a ten disi musu sorgu taki den no e frigiti fu go luku den owru brada nanga sisa di e tan na den presi pe sma e sorgu gi owrusma. * Wan Kresten owruman di nen Robert taki: „A ben o bun efu Kresten owruman e go luku den owru brada nanga sisa, so taki den kan si gi densrefi fa a presi de pe den owruwan disi e tan, èn so taki den kan begi nanga den. A gemeente kan du furu fu sorgu gi den sani di den owruwan disi abi fanowdu.” Te wi e teki ten fu go luku den owru brada nanga sisa, dan wi e sori taki wi e frustan o prenspari Yehovah e feni en taki wi sorgu gi sma di de na nowtu.—Yak. 1:27.

Efu a de fanowdu, den owruman sa de klariklari fu seti sani, so taki den kan yepi den brada nanga sisa di e tan na presi pe sma e sorgu gi owrusma. Robert e taki moro fara sortu tra sani den brada nanga sisa ben kan abi fanowdu: „Efu den owru brada nanga sisa man go na den Kresten konmakandra, dan wi musu gi den deki-ati fu du dati.” Ma den owruman kan seti tra sani gi den owru brada nanga sisa di no man go na a Kownukondre zaal moro. Jacqueline di owru moro leki 80 yari, abi osteoarthritis (wan siki di meki taki a abi furu pen na en bonyo), èn nanga yepi fu telefon a man arki den lezing di e hori na den konmakandra. A sisa disi e taki: „Mi e firi heri bun te mi man arki den lezing na a srefi momenti te den e hori na den konmakandra. Awansi san e pasa, mi no wani misi den konmakandra disi!”

Efu wan owru Kresten no kan arki den lezing di e hori na den konmakandra nanga yepi fu telefon, dan den owruman kan seti sani fu teki den lezing na tapu cassette lolo gi en. A brada noso a sisa di o tyari a cassette lolo gi na owru brada noso sisa disi, kan gebroiki na okasi fu gi en deki-ati. Wan owruman e taki: „Te wi e fruteri den owru brada nanga sisa fu den tra memre fu a gemeente, dan dati kan gi den a firi taki den de wan pisi ete fu a gemeente di de leki wan bigi famiri.”

Tan go na den owru brada noso sisa

A no de fu taki dati a muilek gi furu owrusma fu froisi go na wan presi pe sma e sorgu gi owruwan, fu di dati e gi den furu broko-ede, èn a e bruya den fu de na wan presi di den no sabi. Leki bakapisi fu dati, sonwan fu den no wani abi demakandra nanga tra sma moro. Ma wi kan go luku den owru brada nanga sisa fu wi wantewante baka te den froisi, èn wi kan sori den taki wi wani tan gi den deki-ati. Disi sa de wan bun yepi gi den fu abi wan korostu firi baka èn fu de nanga prisiri baka.—Odo 17:22.

Son sma e denki taki a o de fu soso efu den e go luku den owru brada nanga sisa di e bigin kensi, di no man yere bun moro, noso di abi tra problema di e tapu den fu taki bun nanga tra sma. Ma te wi e du muiti fu tan go na den awinsi o muilek a de fu taki nanga den, dan na so fasi wi e tan ’sori lespeki’ gi den Kresten brada nanga sisa fu wi (Rom. 12:10). Efu wan owru brada no man memre sani so bun moro, dan wi kan gi en deki-ati fu fruteri wi fositen tori, kande tori fu en pikin-nengreten, noso a kan fruteri wi fa a kon leri sabi den tru tori fu Bijbel. San wi kan du efu a brada disi no man feni den yoisti wortu fu taki? Wi kan arki nanga pasensi, èn efu a fiti wi kan yepi en nanga wan tu wortu di wi denki taki a ben wani taki, noso wi kan taki syatu fu den sani di a fruteri wi kaba èn wi kan gi en deki-ati fu go doro nanga a tori. Efu a bruya, noso efu a e taki na so wan fasi taki wi no man frustan en bun, dan wi kan pruberi fu kon frustan san a wani taki, fu di wi e arki en bun.

Efu den owru brada noso sisa no man taki moro, dan wi kan suku tra fasi fu taki nanga den. Wan pionier sisa di nen Laurence, e go doronomo na Madeleine, wan sisa di abi 80 yari èn di no man taki moro. Laurence e fruteri fa a e taki nanga na owru sisa disi: „Mi e hori na anu fu Madeleine te wi e begi makandra. Te wi e begi, dan Madeleine e kwinsi mi anu safri èn a e pingi en ai fu sori mi taki a de nanga tangi gi den moi momenti disi.” A e gi den owru mati fu wi deki-ati trutru te wi hori den anu, noso te wi gi den wan waran brasa.

A de prenspari fu go luku den

Efu wi e go luku den owru brada nanga sisa fu wi doronomo, dan disi kan abi krakti tapu a fasi fa den sma di e wroko na a presi pe den e sorgu gi owrusma, e handri nanga den. Danièle, wan sisa di abi a gwenti fu go luku owru brada nanga sisa sowan 20 yari kaba, e taki: „Te den sma di e wroko na a presi pe den e sorgu gi owrusma, e si taki sma e kon luku na owru sma doronomo, dan den e sorgu moro bun gi en.” Robert, di wi taki fu en kaba, e taki: „Sma di e wroko na a presi pe den e sorgu gi owrusma, sa de gaw fu arki a sma di e go luku wan owruwan doronomo. Den no sa abi a srefi lespeki gi wan sma di e kon luku den owrusma wanwan leisi nomo.” Nofo tron famiriman fu den owrusma e taigi den sma di e wroko na den presi disi, fu du ala sortu wroko. Fu dati ede, den sma di e wroko drape e warderi en te wan fisitiman e gi den tangi fu den sani di den e du. Boiti dati, efu wi abi wan bun matifasi nanga den sma di e sorgu gi den owrusma, dan a o de moro makriki gi den fu sori lespeki gi den markitiki nanga a bribi fu wan owru Kotoigi di den e sorgu gi.

Wi kan kisi wan bun matifasi tu nanga den sma di e sorgu gi den owrusma, te wi aksi den efu wi kan yepi den nanga pikinpikin wroko. Na son presi, owrusma no e kisi bun sorgu fu di furu wrokoman no de di man sorgu bun gi den. Rébecca, wan uma di e sorgu gi owrusma, e taki: „Furu de fu du na a ten te den sma musu nyan. Sobun a ben o bun fu go luku wan owru mati na den yuru disi èn fu yepi en nyan.” Wi no musu draidrai fu aksi den sma di e wroko drape, fa wi kan yepi den.

Te wi e go luku den owru brada nanga sisa fu wi doronomo na a presi pe den e tan, dan wi sa man si san den abi fanowdu, èn wi kan yepi den nanga den sani dati efu wi kisi primisi fu den sma di e wroko drape. Fu eksempre, wi sa man meki a kamra fu wan owru brada noso sisa moi, fu di wi e poti fowtow fu lobiwan fu den noso prenki di pikin-nengre meki. Wi kan sorgu taki sani e go bun nanga den, fu di wi kan tyari sribi krosi gi den di kan waran den skin, noso wan tu sani di den abi fanowdu, soleki sopo nanga tra sani. Efu wan dyari de na a presi pe na owru brada noso sisa fu wi e tan, dan a ben o bun fu tyari en go na dorosei pikinso. Laurence, di wi ben taki fu en kaba, e taki: „Madeleine e angri fu si mi ibri wiki baka. Te mi e tyari pikin-nengre nanga mi, dan wantewante a e lafu èn yu kan si na en ai taki a breiti.” Te wi e du den sortu sani disi gi den owru brada nanga sisa di e tan na presi pe sma e sorgu gi den, dan dati kan abi bun bakapisi.—Odo 3:27.

Den e kisi wini èn wi e kisi wini sosrefi

Te wi e go luku wan owru brada noso sisa doronomo, dan na so fasi wi e sori efu wi „abi trutru lobi” (2 Kor. 8:8). Fa so? We, a kan de wan sari sani fu si fa wan mati fu wi e kon swaki moro nanga moro. Laurence e taki: „Na a bigin di mi si fa Madeleine swaki, dan a sani dati ben abi so wan krakti na mi tapu taki mi ben e krei ibri leisi, baka te mi ben go luku en. Ma mi leri taki te wi e begi fayafaya, dan dati o yepi wi fu no broko wi ede so furu moro èn na so fasi wi o man gi owruwan di wi e go luku, moro deki-ati.” Furu yari langa, Robert abi a gwenti fu go luku Larry, wan Kresten brada di abi a siki fu Parkinson. Robert e taki: „A siki fu Larry meki taki a go na baka so furu, dati a no man taki so bun moro èn mi no man frustan moro san a e taki. Ma te wi e begi makandra, mi kan si taki a bribi fu en tranga ete.”

Te wi e go luku owru brada nanga sisa, dan wi no e yepi den wawan, ma sosrefi wi e kisi wini. A fasti bosroiti di den abi fu tan krosibei fu Yehovah aladi den e tan na mindri sma di abi difrenti bribi, e leri wi fu abi wan tranga bribi èn fu abi deki-ati. Na angri di den abi fu kon sabi moro fu Bijbel, aladi den no man yere èn no man si bun moro, e sori wi krin taki „sma no musu libi fu brede wawan, ma fu ibri wortu di Yehovah mofo taki” (Mat. 4:4). Owrusma de tevrede nanga pikinpikin sani soleki a lafu fu wan pikin di kan prisiri den ati, noso a nyan di den e nyan makandra nanga wi. A sani disi e memre wi taki wi musu de tevrede nanga den sani di wi abi. A bun matifasi di den abi nanga Gado, kan yepi wi fu poti den moro prenspari sani na a fosi presi na ini wi libi.

Iya, a heri gemeente e kisi wini te wi e yepi den owru brada nanga sisa. Na sortu fasi? Fu di den owru brada nanga sisa di swaki abi moro yepi fanowdu fu a gemeente, meki a gemeente e kisi na okasi fu sori na wan moro bun fasi taki den e firi gi trawan. Fu dati ede, wi alamala musu hori na prakseri taki te wi e sorgu gi den owruwan, srefi te a ben o de fu wan langa pisi ten, dan dati abi fu du nanga a dini di wi e dini trawan (1 Petr. 4:10, 11). Kresten owruman kan de wan bun eksempre ini a tori disi, so taki tra memre fu a gemeente e frustan taki noiti den musu frigiti a frantwortu disi di wan Kresten abi (Esek. 34:15, 16). Te wi de klariklari fu yepi den owru brada nanga sisa fu wi èn te wi e sori lobi gi den, dan wi e gi den a dyaranti taki wi no frigiti den!

[Futuwortu]

^ paragraaf 8 Te a sekretarsi fu a gemeente sabi taki wan brada noso wan sisa fu en gemeente froisi go na wan presi pe sma e sorgu gi owrusma, èn a presi dati de na ini wan tra kontren, dan a musu taigi den owruman fu a gemeente na ini a kontren dati. A ben o de wan bun sani èn wan lobi-ati sani efu a sekretarsi no draidrai fu du dati.

[Prenspari pisi na tapu bladzijde 28]

„Te den sma di e wroko na a presi pe den e sorgu gi owrusma, e si taki sma e kon luku na owru sma doronomo, dan den e sorgu moro bun gi en”

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Te wi e begi nanga wi heri ati makandra nanga den owru brada nanga sisa fu wi, dan dati kan yepi den fu abi wan korostu firi baka

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Den owru brada nanga sisa fu wi sa kisi deki-ati te wi e sori na wan switi fasi taki wi lobi den trutru