Go na content

Go na table of contents

 A HISTORIA FU WI

Na „Eureka Drama” yepi furu sma fu kon sabi den tru tori fu Bijbel

Na „Eureka Drama” yepi furu sma fu kon sabi den tru tori fu Bijbel

„EUREKA!” A wortu disi wani taki „Mi feni en!” Na ini den yari 1800, di furu sma go suku gowtu na ini Kalifornia, na Amerkankondre, den ben lobi bari a sani disi te den ben feni gowtu. Ma Charles Taze Russell nanga den tra Bijbel Ondrosukuman ben feni wan sani di warti moro gowtu. Dati na den tru tori fu Bijbel. Den ben angri fu fruteri sma den tru tori disi.

Na ini 1914, milyunmilyun sma na ini bigi foto ben si a felem „Photo-Drama der Schepping” kaba di na Internationaal Organisâsi fu Bijbel Ondrosukuman (I.B.S.A.) ben meki. A ben langa aiti yuru èn a ben abi syatu pisi felem, moi fowtow nanga moi poku èn yu ben kan yere fa wan sma e fruteri a tori di ben de fu si na ini a felem. Den tori ben abi fu du nanga a pisi ten di Gado meki sani te go miti a kaba fu Yesus Krestes en Dusun Yari Tiri.Openb. 20:4. *

Ma fa a ben de nanga den sma di ben e libi na ini den pikin foto èn na den boitipresi? Fu gi den sma disi na okasi tu fu leri den tru tori fu Bijbel, na I.B.S.A. tyari wan „Photo-Drama” kon na doro na ini augustus 1914 di sma ben kan tyari go na tra presi makriki. Den kari en na „Eureka Drama”. A ben abi ala sani fu a „Photo-Drama” na ini, boiti den syatu pisi felem. Dri sortu „Eureka Drama” ben de na ini difrenti tongo. Na „Eureka X” ben abi soso den poku nanga den pisi fu a fruteriman. Boiti den sani disi, na „Eureka Y” ben abi moi kloru prenki tu di sma ben kan luku nanga wan projector. Na „Eureka Family Drama” di osofamiri ben kan arki na oso, ben abi wan tu singi èn wan tu fu den pisi fu a fruteriman. Sma ben kan bai bunkopu gramofon nanga projector fu prei den sani disi.

Den gebroiki wan projector fu sori den moi kloru prenki

Bijbel Ondrosukuman ben kan go na den boitipresi fu sori sma den sani disi sondro fu gebroiki wan felem projector nanga wan bigi weti duku èn sma no ben abi fu pai fu kon luku en. Na so den ben man doro nyun kontren nanga a Kownukondre boskopu. Sma ben kan arki na „Eureka X” na deiten noso na neti. Na „Eureka Y” fowtow projector ben kan wroko nanga wan lampu di no ben abi stroom fanowdu. Wan owru Waktitoren na ini Fensitongo ben taki: „Pikinmoro na ala presi wi kan sori sma den fowtow.” Èn na so a ben de trutru.

Bijbel Ondrosukuman no ben yuru bigi theater. Na presi fu dati den ben e sori na „Eureka Drama” na ini skoro klas, krutu-oso, presi pe loko ben e stop nanga den sortu presi dati pe den no ben abi fu pai. Den ben sori en srefi na ini a foroisi fu bigi  oso. Furu tron den ben e sori den sani disi na dorosei pe den ben anga wan bigi weti laken na seisei fu wan maksin fu gronman. Anthony Hambuch ben skrifi: „Na wan pisi fu den dyari, den gronman ben e seti udu na so wan fasi taki wan lo sma ben man sidon luku a programa.” A brada disi nanga a grupu fu en ben e gebroiki wan wagi fu poti den sani di ben de fanowdu fu sori a „Eureka Drama”, èn fu poti den bagasi fu den, nanga sani fu sribi èn fu bori.

Son leisi wan tu sma nomo ben kon luku na „Eureka Drama”, ma tra leisi baka hondrohondro sma ben kon. Na ini wan foto na Amerkankondre pe soso 150 sma ben e libi, 400 sma kon luku na „Eureka Drama” na ini wan skoro. Na wan tra presi, son sma waka 8 kilometer go-kon fu luku na „Eureka Drama”. Na ini Sweden, Charlotte Ahlberg ben kari birtisma kon na en pikin oso fu kon arki a sani disi „di naki den ati trutru”. Na ini Australia, sowan 1500 sma na ini wan farawe foto pe wan mijn ben de, kon luku na „Eureka Drama”. A Waktitoren ben taki dati te „professor nanga studenti fu [den heiskoro nanga universiteit] ben e si den prenki noso ben e yere den moi sani na tapu den gramofon plaat, dan den ben lobi dati”. Na ala presi sma ben lobi na „Eureka Drama”, srefi na den presi pe sma ben gwenti go luku felem na ini den theater.

DEN YEPI SMA FU FRUSTAN DEN TRU TORI FU BIJBEL MORO BUN

Den grupu noso gemeente fu den Bijbel Ondrosukuman ben e seni sma go na difrenti kontren fu hori lezing èn fu sori na „Eureka Drama”. Na so den ben man opo nyun Bijbelstudie grupu. Wi no de seiker omeni sma si na „Eureka Drama”. Ma aladi den brada gebroiki en doronomo, toku na ini 1915, soso 14 fu den 86 grupu di ben e sori na „Eureka Drama” ben abi a gwenti fu taigi na edekantoro san den ben du. A sari taki wi no sabi soifri omeni sma si na „Eureka Drama”. Toku na a kaba fu a yari, a raportu ben sori taki dati ben de moro leki wán milyun sma. Sowan 30.000 sma aksi fu kisi buku di e taki fu Bijbel.

Kande furu sma na ini a ten disi no sabi na „Eureka Drama”. Ma soleki fa a sori, dan milyunmilyun sma na ini furu kondre si a moi sani disi, iya, sma fu Australia te go miti Argentinia, fu Zuid-Afrika te go miti Ingrisikondre nanga den èilanti na en lontu, èn na India nanga den Karibis-èilanti. Furu fu den sma dati feni den tru tori fu Bijbel di warti moro gowtu. Dati meki den ben kan taki: „Eureka!” „Mi feni en!”

^ paragraaf 4 Luku „A historia fu wi—Wan owru felem di tranga sma bribi” na ini A Waktitoren fu 15 februari 2014, bladzijde 30-32.