Go na content

Go na table of contents

Yepi trawan fu du ala san den man gi Yehovah

Yepi trawan fu du ala san den man gi Yehovah

„Mi o gi yu rai èn mi o luku yu.”PS. 32:8.

1, 2. Fa Yehovah e si den futuboi fu en?

TE PAPA NANGA MAMA e si fa den pikin fu den e prei, dan nofo tron den e fruwondru fu den sani di den pikin man du. Yu srefi si a sani dati tu? Kande a wan pikin bun na ini sport, ma wan trawan man teken bun noso a man meki moimoi sani. Ma awinsi san den pikin sabi du, a papa nanga mama fu den e prisiri fu yepi den du a sani dati moro bun.

2 Yehovah di de wan lobi-ati Papa, e poti prakseri tu na den futuboi fu en na ini a ten disi. A e si den leki „gudu” fu di den e tan dini en èn den e tai hori na en (Hag. 2:7). Ma kande yu si tu taki furu difrenti sani de di den brada nanga sisa fu wi man du bun. Son brada sabi hori lezing bun èn trawan baka sabi fa fu orga sani. Furu sisa e feni en makriki fu leri wan tra tongo, èn den e gebroiki dati na ini a preikiwroko. Tra sisa baka de wan moi eksempre na ini a fasi fa den e sorgu gi sikiwan, noso na ini a fasi fa den e gi deki-ati na sma di abi dati fanowdu (Rom. 16:1, 12). Wi no breiti taki wi abi den brada nanga sisa disi na ini wi gemeente?

3. Sortu aksi wi o luku na ini na artikel disi?

3 Ma kande son sma na ini a gemeente, spesrutu yongu  brada noso brada di no dopu so langa ete, no e si ete san den kan du na ini a gemeente. Fa wi kan yepi den fu du ala san den man gi Yehovah? Fu san ede wi musu pruberi fu si a bun na ini trawan èn si den leki fa Yehovah e si den?

YEHOVAH E SI A BUN NA INI DEN FUTUBOI FU EN

4, 5. Fa a tori na ini Krutuman 6:11-16 e sori taki Yehovah e si san den futuboi fu en man du?

4 Wan tu tori na ini Bijbel e sori krin taki Yehovah no e si den bun fasi nomo fu den futuboi fu en, ma a e si tu sortu sani den man du bun. Fu eksempre, wan dei Gado seni wan engel fu taigi Gideon taki a ben o gebroiki en fu frulusu En pipel fu den Midiansma di ben e kwinsi den. Gideon ben musu fu fruwondru di na engel taigi en: „Yu tranga, deki-ati man, Yehovah de nanga yu.” Soleki fa a sori, dan na a ten dati Gideon no ben denki taki a ben „tranga”. A taki dati a no ben sabi efu a ben bun nofo fu frulusu a pipel. Ma di Yehovah taki moro fara nanga en, a ben de krin taki a fasi fa a ben e si Gideon ben de heri tra fasi leki fa Gideon ben e si ensrefi.Leisi Krutuman 6:11-16.

5 Yehovah si san Gideon ben man du. Dati meki a ben sabi taki Gideon ben o man frulusu Israel. Fu eksempre, na engel fu Yehovah si fa Gideon gebroiki ala en krakti fu naki aleisi puru na den aleisitiki. Ma na engel si ete wan sani. Na ini Bijbel ten, gronman ben abi a gwenti fu go na dorosei fu naki aleisi puru na den aleisitiki. Na so fasi a winti ben man wai na aleisibuba puru. Ma Gideon no du dati. Fu man naki na aleisi puru sondro fu den Midiansma si en, a go na ini wan bigi baki pe sma ben gwenti masi droifi. Na wan koni sani Gideon du. Sobun, a no e fruwondru wi taki Yehovah ben e si Gideon leki wan koni man di sabi san fu du na ini muilek situwâsi. Iya, Yehovah si san Gideon ben man du èn a gebroiki en fu du en wroko.

6, 7. (a) Fa Yehovah ben e si a profeiti Amos, aladi son Israelsma no ben e si en so kande? (b) Fa wi du sabi taki Amos no ben de wan don man?

6 Na so a ben de tu nanga a profeiti Amos. Yehovah ben e si san Amos ben man du, aladi sma ben e si en leki wan man di no ben prenspari èn di no ben e taki furu. Amos srefi taki dati a ben e kweki skapu èn taki a ben e sorgu figabon. (Den froktu fu a bon disi ben de pôtisma nyanyan.) Sobun, di Yehovah seni Amos fu krutu a tin-lo kownukondre Israel fu di den ben e anbegi falsi gado, a kan taki son Israelsma ben denki taki Amos no ben bun nofo.Leisi Amos 7:14, 15.

7 Amos komoto na wan farawe dorpu. Ma a ben sabi den tiriman fu en ten nanga den gwenti fu den Israelsma èn dati e sori taki a no ben de wan don man. Soleki fa a sori, dan a ben sabi fa a situwâsi ben de na ini Israel, èn kande bisnisman di ben e kon na a dorpu fu en fruteri en fa sani ben e go na ini den kondre lontu Israel (Amos 1:6, 9, 11, 13; 2:8; 6:4-6). Son sabiman fu Bijbel na ini a ten disi e taki dati Amos ben sabi fa fu skrifi sani bun. A profeiti ben skrifi en boskopu na so wan fasi taki ala sma ben man frustan en èn san a skrifi ben kan naki sma ati. Boiti dati, a ben sabi fa fu gebroiki moi agersitori tu. A fasi fa Amos piki a kruka priester Amasia sondro fu frede, e sori taki Yehovah ben teki a yoisti sma fu tyari a boskopu fu en. Yehovah ben si san Amos ben man du, aladi trawan no ben si dati kande.Amos 7:12, 13, 16, 17.

8. (a) San Yehovah ben pramisi David? (b) Fu san ede den wortu na Psalm 32:8 na wan deki-ati gi den wan di feni taki den no bun nofo fu du wan sani?

8 Iya, Yehovah e si san ibriwan fu den futuboi fu en man du. A ben pramisi Kownu David taki ala ten ’a ben o luku en’ èn  a ben o tan yepi en. (Leisi Psalm 32:8.) Yu no feni taki disi musu gi wi deki-ati? Aladi wi kan feni taki wi no bun nofo fu du wan sani, toku Yehovah kan yepi wi fu du moro leki san wi denki. Neleki fa wan bun leriman e teki en ten fu yepi wan studenti di no abi ondrofeni, so taki a kan du wan sani moro bun, na so Yehovah e yepi wi fu du sani moro bun. Kande Yehovah e gebroiki wi brada nanga sisa fu yepi wi du sani moro bun. Fa a e du dati?

PRUBERI FU SI A BUN NA INI TRAWAN

9. Fa wi kan „poti prakseri” na den afersi fu trawan soleki fa Paulus taki?

9 Paulus ben gi ala Kresten deki-ati fu „poti prakseri” na den afersi fu den brada nanga sisa. (Leisi Filipisma 2:3, 4.) Paulus gi wi a rai disi fu yepi wi si den bun sani di trawan man du èn wi musu prèise den gi dati. Fa wi e firi te wan sma e prèise wi fu di wi du wan sani bun? Nofo tron a sani disi e yepi wi fu go na fesi moro esi èn fu du moro muiti. Te wi e sori taki wi e warderi wi brada nanga sisa, dan dati e yepi den fu go na fesi.

10. Na suma spesrutu wi musu poti prakseri?

10 Na suma spesrutu wi musu poti prakseri? A no de fu taki dati wanwan leisi wi alamala abi spesrutu yepi fanowdu. Ma yu abi yongu brada, noso brada di no dopu so langa ete di musu kon si taki wi wani gebroiki den na ini a gemeente. Na so den o frustan taki den de fanowdu. Ma te wi no e poti prakseri na den sortu brada disi, dan dati kan meki taki den no o meki muiti fu teki moro frantwortu na ini a gemeente soleki fa Gado Wortu e gi den deki-ati fu du.1 Tim. 3:1.

11. (a) Fa wan owruman yepi wan yongu brada fu no syensyen so furu moro? (b) San yu kan leri fu na ondrofenitori fu Julien?

11 Ludovic na wan owruman di ben kisi furu wini di sma poti prakseri na en di a ben yongu. A e taki: „Te mi e poti prakseri na wan brada, dan a e go na fesi moro esi.” Ludovic e taki fu Julien, wan yongu brada di ben e syensyen pikinso: „Julien ben e pruberi fu du moro na ini a gemeente. Ma fu di a ben e syensyen, meki sani no ben e go bun ala ten. Toku mi si taki a ben abi switifasi èn taki a ben wani yepi trawan na ini a gemeente trutru. Sobun, na presi fu aksi misrefi fu san ede a ben e du son sani na a fasi dati, mi gi en deki-ati èn mi poti prakseri na den bun sani di a ben man du.” Baka wan pisi ten, Julien ben lepi nofo fu tron wan dinari ini a diniwroko èn now a de wan gewoon pionier.

YEPI DEN FU DU ALA SAN DEN MAN

12. Fa wi kan yepi wan sma fu du ala san a man? Gi wan eksempre.

12 A no de fu taki dati te wi wani yepi trawan fu du ala san den man, dan wi musu poti prakseri na den sani di den e du kaba. Soleki fa na ondrofenitori fu Julien e sori, dan wi musu poti prakseri na den bun sani di a sma man du, na presi fu luku nomo san a no e du bun. Na so Yesus ben e denki tu fu na apostel Petrus. Aladi Petrus ben e du sani na en fasi, toku Yesus si den bun sani di a ben man du. Dati meki a gi en a nen Petrus, san wani taki „wan bigi ston”. Na so Yesus ben wani sori taki Petrus en bribi ben o kon tranga leki wan bigi ston.Yoh. 1:42.

13, 14. (a) Fa Barnabas ben e si Markus di a ben moro yongu? (b) Sortu wini Alexandre kisi di wan owruman yepi en? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

13 Luku a tori fu Barnabas nanga Yohanes, di den Romesma ben e kari Markus tu (Tori 12:25). Di Paulus teki waka leki zendeling a fosi leisi, Barnabas nanga Markus go nanga en. Markus ben e yepi Paulus kande nanga den sani di a ben abi fanowdu. Ma di den doro na Pamfilia, Markus  gowe libi den wantronso, aladi den ben abi en tranga fanowdu. Now den wawan ben abi fu waka pasa na ini wan kontren pe fufuruman ben gwenti ròs sma (Tori 13:5, 13). Ma san Barnabas du? Soleki fa a sori, a no poti prakseri na den sani di Markus no du bun, ma na den bun fasi fu en. A no si Markus leki wan sma di no de fu frutrow. Na presi fu dati, a leri Markus fa a ben kan du sani moro bun èn a bakapisi ben de taki Markus tron wan lepi Kresten (Tori 15:37-39). A moi fu si taki di Paulus ben de na strafu-oso na Rome, Markus ben de nanga en, èn Markus srefi seni odi tu gi den Kresten fu a gemeente na Kolose. Boiti dati, Paulus ben taki bun fu Markus tu (Kol. 4:10). Yu kan frustan taki Barnabas ben breiti di Paulus aksi Markus fu yepi en.2 Tim. 4:11.

14 Alexandre di no de wan owruman so langa ete, sabi ete fa wan brada yepi en. A e taki: „Di mi ben moro yongu, a ben muilek gi mi fu begi na fesi tra sma. Ne wan owruman sori mi fa fu sreka misrefi èn a taigi mi fu no broko mi ede tumusi. A no taigi mi nomo san mi musu du, ma a gi mi okasi tu fu begi wanwan leisi na den preikiwroko konmakandra. Baka wan pisi ten mi ben de moro seiker fu misrefi.”

15. Fa Paulus sori taki a ben warderi den brada nanga sisa fu en?

15 Te wi e si taki wan Kresten e du wan sani bun, dan wi e taigi en taki wi e warderi en gi a sani dati? Na ini Romesma kapitel 16, Paulus sori warderi gi moro leki 20 Kresten brada nanga sisa. Paulus ben lobi den fu di den ben du furu bun sani (Rom. 16:3-7, 13). Fu eksempre, Paulus taki dati Andronikus nanga Yunias ben de dinari fu Krestes moro langa leki en èn a taki dati den horidoro. Paulus ben prèise Rufus en mama tu, kande fu di na uma disi ben sorgu bun gi Paulus wan leisi.

Frédéric (na a kruktu-anusei) gi Rico deki-ati fu tan dini Yehovah (Luku paragraaf 16)

16. Sortu bakapisi a kan abi te wi abi a gwenti fu prèise yonguwan?

16 Te wi abi a gwenti fu prèise trawan, dan dati kan abi bun bakapisi tu. Luku na eksempre fu Rico, wan yongu boi na ini Fransikondre. A ben lasi-ati fu di en papa di no ben e dini Yehovah, ben e gens en di a ben wani teki dopu. Rico prakseri taki a ben abi fu wakti teleki a ben o tron 18 yari fu man teki dopu. A ben e sari tu taki den pikin na en skoro ben dreigi en. Ne den brada aksi Frédéric, wan owruman, fu studeri nanga Rico. A e taki: „Mi prèise Rico fu a fasi fa a tyari ensrefi fu di te wan sma e kisi gens, dan disi e sori taki a abi nofo deki-ati fu taki fu a bribi fu en.” A sani disi di Frédéric taki, gi Rico so furu deki-ati taki a no meki noti tapu en fu tan de wan bun eksempre èn a yepi en fu kon moro bun nanga en papa. Rico teki dopu di a ben abi 12 yari.

Jérôme (na a reti-anusei) yepi Ryan fu go na fesi so taki a tron wan zendeling (Luku paragraaf 17)

17. (a) Fa wi kan yepi brada fu go na fesi? (b) Fa wan zendeling yepi yongu brada èn san ben de a bakapisi?

17 Ibri tron te wi e prèise brada noso sisa gi sani di den du bun noso gi den muiti di  den e du, wi e gi den deki-ati fu dini Yehovah nanga moro faya. Sylvie, * di e dini na Betel na ini Fransikondre omeni yari kaba, e taki dati sisa srefi abi na okasi fu prèise brada. A e taki dati son leisi umasma kan si tra sani di brada no e si wantewante. Sobun, den sani di wan sisa taki kan gi wan brada deki-ati tu, awinsi tra lepi brada ben gi en deki-ati kaba. Sylvie e taki moro fara: „Mi e teki en leki mi frantwortu fu prèise trawan” (Odo 3:27). Jérôme na wan zendeling na Fransi Gayana èn a yepi furu yongu brada fu go na fesi so taki den tron zendeling. A e taki: „Mi si taki te mi e prèise yongu brada gi sani di den du na ini a diniwroko noso te mi e prèise den gi moi piki di den gi na den konmakandra, dan den o de moro seiker fu densrefi. Disi kan yepi den fu go na fesi èn fu du sani moro bun.”

18. Fu san ede a bun fu wroko makandra nanga yongu brada?

18 Wan tra fasi fa wi kan yepi brada fu go na fesi, na te wi e wroko makandra nanga den. Wan owruman kan aksi wan yongu brada fu go na jw.org fu print wan tu sani gi owru brada noso sisa di no abi wan computer. Wan tra sani na taki a kan aksi wan yongu brada fu yepi en krin a Kownukondre zaal noso fu du wan tra wroko na a zaal. Te yu e meki muiti fu wroko makandra nanga den yonguwan na a fasi disi, dan disi o gi yu na okasi fu luku sortu sani den man du bun. Yu e kisi na okasi tu fu prèise den èn fu si fa den e go na fesi.Odo 15:23.

SREKA SANI GI A TAMARA

19, 20. Fu san ede wi musu yepi trawan fu go na fesi?

19 Di Yehovah poti Yosua leki fesiman fu den Israelsma, A taigi Moses fu gi Yosua „deki-ati” èn fu „tranga” en. (Leisi Deuteronomium 3:28.) Moro nanga moro sma e bigin anbegi Yehovah. Boiti owruman, ala lepi Kresten kan yepi yongu brada nanga nyunwan fu du ala san den man gi Yehovah. Na so fasi moro nanga moro sma o go na ini a furuten diniwroko èn moro nanga moro sma o „koni nofo fu gi tra sma leri”.2 Tim. 2:2.

20 Awinsi wi e dini na ini wan bigi gemeente noso na ini wan pikin grupu di e meki muiti fu tron wan gemeente, meki wi sreka wisrefi gi a ten di e kon. A moro prenspari sani na taki wi musu teki na eksempre fu Yehovah di ala ten e suku a bun na ini den futuboi fu en.

^ paragraaf 17 Wi kenki a nen.