Go na content

Go na table of contents

„Suku kibri na a nen fu Yehovah”

„Suku kibri na a nen fu Yehovah”

„Suku kibri na a nen fu Yehovah”

„Mi o meki wan tu sma tan abra di abi sakafasi nanga safri-ati. Den o suku kibri na a nen fu Yehovah.”​—SEF. 3:12.

1, 2. Sortu agersi bigi winti o kon heri esi na heri grontapu?

OITI yu ben musu lon go kibri na ondro wan afdaki fu di wan bun hebi alen bigin fadon? Ma fa a ben o de te wan draiwinti e kon miti yu? A no de fu taki dati na afdaki dati no ben o man kibri yu. Kande yu o abi fu lon go kibri na ini wan steifi gebow.

2 Ma wan sani de fu kon di o tyari moro rampu kon leki iniwan draiwinti noso sibibusi. A sani disi kan pori a heri libisma famiri. Dati na wan agersi „dei fu bigi winti”. A ’bigi dei disi fu Yehovah’ o abi krakti tapu ala libisma. Ma wi kan kisi kibri te a dei dati doro. (Leisi Sefanya 1:14-18.) Fa wi kan kisi kibri na „a dei fu Yehovah en atibron” di o bigin heri esi?

Dei fu bigi winti na ini Bijbel ten

3. Fa ’bun hebi alen nanga dondru’ miti a tin-lo kownukondre Israel na wan agersi fasi?

3 A dei fu Yehovah o bigin te falsi bribi na heri grontapu o kisi pori. Te wi e luku san pasa nanga a pipel fu Gado na ini owruten, dan wi o kon sabi fa wi kan kisi kibri na a dei dati. Yehovah ben strafu a tin-lo kownukondre Israel di ben drai baka gi en. Yesaya, di ben e libi na ini a di fu aiti yarihondro bifo Krestes, ben agersi a strafu dati nanga ’bun hebi alen di kon nanga dondru’, èn di sma no ben man wai pasi gi. (Leisi Yesaya 28:1, 2.) A profeititori dati kon tru na ini 740 bifo Krestes, di den Asiriasma broko go na ini a kondre fu den lo dati, èn Efrayim ben de a moro prenspariwan fu den tin lo dati.

4. Fa a „bigi dei fu Yehovah” kon na tapu Yerusalem na ini 607 bifo Krestes?

4 Baka di a trangayesi pipel Israel kisi strafu, dan na ini 607 bifo Krestes wan „bigi dei fu Yehovah” kon na tapu Yerusalem nanga a kownukondre fu Yuda. A sani dati pasa fu di a pipel fu Yuda ben drai baka tu gi Gado. Den Babilonsma di ben abi Nebukadnesar leki kownu, ben wani teki Yuda nanga en mamafoto Yerusalem abra. A pipel fu Yuda go suku yepi na ’a leitori di den ben si leki wan kibripresi’, èn dati ben de Egepte, fu di den ben sroto wan frubontu nanga a kondre dati. Toku den Babilonsma pori a „kibripresi” dati, neleki fa wan bigi winti e tyari pori kon.​—Yes. 28:14, 17.

5. Fa sani o waka nanga a pipel fu Gado te falsi anbegi o kisi pori?

5 A bigi dei fu Yehovah di ben kon na tapu Yerusalem, e meki wi frustan pikinso sortu pori Krestenhèit o kisi na ini a ten disi. Den tra pisi fu „Babilon a Bigiwan”, a grontapumakti fu falsi anbegi, o kisi pori tu. Baka dati, den pisi di tan abra fu na ogri sistema fu Satan o kisi pori. Ma leki grupu, a pipel fu Gado o tan na libi fu di den e suku kibri na Yehovah.​—Openb. 7:14; 18:2, 8; 19:19-21.

Wi sa kisi kibri na yeye fasi, èn wi no sa kisi pori

6. Fa a pipel fu Yehovah kan kisi kibri?

6 Fa a pipel fu Gado kan kisi kibri nownow kaba, na ini den lasti dei disi? Wi kan kisi kibri na yeye fasi te wi „e hori [Gado en] nen na prakseri” aladi wi e begi en fu yepi wi, èn te wi e dini en fayafaya. (Leisi Maleaki 3:16-18.) Ma wi kan frustan taki wi musu du moro leki fu hori a nen fu Gado na prakseri nomo. Bijbel e taki: „Ala sma di e kari a nen fu Yehovah, o kisi frulusu” (Rom. 10:13). Wi musu kari a nen fu Yehovah, efu wi wani kisi frulusu. Tru Kresten e du ala muiti fu ’hori a nen fu Gado na prakseri’, èn den e dini en leki den Kotoigi fu en. Furu reti-ati sma man si a difrenti na mindri den tru Kresten disi, nanga den sma di no e dini Gado.

7, 8. Na sortu fasi den Kresten fu a fosi yarihondro kisi kibri, èn nanga san wi kan agersi dati na ini a ten disi?

7 Ma wi no sa kisi kibri na yeye fasi wawan. Gado pramisi a pipel fu en taki a o kibri den so taki den no kisi pori. Wi kan si dati, te wi e luku san pasa na ini a yari 66, baka di a legre-edeman Cestius Gallus tyari a legre fu Rome go feti teige Yerusalem. Yesus ben taki dati ’Gado ben o syatu a ten’ fu a banawtu dati (Mat. 24:15, 16, 21, 22). A sani dati pasa di a legre fu Rome hari gowe wantronso, èn na so wan tu sma, namku tru Kresten, ben kan kisi „frulusu”. Den Kresten dati ben man lowe go na den tra foto na ini a kontren dati. Sonwan fu den abra Yordan-liba èn den feni kibri na den bergi na a owstusei fu a liba dati.

8 Wi kan agersi den Kresten dati nanga a pipel fu Gado na ini a ten disi. Den Kresten fu a fosi yarihondro ben suku kibri, èn den futuboi fu Gado sa du a srefi na ini a ten disi. Ma disi leisi, den no sa lowe go na wan spesrutu presi na grontapu, fu di tru Kresten e tan na difrenti presi na heri grontapu. Ma leki grupu, ’den sma di Gado kari’ èn den kompe fu den di e tan horibaka gi den, sa kisi kibri te Krestenhèit o kisi pori. Iya, den o tan na libi fu di den e suku kibri na Yehovah èn na a organisâsi fu en di de leki wan hei bergi.

9. Suma pruberi fu meki sma frigiti a nen fu Yehovah? Gi wan eksempre.

9 Te yu e luku en bun, dan Krestenhèit e frudini a pori di den o kisi. Dati de so, fu di den meki taki sma di e go na kerki no sabi Gado, èn fu di den sori taki den no lobi a nen fu En kwetikweti. Na ini a pisi ten na mindri a yari 1000 nanga a yari 1500, furu sma na ini Europa ben sabi a nen fu Gado. A nen dati di e skrifi nanga den fo Hebrew letter YHWH (noso JHVH), ben de fu si na tapu solfru moni, na fesisei fu oso, na ini furu buku nanga Bijbel, èn srefi na ini wan tu Lomsu kerki nanga Protestant kerki. Ma na ini a ten di pasa, sma bigin puru a nen fu Gado na ini den Bijbelvertaling, èn den tapu tu fu gebroiki en na tra fasi. Wan eksempre fu disi na a Brifi di a Lomsu Kerki ben seni go gi den Konmakandra fu den Beskopu tapu 29 yuni 2008. A brifi disi di wan grupu fu kerki fesiman ben tyari kon na doro, ben abi fu du nanga ’a Nen fu Gado’. Na ini a brifi dati, a Lomsu Kerki taigi den kerki fesiman taki a wortu „Masra” musu kon na ini a presi fu den difrenti vertaling fu den fo Hebrew letter „YHWH”. A Vatikaan gi a komando taki sma no musu gebroiki a nen fu Gado te den e singi èn te den e begi na den kerki konmakandra fu a Lomsu Kerki. Èn den kerki fesiman fu Krestenhèit èn fu tra kerki, meki tu taki milyunmilyun anbegiman no sabi krin suma na a tru Gado.

Den wan di e santa a nen fu Gado e kisi kibri

10. Fa sma na ini a ten disi e gi glori na a nen fu Gado?

10 Heri tra fasi leki tra kerki, Yehovah Kotoigi e gi a nen fu Gado grani nanga glori. Den e santa a nen dati fu di den e gebroiki en na wan lespeki fasi. Yehovah lobi den sma di e frutrow na en tapu, èn a e tron iniwan sani di a musu tron fu blesi èn fu kibri a pipel fu en. Bijbel e taki: „A sabi den sma di e kon kibri na en.”​—Nah. 1:7; Tori. 15:14.

11, 12. Suma na ini Yuda fu owruten gi grani na a nen fu Yehovah, èn suma du dati na ini a ten disi?

11 Aladi furu fu den sma na ini owruten Yuda ben drai baka gi Gado, toku wan tu sma ben suku „kibri na a nen fu Yehovah”. (Leisi Sefanya 3:12, 13.) Iya, fu strafu a pipel fu Yuda di no tan gi yesi na en, dan Gado gi pasi taki den Babilonsma teki a kondre abra èn taki den tyari a pipel go na ini katibo. Ma son sma di ben libi na mindri wan pipel di ben drai baka gi Gado, no ben go na ini katibo. Dati ben de sma soleki Yeremia, Baruk, nanga Ebed-Meilek. Trawan tan gi yesi na Gado aladi den ben de na ini katibo. Na ini 539 bifo Krestes, den Mediasma nanga den Persiasma di ben abi Sirus leki legre-edeman, teki Babilon abra. Syatu baka dati, Sirus gi a komando taki den Dyu di ben tan abra, ben musu drai go baka na a mamakondre fu den.

12 Sefanya ben taki dati Yehovah ben o frulusu den wan di ben o kisi wini fu a tru anbegi di ben o seti baka, èn Yehovah ben o prisiri nanga den. (Leisi Sefanya 3:14-17.) Na dati pasa tu na ini a ten fu wi. Baka di a Kownukondre fu Gado ben seti na ini hemel, dan Yehovah frulusu den salfuwan di ben de ete na grontapu, fu a katibo fu Babilon a Bigiwan. Èn a e prisiri nanga den te na a dei fu tide.

13. Sortu frulusu sma fu ala kondre e kisi?

13 Den sma di abi a howpu fu libi fu têgo na grontapu, komoto tu na ini katibo fu Babilon a Bigiwan, èn den falsi kerkileri no abi nowan krakti moro na den tapu (Openb. 18:4). Sobun, Sefanya 2:3 kisi wan moro bigi kontru na ini a ten fu wi. A tekst dati e taki: „Un musu suku Yehovah, ala un safri-ati sma fu grontapu.” Safri-ati sma fu ala kondre e suku kibri now na a nen fu Yehovah, awinsi den abi a howpu fu libi na hemel noso na grontapu.

A nen fu Gado a no wan tapu

14, 15. (a) San son sma gebroiki leki tapu? (b) San wi no musu gebroiki leki wan tapu?

14 Son Israelsma ben e si a tempel leki wan tapu di ben o kibri den gi feanti (Yer. 7:1-4). Wan pisi ten na fesi, den Israelsma ben e si na ark fu a frubontu leki wan tapu di ben o kibri den na ini feti (1 Sam. 4:3, 10, 11). Constantijn a Bigiwan ben ferfi den Griki letter khi nanga rho na tapu den skelt fu den srudati fu en. Dati na den fosi tu letter fu a nen „Krestes” na ini Grikitongo. A ben e howpu taki dati ben o kibri den srudati fu en na ini a feti. Soleki fa sma e bribi, dan Kownu Gustav Adolph II fu Sweden, di ben feti na ini na Orloku di feti Dritenti yari langa, ben weri a fetisani di de fu si na tapu bladzijde 7. Luku taki a nen Iehova skrifi nanga bun bigi letter na tapu a fetisani disi.

15 Son futuboi fu Gado di ben kisi fu du nanga ogri yeye, feni kibri na Yehovah di den bari kari a nen fu en. Toku, wi no musu si wan sani leki wan tapu soso fu di a abi a nen fu Gado na en tapu. Wi no musu denki taki a o kibri wi na wan wondru fasi na ini wi aladei libi. A no so wi musu suku kibri na a nen fu Yehovah.

Fa wi kan suku kibri na ini a ten disi?

16. Fa wi kan kisi kibri so taki a bribi fu wi no e kon swaki?

16 Na ini a ten disi, wi leki a pipel fu Gado e kisi kibri fu di Gado e sorgu taki wi kan tan abi wan tranga bribi (Ps. 91:1). Nanga yepi fu „a getrow èn koni srafu” èn den owruman na ini a gemeente, Gado e warskow wi gi grontapu gwenti di kan swaki a bribi fu wi (Mat. 24:45-47; Yes. 32:1, 2). Prakseri omeni leisi wi kisi a warskow fu no feti baka gudu, èn prakseri fa den warskow dati yepi wi fu no lasi a matifasi di wi abi nanga Gado. Èn fa a de te wi e kisi mi-no-ke fasi? A sani dati ben kan meki taki wi no e teki prati moro na a diniwroko fu Yehovah, a no so? Gado Wortu e taki: „Te wan don sma no e broko en ede nanga sani, dan na dati o pori en libi. Sani o waka bun gi den sma di e gi yesi na mi èn den no abi fu frede taki ogri o miti den” (Odo 1:32, 33). Te wi e meki muiti fu tan tyari wisrefi na wan krin fasi, dan dati e yepi wi tu fu tan abi wan tranga bribi.

17, 18. San e yepi milyunmilyun sma na ini a ten disi fu suku kibri na a nen fu Yehovah?

17 Prakseri sosrefi a deki-ati di wi e kisi fu a getrow srafu fu gi yesi na a komando di Yesus gi wi fu preiki a bun nyunsu fu a Kownukondre gi sma na heri grontapu (Mat. 24:14; 28:19, 20). Sefanya ben taki fu wan kenki di ben o yepi sma fu suku kibri na a nen fu Gado. Bijbel e taki: „Na a ten dati mi o leri den pipel wan soifri tongo, so taki den alamala kan kari a nen fu Yehovah èn dini en makandra leki wán man.”​—Sef. 3:9.

18 San na a soifri tongo disi? A soifri tongo na den tru tori di abi fu du nanga Yehovah Gado èn nanga den sani di a o du, soleki fa a skrifi na ini a Wortu fu en. Fu taki en leti, yu e taki a tongo dati te yu e yepi sma fu kon frustan san na a Kownukondre fu Gado, èn te yu e fruteri den fa a Kownukondre disi sa meki a nen fu Gado kon santa. Yu e taki a tongo dati tu te yu e fruteri sma taki a o kon na krin taki na Gado abi a reti fu tiri ala sani, èn te yu e prisiri fu fruteri sma fu den têgo blesi di den reti-atiwan o kisi. Fu di so furu sma e taki a soifri tongo disi, meki moro nanga moro sma e „kari a nen fu Yehovah”, èn den e „dini en makandra leki wán man”. Iya, now milyunmilyun sma na heri grontapu e feni kibri na Yehovah.​—Ps. 1:1, 3.

19, 20. Fa sma na ini Bijbel ten ’di ben e si leitori leki den kibripresi’, kon si taki dati ben de fu soso?

19 Sma na grontapu abi bigi problema èn a gersi leki wan lusu no de gi den problema dati. Fu di furu sma e angri fu lusu den problema fu den, meki den e suku yepi na sondu libisma. Èn neleki fa owruten Israel ben e suku yepi na tra kondre èn sroto frubontu nanga den, na so sma na ini a ten disi e howpu taki den politiek tiriman o lusu den problema fu den. Ma yu sabi taki a sani dati no ben yepi den Israelsma. Èn nowan politiek tiriman na ini a ten disi, sosrefi a Verenigde Natie, o man lusu den problema fu libisma dorodoro. Sobun, fu san ede wan sma ben o suku kibri na politiek tiriman èn na tra kondre? Na ini wan profeititori, Bijbel e taki dati den politiek tiriman dati no man kibri sma kwetikweti. A sani disi tru, fu di ala sma di e poti den howpu tapu den tiriman dati, sa si taki dati ben de fu soso.​—Leisi Yesaya 28:15, 17.

20 Heri esi na agersi bigi winti fu a dei fu Yehovah o saka kon na grontapu. Awansi san sma e du, noti no o man kibri den gi a dei fu Yehovah. Iya, den gudu fu den no o man kibri den, èn den presi di den e meki fu feni kibri gi ogri-ati fetisani, no o man kibri den tu. Yesaya 28:17 e taki: „Ala den leitori di sma e si leki kibripresi, Gado o figi puru, iya, a o meki pisipisi ijs fu hemel fadon na den tapu. Den fruduwatra o sungu ala den kibripresi”.

21. Sortu wini wi kan kisi te wi e gi yesi na a rai fu a yaritekst fu 2011?

21 Nownowde èn na ini a ten di e kon, wi leki a pipel fu Gado o feni kibri na Yehovah wi Gado. A nen fu Sefanya wani taki „Yehovah e kibri”, èn dati e sori pe wi kan feni trutru kibri. Fu dati ede a fiti taki a yaritekst fu 2011 e gi wi a koni rai disi: „Suku kibri na a nen fu Yehovah” (Sef. 3:12). Nownow srefi wi kan èn wi musu suku kibri na a nen fu Yehovah, èn wi musu frutrow na en tapu dorodoro (Ps. 9:10). Dati meki ibri dei wi musu hori a dyaranti disi na prakseri di Gado e gi wi: „A nen fu Yehovah na wan tranga toren. Na drape den reti-ati sma e lon go na ini èn den e kisi kibri.”​—Odo 18:10.

Yu e memre disi ete?

• Fa wi kan suku kibri na a nen fu Yehovah nownow kaba?

• Fu san ede wi no musu frutrow na ini ’leitori di sma e si leki kibripresi’?

• Sortu kibri wi sa kisi na ini a ten di e kon?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenspari pisi na tapu bladzijde 6]

A yaritekst fu 2011 na: „Suku kibri na a nen fu Yehovah”​—Sefanya 3:12.

[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 7]

Thüringer Landesmuseum Heidecksburg Rudolstadt, Waffensammlung “Schwarzburger Zeughaus”