Go na content

Go na table of contents

No meki sma bruya un denki esi!

No meki sma bruya un denki esi!

„Brada, wi wani aksi unu . . . [fu] no meki sma bruya un denki so esi.”2 TES. 2:1, 2.

1, 2. Fu san ede someni sma na ini a ten disi e suku fu kori trawan èn na sortu fasi den e du dati? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

NA INI a ten disi sma abi a gwenti fu kori trawan èn fu lei gi den. Disi no musu fruwondru wi. Bijbel e sori wi krin taki Satan Didibri sabi heri bun fa fu kori sma èn taki en na a tiriman fu a grontapu disi (1 Tim. 2:14; 1 Yoh. 5:19). O moro a kaba fu na ogri grontapu disi e kon krosibei, o moro Satan ati e bron fu di a sabi taki „en ten syatu” (Openb. 12:12). Sobun, wi kan fruwakti taki den sma di Didibri e tiri o meki moro muiti fu kori trawan, spesrutu den futuboi fu Yehovah.

2 Son leisi te nyunsu e taki sani fu den futuboi fu Yehovah, sma no e fruteri fa sani de trutru noso den e lei srefi gi den. Sma e gebroiki koranti, telefisi nanga Internet fu panya lei di den wani meki trawan bribi. A bakapisi de taki son sma e bruya noso den ati e bron srefi fu di den e bribi den lei dati sondro fu go luku fosi efu a tru.

3. San kan yepi wi fu no meki sma kori wi nanga lei?

3 Wi breiti taki wi man du sani fu kibri wisrefi gi den lei fu Satan. Fu no meki a feanti disi kori wi, wi abi Gado Wortu di „bun . . . fu poti sani kon reti” (2 Tim. 3:16). Den sani di na apostel Paulus skrifi e sori taki sma ben kori son Kresten fu Tesalonika nanga lei. A ben gi den a rai fu ’no meki sma bruya den denki so esi’ (2 Tes. 2:1, 2). San wi kan leri fu a lobi-ati rai di Paulus gi den Kresten disi èn fa wi srefi kan du san a taigi den?

WARSKOW DI WI KISI NA A YOISTI TEN

4. Fa Paulus ben warskow Kresten na Tesalonika taki „a dei fu Yehovah” ben de krosibei èn fa wi e kisi warskow?

4 Na ini a fosi brifi di Paulus skrifi gi a gemeente  na Tesalonika, a poti prakseri na „a dei fu Yehovah” di ben de krosibei. A no ben wani taki den Kresten brada fu en de na dungru, ma a ben wani taki den de srekasreka gi sani di ben kan miti den. Fu di den ben de „manpikin fu a leti”, meki a taigi den taki den ben musu ’tan wikiwiki èn taki den ben musu tan na ai’. (Leisi 1 Tesalonikasma 5:1-6.) Na ini a ten disi wi e wakti fu Babilon a Bigiwan, a grontapu makti fu falsi bribi, kisi pori. Te dati pasa, wi o sabi taki a bigi dei fu Yehovah bigin. Now wi e frustan moro krin fa Yehovah o du san a abi na prakseri. Boiti dati, na ini a gemeente wi e kisi warskow di e kon na a yoisti ten èn di musu yepi wi fu tan na ai. Te wi arki den warskow disi, dan dati o yepi wi fu tan ’gebroiki wi frustan te wi e du santa wroko’ gi Gado.Rom. 12:1.

Paulus skrifi brifi fu gi den Kresten warskow na a yoisti ten (Luku paragraaf 4, 5)

5, 6. (a) San Paulus taki na ini a di fu tu brifi di a skrifi gi den Tesalonikasma? (b) San Gado o meki Yesus du na ini a ten di e kon èn san wi musu aksi wisrefi?

5 Syatu baka di Paulus seni en fosi brifi gi den Kresten fu Tesalonika, a seni den wan di fu tu brifi. Na ini a brifi disi a taigi den taki wan ten fu banawtu ben o kon pe Masra Yesus ben o krutu ’den sma di no sabi Gado èn den sma di no e gi yesi na a bun nyunsu’ (2 Tes. 1:6-8). Na ini kapitel 2 fu a brifi disi wi e leisi taki son sma na ini a gemeente dati ben ’lasi densrefi’ so te, taki den prakseri taki a dei fu Yehovah ben o kon na ini a ten dati. (Leisi 2 Tesalonikasma 2:1, 2.) Den fosi Kresten no ben sabi furu fu a fasi fa Gado e du san a abi na prakseri. Na fu dati ede Paulus ben taki bakaten: „Wi no sabi ala sani di de fu sabi èn wi no e taki ala profeititori ete. Ma te wi kon sabi ala sani èn te wi taki ala profeititori, dan a pikinso sabi di wi ben abi no o de moro èn wi no o taki wan tu profeititori nomo” (1 Kor. 13:9, 10). Ma den sani di Gado meki Paulus, na apostel Petrus nanga tra salfu brada skrifi na ini a ten dati, ben kan yepi den fu no lasi bribi.

6 Fu yepi den brada nanga sisa fu si sani na a yoisti fasi, Paulus skrifi nanga yepi fu santa yeye taki fosi a dei fu Yehovah doro sma ben o drai baka gi a bribi, èn „a sma di e du kruktudu” ben o kon. * Te fu kaba  „a sma di e du kruktudu” èn ala den wan di a sma disi kori, no o de moro fu di Masra Yesus o ’puru den na pasi’ na wan ten di a feni bun. Na apostel Paulus ben sori den taki Gado ben o krutu den „fu di den no ben angri fu kon sabi san na den tru tori” (2 Tes. 2:3, 8-10). Dati meki a bun fu aksi wisrefi: ’Mi lobi den tru tori fu Bijbel trutru? Mi abi a gwenti fu studeri a tijdschrift disi nanga den tra buku di Gado e gi en pipel na heri grontapu, so taki mi sabi fa wi musu frustan Bijbel leri na ini a ten disi?’

LUKU BUN NANGA SUMA YU E BUMUI

7, 8. (a) Nanga sortu sani den fosi Kresten ben musu luku bun? (b) Nanga sortu sani Kresten na ini a ten disi musu luku bun?

7 Ma boiti den leri fu den sma di drai baka gi a bribi, tra sani ben o de tu di ben kan pori a bribi fu tru Kresten. Paulus ben skrifi Timoteyus taki „lobi gi moni na a rutu fu ala sortu ogri sani”. Na apostel ben skrifi taki „fu di son sma kweki a lobi dati, meki den gowe libi a bribi èn den gi densrefi furu pen, neleki na dyuku den dyuku densrefi” (1 Tim. 6:10). Tra sani di kan pori wi bribi na „den sani di a sondu skin e du”.Gal. 5:19-21.

8 Yu kan frustan fu san ede Paulus ben warskow den Tesalonikasma taki sma ben o de na den mindri di ben o suku fu puru den na bribi. Paulus ben kari den sma disi „falsi apostel” tu. Sonwan fu den sma disi ben e ’taki sani di no tru èn den ben e hari den disipel kon na den baka’ (2 Kor. 11:4, 13; Tori 20:30). Bakaten Yesus prèise den Kresten fu a gemeente na Efeise fu di den ben sori taki den „no lobi ogri sma”. Den Efeisesma disi ondrosuku sani finifini èn den kon si taki den sma disi no ben de apostel trutru, ma leiman (Openb. 2:2). Na ini a di fu tu brifi di Paulus skrifi gi den Tesalonikasma, a gi den a rai disi: „We, mi brada, wi e taigi unu na ini a nen fu Masra Yesus Krestes, taki efu wan brada no e tyari ensrefi na wan fasi di fiti . . . un no musu bumui nanga en moro.” Baka dati a taki fu Kresten di ’no ben wani wroko’ (2 Tes. 3:6, 10). Sobun, efu den no ben musu bumui nanga lesi sma di no ben wani wroko, dan a no de fu taki dati den no ben musu bumui kwetikweti nanga sma di ben drai baka gi a bribi. Iya, te brada nanga sisa na ini a ten dati ben e bumui furu nanga sma di drai baka gi a bribi, dan a ben kan pori a bribi fu den èn fu dati ede den ben musu luku bun nanga den sma dati. Na so a de tu na ini a ten disi.Odo 13:20.

9. Fu san ede wi musu luku bun nanga sma di e fruteri fa den e si son sani di Bijbel no e taki fu en noso di e krutu trawan na ini a gemeente?

9 Dei fu dei a bigi banawtu èn a kaba fu na ogri grontapu disi e kon moro krosibei. Dati meki den warskow di Yehovah gi sma na ini a fosi yarihondro de moro prenspari gi wi. Wi wani „tan hori na prakseri fu san ede” Yehovah sori wi bun-ati èn wi no wani lasi a grani fu kisi têgo libi, awinsi na ini hemel noso na grontapu (2 Kor. 6:1). Te wan sma e kon na den konmakandra èn a e suku fu hari wi kon na ini wan takimakandra di abi fu du nanga tori di Bijbel no e fruklari noso a e krutu den owruman nanga trawan na ini a gemeente, dan wi musu luku bun nanga so wan sma.2 Tes. 3:13-15.

„TAN HORI DEN SANI DI UNU BEN LERI”

10. Na sortu leri den Kresten na Tesalonika ben musu hori densrefi?

10 Paulus ben gi den brada nanga sisa na Tesalonika deki-ati fu „tanapu kánkan” èn fu tan hori den sani di den ben leri. (Leisi 2 Tesalonikasma 2:15.) San na ’den sani di den ben leri’? Na den sani di Yesus leri sma èn den sani di Gado meki Paulus nanga tra sma skrifi. Paulus no ben e taki fu  den sani di falsi kerki ben e leri sma. A moi fu si taki Paulus prèise den brada nanga sisa fu a gemeente Korente fu di ’den ben prakseri en ala ten èn den ben e tan du sani soleki fa a leri den’ (1 Kor. 11:2). Fu di den leri disi ben kon fu Yehovah nanga en Manpikin, meki sma ben kan frutrow den trutru.

11. San na tu fasi fa sma kan meki trawan kori den?

11 Na ini a brifi di Paulus skrifi gi den Hebrewsma a taki fu tu sani di ben kan meki taki wan Kresten lasi bribi èn taki a no tan dini Yehovah. (Leisi Hebrewsma 2:1; 3:12.) Paulus taki dati wan Kresten kan „drifi gowe” èn taki a kan ’hari ensrefi puru’. Te wan boto e drifi gowe fu syoro, dan yu no e si disi wantewante. Safrisafri a boto e gowe moro fara fu a syoro. Ma wan sma di e pusu wan boto gowe fu a syoro e du disi fu di ensrefi wani dati. Ala tu eksempre e sori san kan pasa nanga wan sma te a e meki trawan kori en èn te a e gi pasi taki a bribi di a abi na ini den tru tori fu Gado kon swaki.

12. San na wan tu sani na ini a ten disi di kan pori a bribi fu wi?

12 A kan taki na dati pasa nanga son brada nanga sisa na Tesalonika. Ma fa a de na ini a ten disi? Wan lo sani de di kan nyan wi ten. Prakseri omeni ten wan sma e lasi te a e taki nanga trawan tapu Internet, te a e sms, te a e du sani di a lobi du, noso te a de nomonomo fu luku ala sport nyunsu di de. Iniwan fu den sani disi kan puru a prakseri fu wan Kresten na prenspari sani èn a kan meki taki a no de fayafaya moro. San kan de a bakapisi? Kande a no e begi fayafaya moro, kande a no e studeri Gado Wortu moro, kande a no e go na den konmakandra moro, noso kande a no e preiki a bun nyunsu so furu moro. San wi musu du efu wi no wani taki sani bruya wi denki so esi?

SAN KAN KIBRI WI FU NO MEKI SANI BRUYA WI DENKI?

13. (a) Fa furu sma ben o tyari densrefi soleki fa Bijbel taki? (b) San o yepi wi fu no lasi a bribi fu wi?

13 Wan prenspari sani di wi musu du na fu tan hori na prakseri na ini sortu ten wi e libi. Wi no musu frigiti tu san kan pasa efu wi e bumui nanga sma di e weigri fu bribi taki wi e libi na ini „den lasti dei”. Petrus ben taki fu a ten disi: „Spotuman o kon di o teki sani meki spotu. Den o du san den eigi takru lostu meki den du. Den o taki: ’A ben pramisi wi taki a ben o kon. Ma pe a de? We, sensi a dei di den afo fu wi dede, ala sani tan soifri soleki fa den ben de sensi di Gado bigin meki sani’” (2 Petr. 3:3, 4). Te wi e leisi Bijbel ibri dei èn te wi abi a gwenti fu studeri, dan dati o yepi fu no frigiti na ini sortu ten wi e libi. A o memre wi taki wi de na ini „den lasti dei”. Bijbel ben taki dati sma ben o drai baka gi a bribi. A sani dati bigin langa ten pasa èn a e go doro na ini a ten disi. „A sma di e du kruktudu” de te now ete èn a e tan gens den futuboi fu Gado. Dati meki wi musu tan hori na prakseri taki a dei fu Yehovah de krosibei.Sef. 1:7.

Te wi sreka wisrefi bun èn te wi e du a preikiwroko, dan dati o yepi wi fu no meki sma bruya wi denki so esi (Luku paragraaf 14, 15)

14. Fu san ede wi musu tan du a wroko fu Gado fayafaya?

14 Ondrofeni e sori taki wan prenspari fasi fa wi kan sorgu taki wi tan na ai èn taki sani no bruya wi denki so esi, na fu abi a gwenti fu preiki a bun nyunsu fu a Kownukondre. Krestes Yesus, na Edeman fu a gemeente, gi den bakaman fu en a komando fu meki sma fu ala kondre tron disipel èn fu leri den fu du ala san a taigi den fu du. Te yu luku en bun, dan a rai dati ben de fu kibri den (Mat. 28:19, 20). Efu wi wani du san a taki, dan wi musu preiki fayafaya. Yu denki taki den brada nanga sisa na Tesalonika ben preiki èn gi leri soso fu di den  ben musu du dati? No frigiti taki Paulus ben taigi den: „No tapu a yeye fu Gado fu a wroko na ini unu. No si den profeititori leki soso sani” (1 Tes. 5:19, 20). Den profeititori di wi e studeri èn di wi e fruteri trawan na span tori trutru!

15. San na wan tu moi sani di wi kan du na a osofamiri anbegi?

15 A no de fu taki dati wi wani yepi wi osofamiri fu du a preikiwroko moro bun. Furu brada nanga sisa kon si taki den kan gebroiki ten fu na osofamiri anbegi fu luku fa den kan du a preikiwroko moro bun. Kande a bun fu taki nanga yu osofamiri fa unu o tyari gobaka na wan sma di wani sabi moro fu Bijbel. San unu o taki a tra leisi te unu go baka na a sma? Sortu tori unu o taki nanga a sma so taki a wani kon sabi moro? San na a moro bun ten fu go baka na a sma? Furu osofamiri e gebroiki ten fu na osofamiri anbegi fu sreka densrefi gi den gemeente konmakandra, so taki den sabi fu sortu tori wi o taki na den konmakandra disi. Yu denki taki unu kan du moro muiti fu sreka unsrefi èn fu teki prati na den konmakandra? Te unu e du dati, dan un bribi o kon moro tranga èn disi o yepi unu fu no meki sani bruya un denki so esi (Ps. 35:18). Iya, na osofamiri anbegi o yepi wi fu no tweifri èn fu no kon nanga wi eigi denki te a abi fu du nanga tori di Bijbel no e fruklari.

16. San e gi salfu Kresten deki-ati fu no meki sani bruya a denki fu den?

16 Te wi prakseri a fasi fa Yehovah blesi a pipel fu en na ini den yari di pasa èn fa a yepi den fu kon frustan den profeititori fu Bijbel moro bun, dan a de krin gi wi sortu moi blesi wi o kisi na ini a ten di e kon. Den salfuwan abi a howpu fu de makandra nanga Krestes na ini hemel. A no de fu taki dati disi o gi den a deki-ati fu no meki sani bruya a denki fu den! Den sani di Paulus taigi den Tesalonikasma fiti den salfuwan trutru: „Wi musu taki Gado tangi gi unu ala ten, mi brada di Yehovah lobi, bika . . . Gado teki unu . . . di a gebroiki en yeye fu meki unu kon santa èn di unu ben bribi den tru tori di unu yere.”2 Tes. 2:13.

17. Sortu deki-ati yu e kisi te yu e leisi den sani di skrifi na 2 Tesalonikasma 3:1-5?

17 Den wan di abi a howpu fu libi fu têgo na grontapu musu du muiti tu fu no meki sani bruya a denki fu den so esi. Efu yu abi a howpu fu libi na grontapu, dan a bun fu teki a rai di Paulus gi den salfuwan na Tesalonika. (Leisi 2 Tesalonikasma 3:1-5.) Ibriwan fu wi musu sori taki wi e warderi den lobi-ati sani dati di a taki. Iya, den brifi gi den Tesalonikasma e warskow wi fu no kon nanga wi eigi denki te a abi fu du nanga tori di Bijbel no e fruklari èn fu no bribi sma te den e taki fu tori di musu meki sma tweifri. Fu di a kaba de so krosibei, meki wi leki Kresten musu breiti taki wi e kisi den warskow disi.

^ paragraaf 6 Soleki fa skrifi na Tori fu den apostel 20:29, 30, dan Paulus ben taki dati sma na ini a gemeente ben o „taki sani di no tru, fu hari den disipel kon na den baka”. Baka wan pisi ten yu ben kan si wan difrenti na mindri den wan di ben e teki fesi na ini a gemeente nanga den tra memre fu a gemeente. Na ini a di fu dri yarihondro a ben kon na krin taki „a sma di e du kruktudu” ben de ala den kerki fesiman fu den falsi Kresten kerki.—Luku A Waktitoren fu 1 september 2003, bladzijde 6, 7.