Go na content

Go na table of contents

„Wi o miti na ini Paradijs!”

„Wi o miti na ini Paradijs!”

„Yu o de nanga mi na ini Paradijs.”​—LUK. 23:43.

SINGI: 145, 139

1, 2. San son sma e si leki wan paradijs?

FURU brada nanga sisa fu difrenti kondre ben kon na wan kongres di ben hori na Seoul, na ini Korea. Baka a kongres, di den ben e gowe libi a stadion, den brada nanga sisa fu Korea kon gi den odi. Den ben e wai anu èn nanga watra-ai den ben e bari: „Wi o miti na ini Paradijs!” Fu sortu paradijs yu denki den ben e taki?

2 Na ini a ten disi son sma e taki dati a paradijs na wan anansitori. Trawan e taki dati iniwan presi pe yu e prisiri èn pe yu de koloku na wan paradijs. Te angri e kiri son sma èn den sidon na wan tafra pe bun furu nyanyan de, dan den e firi leki den de na ini wan paradijs. Furu yari pasa, wan uma ben si wan bigi pisi gron di ben lai bromki. A ben lobi a presi disi so te taki a bari: „Dati na wan moi paradijs!” Te nanga now sma e kari a presi disi Paradijs aladi bun furu snew e fadon drape ala yari. San yu denki na a paradijs? Yu e howpu fu libi drape?

3. San na a fosi leisi di Bijbel e taki fu Paradijs?

3 Bijbel e taki fu wan paradijs di ben de na ini owruten èn fu wan paradijs di musu kon ete. Genesis, a fosi buku fu Bijbel e taki fu a paradijs. Wan owru Lomsu Bijbel di vertaal komoto fu Latijntongo, vertaal Genesis 2:8 na a fasi disi: „Na a bigin Gado meki wan paradijs fu prisiri. Drape a poti [Adam] di a ben meki” (Catholic Douay Version; na wi skrifi den wortu nanga fatu letter). Na ini Hebrewtongo, a no skrifi „paradijs fu prisiri”, ma a dyari fu Eden. Eden wani taki „Prisiri”. A dyari dati ben e meki sma prisiri trutru. Nofo nyanyan ben de, a presi ben moi èn freide ben de na mindri libisma nanga meti.​—Gen. 1:29-31.

4. Fu san ede wi kan taki dati a dyari fu Eden ben de wan paradijs?

4 A Hebrew wortu gi „dyari” vertaal nanga paradeisos na ini Grikitongo. Wan buku e taki dati te wan sma fu Grikikondre yere a wortu paradeisos, dan wantewante a e prakseri wan moi bigi dyari pe sma no abi fu frede noti. Wan presi di abi moi bigi bon di e gi furu froktu, di lai liba nanga moi grasi pe dia nanga skapu kan go nyan.​—Cyclopaedia by M’Clintock and Strong; luku Genesis 2:15, 16.

5, 6. Fa a paradijs lasi gowe èn san son sma kan aksi densrefi?

5 Na ini so wan paradijs Gado ben poti Adam nanga Eva, ma den no ben mag tan drape moro. Fu san ede? Fu di den trangayesi Gado. Dati meki den nanga den bakapikin fu den lasi a paradijs (Gen. 3:23, 24). Aladi nowan sma ben e libi moro na ini a paradijs, toku a kan taki a ben de ete teleki a Frudu kon na ini a ten fu Noa.

6 Kande son sma e aksi densrefi: ’Libisma o man libi baka na ini wan paradijs na grontapu?’ San e sori taki disi o pasa? Fu san ede yu e bribi taki yu nanga den lobiwan fu yu kan libi na ini Paradijs? Yu kan fruklari fu san ede wi kan de seiker taki wan paradijs o kon?

SANI DI E SORI TAKI WAN PARADIJS O KON

7, 8. (a) San Gado ben pramisi Abraham? (b) Fa Abraham ben frustan a pramisi fu Gado?

7 Bijbel na a moro bun buku pe wi kan feni piki tapu aksi di abi fu du nanga a paradijs, fu di a buku disi kon fu Yehovah, a Gado di ben meki a fosi paradijs. Luku san Gado ben taigi en mati Abraham. A ben taki dati a ben o meki den bakapikin fu Abraham kon furu „leki den aisanti na sesyoro”. Baka dati a pramisi Abraham a prenspari sani disi: „Na yu bakapikin o meki taki ala den pipel fu grontapu man kisi blesi trutru, fu di yu arki mi” (Gen. 22:17, 18). Gado ben pramisi Abraham en manpikin nanga granpikin, a srefi sani disi.​—Leisi Genesis 26:4; 28:14.

8 Nowan presi na ini Bijbel e sori taki Abraham ben denki taki libisma ben o go libi na ini wan paradijs na ini hemel. Sobun, di Gado taigi en taki a ben o meki taki „ala den pipel fu grontapu” kisi blesi, dan a musu de so taki Abraham ben frustan taki den ben o kisi den blesi disi na grontapu. Gado ben o sorgu taki sani ben o waka bun gi „ala den pipel fu grontapu”. Ma disi na a wan-enkri presi na ini Bijbel di e sori taki wan paradijs o de na grontapu?

9, 10. Sortu sani di David ben taki e sori taki wan paradijs o de na grontapu?

9 David, wan fu den bakapikin fu Abraham, ben taki fu a ten te „den ogriwan no sa de moro” (Ps. 37:1, 2, 10). Na presi fu dati, „den safri-ati sma o kisi grontapu èn den o prisiri srefisrefi, fu di freide o de pasa marki”. David ben taki tu dati „den reti-ati sma o kisi grontapu èn fu têgo den o tan libi drape” (Ps. 37:11, 29; 2 Sam. 23:2). Fa yu denki taki den sma di ben e du a wani fu Gado ben feni den pramisi disi? Disi ben e gi den a howpu taki wan dei soso reti-ati sma ben o de na grontapu èn taki a ben o tron wan paradijs baka leki a dyari fu Eden.

10 Baka wan pisi ten, furu Israelsma di ben e taki dati den e dini Yehovah, gowe libi a tru anbegi. Dati meki Gado meki den Babilonsma strafu den. Den pori a kondre fu den èn den tyari furu fu den go na ini katibo (2 Kron. 36:15-21; Yer. 4:22-27). Toku den profeiti fu Gado ben taki dati baka 70 yari, a pipel fu Gado ben o drai go baka na den kondre. Den profeititori disi kon tru. Den prenspari gi wi na ini a ten disi tu. Te wi o taki fu den, dan prakseri fa den e sori taki na ini a ten di e kon grontapu o tron wan paradijs.

11. Fa Yesaya 11:6-9 ben kon tru, ma sortu aksi musu kisi piki ete?

11 Leisi Yesaya 11:6-9. Gado ben meki a profeiti Yesaya taki dati te en pipel ben o drai go baka na den kondre, a ben o kibri den. Libisma nanga meti no ben o du den ogri. Yongusma nanga owrusma no ben o abi fu frede gi noti. A sani disi no e meki yu denki fa sani ben de na ini a dyari fu Eden? (Yes. 51:3) A profeititori fu Yesaya e taki tu dati heri grontapu o „furu nanga a sabi fu Yehovah, neleki fa a se furu nanga watra”. Sobun, a no Israel wawan ben o furu nanga a sabi fu Yehovah. O ten disi o pasa?

12. (a) Sortu blesi den Israelsma di ben komoto fu Babilon ben kisi? (b) San e sori taki son pisi fu Yesaya 35:5-10 musu kon tru ete?

12 Leisi Yesaya 35:5-10. Yesaya e taki ete wan leisi taki den sma di ben drai go baka na Israel no ben o abi fu frede ogri meti nanga libisma. A kondre fu den ben o gi furu nyanyan fu di nofo watra ben o lon na den drei presi, neleki fa a ben de na ini a dyari fu Eden (Gen. 2:10-14; Yer. 31:12). A de so taki na ini a ten fu Israel wawan a profeititori disi ben o kon tru? Memre taki a profeiti ben taki dati den breniwan, den lanwan nanga den dofusma ben o kon betre. Ma disi no pasa nanga den Israelsma di ben komoto fu Babilon. Sobun, a sani disi musu pasa ete.

13, 14. (a) Fa Yesaya 65:21-23 kon tru di den Dyu drai go baka na den kondre? (b) Sortu pisi fu a profeititori disi musu kon tru ete? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

13 Leisi Yesaya 65:21-23. Di den Dyu drai go baka na den kondre, den no go miti moi oso nanga gron pe sma ben prani droifi nanga tra sani. Ma fu di Gado blesi den, meki den kisi den sani disi. Prakseri fa den ben prisiri fu bow oso èn fu libi na ini! Den ben kan prani sani èn nyan fu den.

14 Soleki fa a profeititori disi e sori, dan wan ten o kon te wi „o libi langa neleki wan bon”. Son bon e libi omeni dusun yari. Fu man libi so langa, dan libisma musu de gosontu. Efu den sani di Yesaya taki ben o kon tru, dan fu taki en leti a libi ben o switi. Grontapu ben o de wan paradijs! Wi kan de seiker taki a profeititori dati o kon tru!

San Yesus pramisi na ogriman èn fa dati o kon tru? (Luku paragraaf 15, 16)

15. San na wan tu fu den blesi di wi o kisi soleki fa a buku Yesaya e sori?

15 Den pramisi di wi taki fu den e sori taki na ini a ten di e kon grontapu o tron wan paradijs. Gado o blesi sma na heri grontapu. Nowan sma o abi fu frede meti noso ogrisma. Den breniwan, den dofuwan nanga den lanwan o kon betre. Sma o man bow den eigi oso èn den o man prani den eigi gron. Den o libi moro langa leki wan bon. Iya, Bijbel e sori taki grontapu o tron wan paradijs. Ma kande son sma e taki dati den profeititori disi no e sori taki grontapu o tron wan paradijs trutru. Fa yu ben o piki so wan sma? Sortu buweisi yu abi taki grontapu o tron wan paradijs trutru? Yesus, a moro prenspari man di libi na grontapu gi wi a buweisi dati.

YU O DE NA INI PARADIJS

16, 17. O ten Yesus taki fu a paradijs?

16 Aladi Yesus no ben du nowan ogri, toku den gi en dedestrafu èn den anga en na wan pinapostu makandra nanga tu ogriman. Wan ben de na en reti-anusei èn a trawan na en kruktu-anusei. Fosi wan fu den man dede, a ben kon frustan taki Yesus na wan kownu èn dati meki a aksi en: „Yesus, memre mi te yu kon na ini yu Kownukondre” (Luk. 23:39-42). A sani di Yesus piki a man na ini Lukas 23:43, e sori sortu libi yu kan kisi na ini a ten di e kon. Son sabiman poti wan komma na fesi a wortu „tide” na ini a tekst disi èn dati meki den vertaal en so: „Fu tru, mi e taigi yu, tide yu o de nanga mi na ini Paradijs.” San Yesus ben wani taki nanga a wortu „tide”?

17 Na ini furu tongo fu a ten disi, sma e gebroiki komma fu meki sma frustan wan zin bun. Ma na ini den owru Grikitongo dokumenti fu Bijbel, sma no ben gwenti fu poti komma na ini zin. Dati meki wan sma ben kan aksi ensrefi: Yesus ben taki, „Mi e taigi yu, tide yu o de nanga mi na ini Paradijs”? Noso a ben taki, „Mi e taigi yu tide, yu o de nanga mi na ini Paradijs”? Sma di vertaal Bijbel e frustan den wortu fu Yesus na den tu fasi disi. Dati meki sonwan fu den e poti a komma na fesisei fu a wortu „tide” èn trawan e poti en na bakasei. Yu kan si dati na ini difrenti Bijbel fu a ten disi.

18, 19. San kan yepi wi fu sabi san Yesus ben wani taki?

18 Ma memre taki Yesus ben taigi den bakaman fu en: „A Manpikin fu libisma o tan na ini en grebi dri dei nanga dri neti.” A ben taki tu: „Wan sma o tori a Manpikin fu libisma fu gi en abra na den feanti fu en. Den o kiri en èn a o kisi wan opobaka na a di fu dri dei” (Mat. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mark. 10:34). Na apostel Petrus taki dati a sani disi pasa trutru (Tori 10:39, 40). Sobun, Yesus no go na nowan Paradijs a dei di en nanga na ogriman dede. Yesus ben de „na ini Grebi” sowan dri dei teleki Yehovah gi en wan opobaka.​—Tori 2:31, 32. *

19 Sobun, Yesus bigin a pramisi fu en nanga den wortu: „Fu tru, mi e taigi yu tide.” Na so sma ben gwenti taki, srefi na ini a ten fu Moses. Wan leisi Moses ben taki: „Den sani di mi e taigi unu tide, musu de na ini un ati.”​—Deut. 6:6; 7:11; 8:1; 30:15.

20. Fa den sani di wan Bijbel vertaler taki e sori taki wi e frustan Lukas 23:43 bun?

20 Wan Bijbel vertaler di ben e libi na ini a kontren pe Yesus ben e libi, e taki: „A tekst disi e poti krakti tapu a wortu ’tide’, èn a musu leisi na a fasi disi: ’Fu tru, mi e taigi yu tide, yu o de nanga mi na ini Paradijs.’ Sobun, a pramisi ben meki tapu a dei dati, èn a ben o kon tru bakaten. Na so sma fu a kontren dati ben e taki te den ben pramisi wan sani tapu wan spesrutu dei. Den ben e poti krakti tapu a wortu tide fu sori taki seiker den o du san den pramisi.” Dati meki wan Siriatongo Bijbelvertaling di skrifi sowan 1600 yari pasa, vertaal a tekst disi so: „Amen, mi e taigi yu tide taki yu o de nanga mi na ini a Dyari fu Eden.” A pramisi disi musu gi wi alamala deki-ati.

21. Fu san ede wi kan taki dati na ogriman no ben de wan fu den sma di ben o go na hemel?

21 Di Yesus ben taigi na ogriman taki a ben o de nanga en na ini Paradijs, dan a no ben e taki fu wan paradijs na ini hemel. Fa wi du sabi dati? We, na ogriman no ben sabi taki Yesus ben meki wan frubontu nanga den apostel fu en taki den ben o tiri makandra nanga en na ini hemel (Luk. 22:29). Boiti dati, na ogriman no ben dopu srefi èn a no ben salfu nanga santa yeye (Yoh. 3:3-6, 12). Sobun, a de krin taki na ogriman no ben kisi a kari fu go na hemel. Di Yesus pramisi en a sani disi, a ben e taki fu a paradijs na grontapu. Wan tu yari baka dati, na apostel Paulus ben taki fu wan man di Masra ben tyari „go na ini a paradijs” (2 Kor. 12:1-4). Aladi Paulus nanga den tra apostel ben kisi a kari fu tiri makandra nanga Yesus na hemel, toku Paulus ben e taki fu wan paradijs di ben musu kon ete. * A paradijs dati o de na grontapu? Yu kan de drape tu?

SORTU HOWPU YU KAN ABI?

22, 23. Sortu howpu yu kan abi?

22 Hori na prakseri taki David ben taki fu wan ten te „den reti-ati sma o kisi grontapu” (Ps. 37:29; 2 Petr. 3:13). Dyaso David ben e taki fu wan ten te ala sma na grontapu ben o gi yesi na den wet fu Gado. A profeititori na ini Yesaya 65:22 e taki: „Mi pipel o libi langa neleki wan bon.” Disi e sori taki libisma o libi dusundusun yari. A sani disi o pasa trutru? Iya, bika Openbaring 21:1-4 e taki dati Gado o blesi libisma. Wan fu den blesi dati na taki na ini a nyun grontapu „dede no o de moro”.

23 Sobun, disi na san Bijbel e leri wi fu a paradijs: Adam nanga Eva ben lasi a grani fu libi fu têgo na ini a paradijs na ini Eden, ma grontapu o tron wan paradijs baka. Gado pramisi taki a o blesi sma na grontapu baka. David taki dati den safri-ati sma nanga den reti-ati sma o kisi grontapu èn den o libi fu têgo drape. Den profeititori na ini a buku Yesaya, e sori o switi a libi o de te grontapu tron wan moi paradijs. O ten den sani disi o pasa? Den o pasa te a sani di Yesus pramisi na ogriman o kon tru. Yu kan de na ini a paradijs dati. Na a ten dati, a sani di den brada nanga sisa taki na a kongres na ini Korea, o kon tru: „Wi o miti na ini Paradijs!”

^ paragraaf 18 Professor C. Marvin Pate skrifi taki furu sabiman e bribi taki di Yesus gebroiki a wortu „tide”, dan a ben wani sori taki te a ben o dede a ben o go na ini Paradijs a srefi dei dati. Ma professor Pate e sori tu taki disi na wan problema fu di a denki disi no e kruderi nanga tra tekst fu Bijbel. Fu eksempre, Bijbel e sori taki Yesus ben de na ini „Grebi” baka di a dede èn bakaten a go na hemel.​—Mat. 12:40; Tori 2:31; Rom. 10:7.

^ paragraaf 21 Luku „Aksi fu leisiman” na ini A Waktitoren disi.