Go na content

Go na table of contents

No teki sei na ini wan grontapu di prati

No teki sei na ini wan grontapu di prati

„Pai Gado san na fu Gado.”​—MAT. 22:21.

SINGI: 33, 137

1. Fa wi kan gi yesi na Gado èn na libisma tirimakti?

GADO WORTU e taki dati wi musu gi yesi na libisma tirimakti, ma a e leri wi tu taki wi musu gi yesi na Gado moro leki na libisma (Tori 5:29; Tit. 3:1). Ma fa dati kan? We, Yesus gi wi wan rai di e yepi wi fu frustan na suma wi musu gi yesi. A taki: „Fu dati ede, pai Grankownu san na fu Grankownu, ma pai Gado san na fu Gado” [1] (Mat. 22:21). Fa wi kan gi yesi na a rai disi fu Yesus? Wi kan du dati te wi e hori den wet fu a kondre pe wi e libi, te wi e lespeki den tiriman fu a kondre èn te wi e pai belasting. Na so wi e sori taki wi e saka wisrefi na ondro den tiriman fu a kondre (Rom. 13:7). Ma efu den tiriman e aksi wi fu du wan sani di Gado no wani, dan na wan lespeki fasi wi e sori den taki wi no o du disi.

2. Fa wi e sori taki wi no e teki sei na ini politiek?

2 Wi no e teki sei na ini politiek èn na so wi e gi Gado san a abi reti na tapu (Yes. 2:4). Dati meki wi no e gens den regering di de fu di na Yehovah e gi den primisi fu tiri. Wi no e horibaka tu gi sani di sma e du fu sori taki den lobi den kondre (Rom. 13:1, 2). Wi no e pruberi fu du sani soso fu kan kisi tiriman na wi sei, wi no e teki wroko di abi fu du nanga politiek èn wi no e pruberi fu puru tiriman so taki trawan kan kon na ini den presi.

3. Fu san ede wi no musu teki sei na ini politiek?

3 Furu sani de di meki taki Gado no wani taki wi e teki sei na ini politiek. Wan fu den sani dati na taki wi e teki na eksempre fu Gado en Manpikin Yesus Krestes èn wi e du san a e leri wi. Yesus no ben „de wan pisi fu grontapu” èn a no ben e bumui nanga politiek nanga den feti fu a ten dati (Yoh. 6:15; 17:16). Efu wi wani sori taki wi e horibaka gi Gado Kownukondre, dan wi musu weigri fu teki sei na ini politiek. Noso wi no ben o man abi wan bun konsensi te wi e preiki gi sma taki na Gado Kownukondre wawan man lusu den problema fu libisma. Fu di den falsi bribi e bumui nanga politiek, meki den e tyari pratifasi kon na mindri den sma fu den kerki fu den. Ma na ini a tru anbegi wi e leri fu no teki sei na ini politiek èn dati meki wánfasi de na mindri wi brada nanga sisa na heri grontapu.​—1 Petr. 2:17.

4. Fu san ede wi kan fruwakti taki sma o wani dwengi wi fu teki sei na ini politiek èn fu san ede wi musu sreka wisrefi nownow kaba gi den sortu situwâsi dati?

4 A kan taki na ini a kondre pe yu e libi, yu no abi furu dyugudyugu na politiek sei èn sma no abi problema nanga Kotoigi. Ma fu di a kaba fu Satan grontapu de so krosibei, meki wi kan fruwakti taki sma o wani dwengi wi fu teki sei na ini politiek. A grontapu disi lai nanga sma di ’no wani meki kruderi’ èn di e „du san densrefi wani”. Sobun, a no musu fruwondru wi taki o moro a dei e kon krosibei, o moro a grontapu disi o prati (2 Tim. 3:3, 4). Na ini son kondre pe a politiek kenki wantronso, wi brada nanga sisa kisi furu problema kaba fu di den ben weigri fu teki sei. Yu si fu san ede wi musu teki a bosroiti nownow kaba fu no teki sei na ini politiek? Efu wi wakti teleki wi kisi tesi, dan kande wi o teki sei èn na so wi o trangayesi Gado. Sobun, fa wi kan sreka wisrefi gi wan situwâsi pe sma kan dwengi wi fu teki sei na ini politiek? Meki wi go luku fo sani di o yepi wi?

SI DEN REGERING DI DE LEKI FA YEHOVAH E SI DEN

5. Fa Yehovah e si den regering di de?

5 A fosi sani di o yepi wi fu no teki sei, na te wi e si den regering di de leki fa Yehovah e si den. Aladi son tiriman wani du bun sani kande, toku noiti a ben de so taki Yehovah ben wani taki libisma e tiri tra libisma (Yer. 10:23). Furu regering e gi a pipel fu den deki-ati fu lobi soso a kondre fu den, ma a sani disi e tyari pratifasi kon. Srefi den moro bun tiriman no man lusu ala problema. Boiti dati, sensi 1914 libisma tirimakti tron feanti fu Gado Kownukondre di dyonsro o pori ala tirimakti.​—Leisi Psalm 2:2, 7-9.

6. Fa wi musu si den tiriman fu a kondre èn fa wi musu taki nanga den?

6 Gado e gi pasi taki libisma tirimakti de fu di den kan sorgu taki yu no abi furu dyugudyugu na ini a kondre. Disi e gi wi na okasi fu preiki a bun nyunsu fu a Kownukondre (Rom. 13:3, 4). Gado e taigi wi srefi taki wi musu begi gi den tiriman fu a kondre, spesrutu te den musu teki bosroiti di kan tapu wi fu dini Gado leki fa wi wani (1 Tim. 2:1, 2). Te sma e du sani nanga wi di no reti, dan wi e go suku yepi na lanti, neleki san na apostel Paulus ben du (Tori 25:11). Aladi Bijbel e leri taki Satan, a feanti fu Gado, na a basi fu ala den tirimakti, toku a no e taki dati Satan e meki ibri tiriman du san a wani (Luk. 4:5, 6). Sobun, awinsi san wan tiriman e du, wi no musu meki sma prakseri taki na Didibri e meki a du a sani dati. Na presi fu dati, wi e taki na wan lespeki fasi nanga ’gran lanti èn nanga den wan di abi makti’ èn wi no e „taki ogri fu nowan sma”.​—Tit. 3:1, 2.

7. Sortu denki wi no musu abi?

7 Noiti wi o teki a sei fu wan politiek man noso wan politiek partèi, awinsi fa a gersi leki den abi bun sani na prakseri gi wi. San kan meki en muilek gi wi son leisi fu no teki sei ini a tori disi? Kon meki wi taki dati sma na ini a kondre e opo densrefi teige den tiriman fu di den e du wan lo ogri nanga a pipel èn den e meki den futuboi fu Gado pina tu. Kande wi no o waka na strati makandra nanga den sma di opo densrefi, ma a de so taki na ini wi ati wi e agri nanga den? (Ef. 2:2) Noiti wi musu taki noso du wan sani fu sori taki wi e teki sei.

„LUKU BUN” SAN YU E DU, ALADI YU E SORGU TAKI YU „NO E DU OGRI”

8. Te sma wani dwengi wi fu teki sei na ini politiek, dan fa wi kan „luku bun”, aladi wi e sorgu taki wi „no e du ogri”?

8 Wan tra sani di o yepi wi, na taki wi musu „luku bun” san wi e du te sma wani dwengi wi fu teki sei na ini politiek. Wi musu sorgu tu taki wi „no e du ogri” te den tesi disi e miti wi. (Leisi Mateyus 10:16, 17.) Wi kan sori taki wi na sma di e luku bun te wi man si frukufruku kaba sortu muilek situwâsi kan miti wi. Wi no musu meki den sortu situwâsi disi tyari wi go so fara tu taki wi e trangayesi Yehovah, noso wi ben o du ogri. Meki wi go luku san na wan tu fu den muilek situwâsi disi èn san wi kan du te wi e miti den.

9. Nanga sortu sani wi musu luku bun te wi e taki nanga sma?

9 Te wi e taki nanga sma. Te sma e bigin taki fu politiek, dan wi musu luku bun san wi e taki. Fu eksempre, te wi e preiki a Kownukondre boskopu wi no musu prèise wan politiek man noso wan politiek partèi èn wi no musu krutu den tu. Na presi fu taki fu den sani di den tiriman e pruberi fu du fu lusu den problema fu libisma, pruberi fu taki fu wan sani di a sma e agri nanga dati. Baka dati sori en na ini Bijbel fa Gado Kownukondre o lusu den problema fu wi fu ala ten. Te sma e aksi yu fa yu e feni en taki tu man noso tu uma e trow nanga makandra noso taki sma e puru bere, dan sori den san Bijbel e taki fu a tori èn fruteri den taki wi e pruberi fu du san Gado feni bun. Luku bun taki yu no e sori a sma san yu denki taki den politiek man musu du fu lusu den sortu problema disi. Wi no e taigi sma sortu wet lanti musu meki noso puru, noso sortu wet musu kenki èn wi no e dwengi trawan fu denki leki fa wi e denki.

10. Fa wi kan sorgu taki wi no e teki sei na ini politiek te wi e luku noso e leisi sani di e kon na ini a nyunsu?

10 Nyunsu di e kon tapu radio, telefisi noso na ini koranti. Son leisi nyunsu e fruteri wán sei fu wan tori nomo èn nofo tron nyunsuman e sori fa den e denki fu a tori. Son radio, telefisi noso koranti e horibaka gi wan spesrutu politiek partèi. Yu abi kondre pe lanti e taki sortu nyunsu musu kon na doro. Na ini den sortu kondre disi a kan taki nyunsuman no e taki fa sani de trutru. Ma srefi te futuboi fu Gado e libi na ini wan kondre pe lanti no e bepaal san musu kon na ini a nyunsu, den musu luku bun taki den no e teki a denki abra fu wan nyunsuman di e si wan tori na wán fasi nomo. Aksi yusrefi: ’Mi lobi arki son nyunsuman fu di mi e agri nanga a fasi fa den e denki fu politiek?’ Efu dati de so, dan kande yu musu go leisi noso arki tra nyunsu di e taki fa sani de trutru. A bun fu no arki soso den nyunsuman di e taki fa wan politiek man noso politiek partèi wani lusu den problema fu wi. Luku efu den sani di yu e yere, e kruderi nanga „a soifri leri” fu Bijbel.​—2 Tim. 1:13.

11. Efu wi lobi den gudu fu wi tumusi, dan fa dati kan meki en muilek gi wi te wi musu weigri fu teki sei?

11 Den gudu di wi abi. Efu wi lobi den gudu fu wi tumusi, a kan meki taki te wi e kon na ini wan situwâsi pe wi musu weigri fu teki sei na ini politiek, wi o du wan sani di Gado no feni bun. Na dati pasa baka 1970 nanga wan tu Kotoigi fu Malawi di sma frufolgu den. Wan sisa di nen Ruth, kan memre a tori disi ete. A taki: „Den no ben wani libi a switi libi fu den. Sonwan fu den lowe komoto na ini a kondre makandra nanga wi. Ma bakaten den tron wan memre fu wan politiek partèi èn den drai go baka na oso fu di den no ben man nanga a pinalibi na ini a loweman-kampu.” Toku furu futuboi fu Gado weigri fu teki sei na ini politiek, awinsi den no ben abi furu moni noso awinsi den ben lasi ala sani fu den.​—Hebr. 10:34.

12, 13. (a) Fa Yehovah e si libisma? (b) Fa wi kan sabi efu wi feni wi kondre moro bun leki di fu tra sma?

12 Heimemre. Nofo tron sma e dyaf fu a ras, a lo, a kulturu, a foto, noso a kondre fu den. Ma wi sabi fa Yehovah e si libisma nanga a tiri fu den. Sobun, te wi e meki bigi fu wi lo, wi kulturu, noso wi kondre, dan wi e sori taki wi no abi a denki fu Yehovah. A no de so taki Gado no wani taki wi lobi a kulturu fu wi. Fu taki en leti, den difrenti kulturu e sori taki libisma lobi difrenti sani èn taki Gado no meki wi na a wán fasi nomo. Ma wi no musu frigiti taki gi Gado, ala sma na a srefi.​—Rom. 10:12.

13 Noiti wi musu dyaf taki a kondre noso a pipel fu wi betre moro a di fu trawan, fu di a sani disi kan meki srefi taki te fu kaba wi o teki sei. A kan taki son leisi wi e feni taki a pipel noso a kondre fu wi moro bun. A sani disi pasa srefi nanga son brada nanga sisa fu a fosi Kresten gemeente. Den ben desko den brada fu den fu di den ben de fu wan tra kondre (Tori 6:1). Fa wi kan sabi efu wi feni wi eigi pipel noso kondre moro bun leki di fu tra sma? Kon meki wi taki dati wan brada noso sisa fu wan tra kondre e sori yu fa yu musu du wan sani. San yu o du? Yu no o du a sani fu di yu feni taki dyaso wi e du en moro bun? A no bun fu denki so. Na presi fu dati, wi musu teki a prenspari rai disi: „Abi sakafasi èn si trawan moro hei leki unsrefi.”​—Fil. 2:3.

AKSI YEHOVAH FU A GI YU KRAKTI

14. Fa begi kan yepi wi èn sortu Bijbel eksempre e sori taki begi kan yepi wi trutru?

14 Ete wan sani di kan yepi wi fu no teki sei, na te wi e frutrow na tapu Yehovah fu a gi wi krakti. Begi en meki a gi yu en santa yeye so taki yu kan abi pasensi èn yu man dwengi yusrefi. Yu abi den fasi disi fanowdu fu sabi san yu musu du te tiriman e du kruka sani noso te den no e du san reti. Yu kan aksi Yehovah tu fu a gi yu a koni so taki yu kan sabi sortu situwâsi kan meki en muilek gi yu fu tan na a sei fu en (Yak. 1:5). Efu yu de na strafu-oso noso efu yu kisi wan tra strafu fu di yu no wani drai baka gi a tru bribi, dan begi Gado fu a yepi yu fu opo taki gi a bribi fu yu sondro fu frede. Aksi en fu a yepi yu fu horidoro, awinsi sortu frufolgu yu o kisi.​—Leisi Tori fu den apostel 4:27-31.

15. Fa Bijbel kan yepi wi fu no teki sei na ini politiek? (Luku sosrefi a faki di nen „Gado Wortu yepi den fu no teki sei”.)

15 Yehovah kan gi yu krakti nanga yepi fu en Wortu. Denki dipi fu Bijbeltekst di o yepi yu fu no teki sei te yu e kisi tesi. Pruberi fu leri den tekst disi na ede nownow kaba, so taki den kan yepi yu bakaten efu yu no abi wan Bijbel. Gado Wortu kan meki a howpu fu wi kon moro tranga taki en Kownukondre o tyari blesi kon gi wi. Te sma e frufolgu wi, dan a prenspari fu no frigiti a howpu disi di wi abi (Rom. 8:25). Suku Bijbeltekst di e taki fu den blesi di yu ben sa wani èn pruberi fu si yusrefi na ini Paradijs te den blesi disi de kaba.

TEKI NA EKSEMPRE FU TRA FUTUBOI FU GADO DI TEKI A SEI FU EN

16, 17. San wi kan leri fu na eksempre fu futuboi fu Gado di ben weigri fu teki sei na ini politiek? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

16 Wan lasti sani di kan yepi wi na a eksempre fu futuboi fu Yehovah di no gi abra di sma ben dwengi den fu teki sei na ini politiek. Na eksempre fu den kan gi wi a koni nanga a krakti di wi abi fanowdu fu horidoro. Luku san pasa nanga Sadrak, Meisak nanga Abedneikow. Den ben weigri fu anbegi wan popki di ben agersi a tirimakti fu Babilon. (Leisi Danièl 3:16-18.) Furu Kotoigi di leisi fu a tranga bribi fu den man disi, kisi deki-ati fu weigri fu anbegi a fraga fu a kondre pe den e libi. Yesus srefi no ben wani abi noti fu du nanga politiek noso nanga den problema di ben prati a pipel. A ben sabi taki na eksempre fu en ben o yepi furu sma. Dati meki a taigi den bakaman fu en: „Hori deki-ati! Mi wini grontapu.”​—Yoh. 16:33.

17 Furu Kotoigi na ini a ten disi weigri fu teki sei na ini politiek. Sonwan fu den kisi hebi fonfon, sma poti den na strafu-oso èn den dede srefi gi a bribi fu den. Na eksempre fu den kan yepi yu, neleki fa a yepi Barış, wan brada fu Torkukondre. A e taki: „Franz Reiter ben de wan yongu brada di den kiri fu di a ben weigri fu go na ini a legre fu Hitler. A brifi di a skrifi gi en mama a neti fosi a dede, e sori taki a bribi fu en ben tranga èn taki a ben frutrow na tapu Yehovah. Te mi kisi so wan tesi, mi wani de leki en.” [2]

18, 19. (a) Fa sma na ini yu gemeente kan yepi yu fu no teki sei? (b) Sortu bosroiti wi musu teki nownow kaba?

18 Den brada nanga sisa na ini yu gemeente kan yepi yu tu. Fruteri den owruman sortu tesi yu e kisi kande fu di yu e weigri fu teki sei na ini politiek. Aksi den lepi brada disi meki den gi yu rai fu Bijbel. Sma na ini a gemeente o gi yu deki-ati te den sabi sortu tesi yu e kisi. Aksi den fu begi gi yu. Ma efu yu wani taki den brada nanga sisa fu wi horibaka gi wi èn begi gi wi, dan wi musu du a srefi gi den tu (Mat. 7:12). Tapu jw.org yu kan feni a nen fu son brada nanga sisa di de na strafu-oso fu a bribi fu den. [3] Te yu e begi, dan yu kan kari den nen fu den brada nanga sisa disi. Begi taki den kan tan abi a deki-ati fu no teki sei na ini politiek.​—Ef. 6:19, 20.

19 A kaba fu libisma tirimakti de krosibei. Dati meki a no musu fruwondru wi taki moro nanga moro den o wani dwengi wi fu kon na den sei, na presi fu horibaka gi Yehovah nanga en Kownukondre. Sobun, meki wi teki a bosroiti nownow kaba, taki noiti wi o teki sei na ini wan grontapu di prati.

^ [1] (paragraaf 1) Di Yesus ben taki fu a Grankownu, a ben abi a tirimakti fu a ten fu en na prakseri. Na a ten dati, a Grankownu ben de a moro hei tiriman.

^ [2] (paragraaf 17) Luku Jehovah’s Getuigen ​— Verkondigers van Gods koninkrijk, blz. 662. Luku sosrefi a faki di nen „A dede fu di a ben wani gi Gado glori”, na ini kapitel 14 fu a buku Gado Kownukondre e tiri!

^ [3] (paragraaf 18) Go na jw.org/nl. Dan luku NIEUWS > JURIDISCHE ONTWIKKELINGEN. Drape yu kan feni a nen fu sonwan fu den brada nanga sisa disi na ini na artikel di nen „Jehovah’s Getuigen die vanwege hun geloof gevangenzitten: Per land”.