Go na content

Go na table of contents

Pe yu musu de te a kaba kon?

Pe yu musu de te a kaba kon?

Pe yu musu de te a kaba kon?

SAN o pasa nanga reti-ati sma te Yehovah tyari wan kaba kon na a ogri grontapu disi na ini Armagedon? Odo 2:21, 22 e taki: „Den reti-ati sma na den wan di sa libi na grontapu, èn den sma di no e du ogri na den wan di sa tan abra na grontapu. Gado sa figi den ogrisma puru fu grontapu, èn den wan di e bedrigi trawan, a sa rutu puru fu grontapu.”

Ma fa den sma di no e du ogri, o tan abra na grontapu? Wan presi o de pe den kan go fu kibri? Pe den reti-ati sma musu de te a kaba kon? Fo Bijbel tori di e taki fu sma di ben kisi frulusu, o yepi wi fu frustan a tori disi moro bun.

Den ben musu de na wan spesrutu presi

Te a abi fu du nanga a fasi fa Noa nanga Lot kisi frulusu, dan 2 Petrus 2:5-7 e taki: „[Gado] no ben hori ensrefi tu fu strafu wan libimakandra fu owruten, ma a ben kibri Noa, wan preikiman fu regtfardikifasi, makandra nanga seibi tra sma, di a ben tyari wan bigi frudu kon na tapu wan libimakandra fu ogri sma; sosrefi, a ben krutu Sodom nanga Gomora fu di a bron den tron asisi, èn nanga dati a meki den tron wan eksempre gi den ogri sma, fu sori den san o pasa nanga den; èn a frulusu a regtfardiki man Lot di ben de nanga bigi broko-ede, fu di den sma di ben e trangayesi a wet, ben e libi wan yayolibi.”

Fa Noa ben man tan na libi di a Frudu kon? Gado ben taigi Noa: „A ten doro fu mi pori ala libisma, fu di den meki taki grontapu kon lai nanga ogridu. Dati meki mi o pori libisma makandra nanga a grontapu. Teki udu fu bon di e puru tara, èn meki wan ark gi yusrefi” (Gen. 6:13, 14). Noa ben meki na ark soifri soleki fa Yehovah ben taigi en. Seibi dei fosi a frudu kon, Yehovah taigi Noa fu tyari den meti go na ini na ark, èn baka dati Noa srefi nanga en heri osofamiri ben musu go tu na ini na ark. Tapu a di fu seibi dei, Gado tapu a doro fu na ark „èn a bigi alen saka kon na grontapu fotenti dei nanga fotenti neti langa” (Gen. 7:1-4, 11, 12, 16). Noa nanga en osofamiri ben „pasa a watra libilibi” (1 Petr. 3:20). Den ben musu de na ini na ark efu den ben wani kisi frulusu. Den no ben o kisi frulusu efu den ben de na wan tra presi.​—Gen. 7:19, 20.

Ma Lot ben musu du wan tra sani. Tu engel ben taigi en pe a no ben musu de. Den tu engel ben taigi Lot fu tyari ala den ’sma fu en di ben e libi na ini a foto Sodom, komoto fu a presi’ drape, fu di den ben o „pori a presi” dati. Lot nanga en osofamiri ben musu „lon go na den bergi”.​—Gen. 19:12, 13, 17.

A tori fu Noa nanga Lot, e sori taki „Yehovah sabi fa fu frulusu sma di e dini en na wan getrow fasi te tesi miti den, ma a sabi tu fa fu libi onregtfardiki sma gi a krutudei, fu koti den puru” (2 Petr. 2:9). Na ini den tu tori dati, a ben de prenspari taki den sma ben musu de na wan spesrutu presi fu man kisi frulusu. Noa ben musu go na ini na ark, èn Lot ben musu komoto na ini Sodom. Ma na so a de ala ten? Yehovah man frulusu reti-ati sma awinsi pe den de, sondro taki den abi fu go na wan tra presi? Fu kisi piki tapu na aksi disi, meki wi go luku tu tra tori fu sma di ben kisi frulusu.

A ben de prenspari ala ten fu de na wan spesrutu presi?

Bifo Yehovah tyari den tin rampu kon tapu Egepte na ini a ten fu Moses, A ben taigi den Israelsma fu lobi a brudu fu a meti di den ben srakti tapu a Paskafesa, na tapusei fu a doro èn na den doropostu fu den oso. Fu san ede? Fu di ’te Yehovah ben o pasa na ini a kondre fu tyari rampu kon tapu den Egeptesma èn a si a brudu na tapusei fu a doro èn na den tu doropostu fu den oso, dan a ben o pasa den oso. Èn a no ben o meki nowan rampu miti den sma na ini den oso’ dati. Tapu a neti dati „Yehovah kiri ibri fosi pikin na ini a kondre Egepte. A kiri a fosi pikin fu Farao di ben e sidon na tapu en kownusturu, sosrefi a fosi pikin fu den strafuman di ben de na ini dungru-oso, èn srefi a fosi pikin fu den meti.” Den fosi pikin fu den Israelsma ben tan na libi, sondro taki wan fu den ben abi fu go na wan tra presi.​—Ex. 12:22, 23, 29.

Luku sosrefi a tori fu Rakab, wan huru-uma di ben e libi na ini a foto Yerikow. Den Israelsma ben o bigin teki a Pramisi Kondre abra. Di Rakab si taki Yerikow ben o kisi pori, a taigi den tu Israel man di ben go luku a kondre na wan kibri fasi, taki ala sma na ini a foto e frede den Israelsma. A kibri den tu man disi, èn a aksi den fu sweri gi en taki den o kibri en nanga en osofamiri, te den o teki Yerikow abra. Den man disi taigi Rakab fu tyari en famiri kon na ini na oso fu en, di ben de na tapu a skotu fu a foto. Efu wan sma ben komoto na ini na oso, a ben o dede makandra nanga den tra sma fu a foto (Yos. 2:8-13, 15, 18, 19). Ma bakaten, Yehovah taigi Yosua taki „a skotu fu a foto musu broko fadon” (Yos. 6:5). Now a ben gersi leki a presi pe Rakab ben o kisi kibri, ben kan kisi pori tu. Fa Rakab nanga en osofamiri ben o kisi frulusu?

Di a ten ben doro fu teki Yerikow abra, den priester bro den tutu, èn baka dati den Israelsma bigin bari. Yosua 6:20 e taki: „Di den srudati [fu Israel] bari, baka di den yere den tutu, den skotu fu a foto broko fadon. Den ben bari bun tranga leki fa fetiman e bari te den e go na feti.” Nowan sma ben man du wan sani fu no meki a skotu broko fadon. A skotu bigin broko fadon te na a pisi pe na oso fu Rakab ben de. Ma na wan wondru fasi na oso fu Rakab tan tanapu. Yosua taigi den tu man di ben go luku a kondre: „Go na ini na oso fu a huru-uma, èn tyari en nanga den sma fu en kon na dorosei, soleki fa unu ben pramisi en” (Yos. 6:22). Ala sma na ini na oso fu Rakab ben kisi frulusu.

A sani di ben de moro prenspari

San wi kan leri fu a fasi fa Noa, Lot, den Israelsma na ini a ten fu Moses, nanga Rakab ben kisi frulusu? Fa den tori disi e yepi wi fu kon sabi pe wi musu de te a kaba fu na ogri grontapu disi kon?

A tru taki Noa ben kisi frulusu fu di a go na ini na ark. Ma fu san ede a ben go na ini na ark? A no fu di a ben abi bribi èn fu di a ben gi yesi na Gado? Bijbel e taki: „Noa du ala san Gado taigi en fu du. Na leti so a ben du” (Gen. 6:22; Hebr. 11:7). Fa a de nanga wi? Wi e du ala san Gado taigi wi fu du? Boiti dati, Noa ben de „wan preikiman fu regtfardikifasi” (2 Petr. 2:5). A de so taki wi e preiki fayafaya neleki Noa? Wi e du dati srefi te sma na ini a kontren fu wi no wani arki?

Lot ben kisi frulusu fu di a ben lowe komoto fu Sodom. A ben kisi frulusu fu di Gado ben si en leki wan regtfardiki man. Boiti dati, a ben de nanga bigi broko-ede, fu di den sma fu Sodom nanga Gomora di ben e trangayesi a wèt, ben e libi wan yayolibi. A de so taki wi de nanga bigi broko-ede fu di furu sma na ini a ten disi e libi wan yayolibi? Noso a de so taki wi no abi trobi moro nanga a fasi fa sma e libi, fu di wi kon gwenti si den sani dati kaba? A de so taki wi e du ala san wi man so taki Gado si wi leki „sma di de sondro flaka, sondro fowtu, èn na ini vrede”?​—2 Petr. 3:14.

Den Israelsma na ini Egepte, èn sosrefi Rakab na ini Yerikow, ben musu tan na ini den oso fu man kisi frulusu. Disi ben wani taki dati den ben musu abi bribi èn den ben musu gi yesi na Gado (Hebr. 11:28, 30, 31). Prakseri fa ibri Israel osofamiri ben e tan luku a fosi pikin fu den, aladi den ben e yere fa den Egepte sma ben „bigin bari krei” na ini den tra oso (Ex. 12:30). Prakseri fa Rakab nanga en osofamiri ben musu grabu densrefi hori di den firi fa a presi ben e seki, fu di den skotu fu Yerikow ben e broko fadon krosibei fu na oso fu den. Rakab ben musu abi wan tranga bribi fu man tan gi yesi èn fu tan na ini na oso.

Heri esi na ogri grontapu fu Satan o kon na wan kaba. Wi no sabi ete fa Yehovah o kibri a pipel fu en na a ’dei fu en atibron’, di e meki sma frede (Sef. 2:3). Ma awinsi pe wi de, èn awinsi na ini sortu situwâsi wi de na ini a ten dati, wi kan de seiker taki wi o kisi frulusu te wi abi bribi na ini Yehovah èn te wi e gi yesi na en. Fosi a ten dati doro, wi musu kon abi wan yoisti denki te a abi fu du nanga a sani di a profeiti Yesaya ben kari „den inisei kamra” fu wi.

„Go na ini den inisei kamra fu yu”

Yesaya 26:20 e taki: „Go, mi pipel, go na ini den inisei kamra fu yu, èn tapu den doro na yu baka. Kibri yusrefi gi wán momenti nomo, teleki a krutu di mi e krutu sma pasa gowe.” Kande a profeititori disi ben kon tru a fosi leisi, na ini 539 bifo Krestes, di den Mediasma nanga den Persiasma ben teki Babilon abra. Di den go na ini a foto, dan soleki fa a sori, Sirus a Persiasma, ben taki dati ibri sma ben musu tan na ini den oso, fu di den srudati fu en ben musu kiri ala sma di ben de na dorosei.

Na ini a ten disi, den „inisei kamra” fu a profeititori disi, kan abi fu du nanga den moro leki 100.000 gemeente fu Yehovah Kotoigi na heri grontapu. Den gemeente disi de tumusi prenspari gi wi, èn dati o tan so teleki „a bigi banawtu” kaba (Openb. 7:14). A pipel fu Gado e kisi a komando fu go na ini den „inisei kamra” èn fu kibri drape ’teleki a krutu pasa’. A de tumusi prenspari fu tan abi wan yoisti denki fu a gemeente, èn wi musu abi a fasti bosroiti fu tan krosibei fu a gemeente. Paulus e gi wi a rai disi: „Meki wi poti prakseri na makandra tu, so taki wi kan gi makandra deki-ati fu abi lobi èn fu du bun wroko. No meki wi misi konmakandra, soleki fa son sma gwenti du, ma gi makandra deki-ati o moro [wi] e si a dei e kon krosibei.” Meki a de so taki wi e poti seryusu prakseri na a rai disi.​—Hebr. 10:24, 25.

[Prenki na tapu bladzijde 7]

San wi kan leri fu a fasi fa Gado frulusu sma na ini a ten di pasa?

[Prenki na tapu bladzijde 8]

San kan de den „inisei kamra” na ini a ten disi?