Go na content

Go na table of contents

Yu e memre disi ete?

Yu e memre disi ete?

Yu e memre disi ete?

Yu ben prisiri fu leisi den Waktitoren di kon na doro no so langa pasa? Luku efu yu kan gi wan piki tapu den aksi di e kon now:

• Sortu seryusu problema son Kresten kisi baka di den trow, èn san den musu pruberi fu du?

Kande son Kresten kon si taki den nanga a patna fu den no e agri nanga makandra na ini furu sani. Den Kresten disi sabi taki a no fiti fu broko trow na wan fasi di no e kruderi nanga Bijbel, soso fu feni wan lusu gi den problema fu den. Dati meki den musu du tranga muiti fu sorgu taki a trowlibi fu den e waka bun.—15/4, bladzijde 17.

• Sortu problema wan Kresten kan abi te a e tan na wan presi pe sma e sorgu gi owrusma?

Kande a no sabi den brada nanga sisa fu a gemeente di de na ini a birti pe a e tan. A kan taki furu sma na ini a presi dati abi wan tra bribi, èn den kan aksi en fu teki prati na son kerki gwenti. Den famiriman di de Kresten èn sosrefi den brada nanga sisa fu a gemeente na ini a birti, musu sabi nanga sortu problema den Kresten disi e kisi fu du èn den musu gi den a yepi di den abi fanowdu.—15/4, bladzijde 25-27.

• San na fo sani di trowpatna kan du fu lusu problema?

Poti ten na wan sei fu taki fu den problema fu unu (Preik. 3:1, 7). Taki krin fa yu e denki fu wan tori, èn du dati na wan lespeki fasi (Ef. 4:25). Arki te yu patna e fruteri fa a e firi, èn sori en taki yu e frustan fa a e firi (Mat. 7:12). Wroko makandra fu feni wan lusu gi a problema (Preik. 4:9, 10).—1/5, bladzijde 10-12.

• Na ini sortu komte den memre fu a Tiri Skin e dini?

Dati na a Fesiman Komte, a Wrokoman Komte, a Buku Komte, a Diniwroko Komte, a Leri Komte èn a Skrifi Komte.—15/5, bladzijde 29.

• Fu san ede wi kan de seiker taki a Frudu na ini a ten fu Noa ben sungu heri grontapu?

Yesus ben e bribi taki a Frudu ben kon èn taki a ben sungu heri grontapu. Den warskow na ini Bijbel abi fu du nanga wan Frudu di trutru ben sungu heri grontapu.—1/6, bladzijde 8.

Romesma 1:24-32 e taki fu a fasi fa sma ben e tyari densrefi. A de so taki den tekst disi e taki fu Dyu, noso fu sma di no ben de Dyu?

Den sani di skrifi dyaso kan abi fu du nanga ala tu grupu. Ma na apostel Paulus ben e taki spesrutu fu den Israelsma fu owruten di hondrohondro yari langa kaba, no ben e hori densrefi moro na a Wet. Den ben sabi den regtfardiki komando fu Gado, ma toku den no ben e gi yesi na den komando dati.—15/6, bladzijde 29.

• Pe Tel Arad de, èn fu san ede a presi disi prenspari so?

A bergi disi di de na ini Israel, de na a westsei fu a Dede Se, pe na owruten foto Arad ben de. Na a presi pe a bergi disi de, ondrosukuman feni pisipisi broko prapi di sma ben e gebroiki fu skrifi na tapu. Sonwan fu den pisipisi broko prapi disi abi nen na tapu di de fu feni na ini Bijbel, èn den e sori tu taki sma ben e gebroiki a nen fu Gado na ini dokumenti di ben abi fu du nanga grontapu afersi.—1/7, bladzijde 23, 24.

• Fu san ede wi kan de moro koloku te wi e poti marki di wi man doro?

Te wi de nomonomo fu doro marki di wi no o man doro, dan wi o broko wi ede fu soso. Toku wi no musu de gaw fu denki taki wi no man du so furu na ini a diniwroko.—15/7, bladzijde 29.

• San kan meki en muilek gi papa nanga mama fu taki nanga den tini piki fu den?

Wan sani di kan meki en muilek gi den, na te wan yonguwan e syensyen, kande a wani de fri fu teki en eigi bosroiti, noso kande a no wani sma sabi en tori. Papa nanga mama kan pruberi fu taki nanga den yonguwan fu den na tra ten tu, boiti den ten di den poti na wan sei fu du dati. Den no musu arki nomo san a pikin fu den e taki, ma den musu pruberi tu fu kon frustan fa a e firi.—1/8, bladzijde 10, 11.