Go na content

Go na table of contents

Yu e memre disi ete?

Yu e memre disi ete?

Yu man memre san yu leisi na ini den Waktitoren di kon na doro a yari disi? Luku efu yu kan piki den aksi di e kon now:

Fa wi musu si den salfuwan?

Wi e lespeki den fu di den abi wan tranga bribi, ma wi no e poti tumusi furu prakseri na den. Wi e luku bun taki wi no e „prèise sma” tumusi (Yud. 16). Wi no e aksi den sani fu a howpu fu den.​—w20.01, blz. 28-29.

Fu san ede yu kan de seiker taki Yehovah e si yu?

Bijbel e sori taki Yehovah ben si yu fosi yu ben gebore srefi. A e arki den begi fu yu. A sabi san de na ini yu ati èn den sani di yu e du kan meki en prisiri (1 Kron. 28:9; Odo 27:11). A hari yu kon na en.​—w20.02, blz. 12.

O ten wi musu taki èn o ten wi no musu taki?

Wi breiti te wi e kisi na okasi fu taki fu Yehovah. Wi e taki wan sani te wi e si taki wan sma o meki wan bigi fowtu. Owruman e gi rai te wan brada noso sisa abi dati fanowdu. Ma wi no o aksi sma di e libi na ini kondre pe lanti tapu a wroko fu wi fa a wroko e du drape. Efu wi e tan na ini so wan kondre wi no e fruteri trawan fa a wroko e du na ini a kondre fu wi. Wi no e fruteri tra sma den inibere tori fu brada nanga sisa.​—w20.03, blz. 20-21.

San na a difrenti na mindri den sprenka na ini Yoèl kapitel 2 nanga den wan na ini Openbaring kapitel 9?

Yoèl 2:20-29 e taki dati Gado e yagi den sprenka gowe èn taki Gado pipel ben o kisi ala sani baka di den sprenka ben pori. Baka dati Yehovah ben o meki en yeye kon na den tapu. Wan pisi fu a profeititori disi kon tru di a legre fu Babilon kon feti nanga Israel èn bakaten a tra pisi fu en kon tru. Openbaring 9:1-11 e taki fu den salfuwan na ini a ten disi di ben o de leki sprenka fu di den ben o abi deki-ati fu fruteri sma taki Gado o pori na ogri grontapu disi. Sma no lobi a boskopu fu den srefisrefi.​—w20.04, blz. 3-6.

Suma na a kownu fu noordsei na ini a ten disi?

Dati na Rosiakondre nanga den kondre di e horibaka gi en. Den e gens Gado pipel. Den e tapu den brada nanga sisa fu du a preikiwroko èn den e frufolgu den. A kownu fu noordsei e strei nanga a kownu fu zuidsei.​—w20.05, blz. 13.

A de so taki den neigi fasi di kari na Galasiasma 5:22, 23 na ala „den fasi di a yeye e meki sma kisi”?

Nôno. A santa yeye kan yepi wi fu kon abi tra moi fasi soleki retidu (Ef. 5:8, 9).​—w20.06, blz. 17.

Fu san ede wi musu luku bun nanga den sani di wi e poti tapu Internet?

Den sani di wi e skrifi èn den fowtow noso felem di wi e poti tapu Internet kan meki sma denki taki wi e meki bigi èn taki wi no abi sakafasi.​—w20.07, blz. 6-7.

San preikiman kan leri fu bun fisiman?

Den e fisi na wan ten èn na wan presi pe den kan fanga furu fisi. Den sabi fa fu gebroiki den yoisti wrokosani. Den abi deki-ati èn den e wroko na ini ala sortu situwâsi. Wi kan teki na eksempre fu den te wi e du a preikiwroko.​—w20.09, blz. 5.

Fa wi kan yepi den Bijbelstudie fu wi fu kon abi moro lobi gi Yehovah?

Wi e gi den deki-ati fu leisi Bijbel ibri dei èn fu denki dipi fu san den leisi. Boiti dati, wi kan leri den fu begi.​—w20.11, blz. 4.

Fa wi musu frustan 1 Korentesma 15:22?

Na apostel Paulus no ben taki dati ala sma ben o kisi wan opobaka. A ben taki fu den salfu Kresten. Den na den sma di ’Gado santa èn di de wán nanga Krestes Yesus’ (1 Kor. 1:2; 15:18).​—w20.12, blz. 5-6.

Sortu wroko den salfuwan o du na hemel?​—1 Kor. 15:51-53.

Makandra nanga Yesus den o tiri den pipel fu grontapu nanga wan isri tiki (Openb. 2:26, 27).​—w20.12, blz. 12-13.